Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Rijeka
Površina	3588 km2
Broj stanovnika (2021.)	265.419 stanovnika
Gustoća stanovništva	73,97 stan./km2
Broj gradova	14
Broj općina	22
Broj naselja	510
ISO 3166-2:HR	HR-08
Pozivni broj	+385 (0)51
Župan	Zlatko Komadina (SDP)
Dan županije	14. travnja
Službene stranice	http://www.pgz.hr
Portal Hrvatske

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.^[2] Duljina obalne crte u županiji je 1065 km.^[3] Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.^[4]

Županijska je himna skladba Ante Pecotića Zavičaju, tebi.^[5]

Administrativna podjela i stanovništvo

Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci

Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

Gradovi:
- Grad Bakar
- Grad Cres
- Grad Crikvenica
- Grad Čabar
- Grad Delnice
- Grad Kastav
- Grad Kraljevica
- Grad Krk
- Grad Mali Lošinj
- Grad Novi Vinodolski
- Grad Opatija
- Grad Rab
- Grad Rijeka
- Grad Vrbovsko

Općine:
- Općina Baška
- Općina Brod Moravice
- Općina Čavle
- Općina Dobrinj
- Općina Fužine
- Općina Jelenje
- Općina Klana
- Općina Kostrena
- Općina Lokve
- Općina Lopar
- Općina Lovran
- Općina Malinska – Dubašnica
- Općina Matulji
- Općina Mošćenička Draga
- Općina Mrkopalj
- Općina Omišalj
- Općina Punat
- Općina Ravna Gora
- Općina Skrad
- Općina Vinodolska
- Općina Viškovo
- Općina Vrbnik

Stanovništvo

Dijagram dobno spolne strukture stanovništva Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Dobno-spolna piramida stanovništva Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 265.419 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 73,97 stanovnika/km².

Primorsko-goranska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	165503	173038	179246	198934	217653	239354	223640	237748	207635	216781	240621	270660	304038	323130	305505	296195	265419
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav 2011. je bio sljedeći: Hrvati 86,34 %, Srbi 5,03 %, Talijani 1,16 %, Bošnjaci 1,65 % i drugi.^[6]

Najčešća prezimena

Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji jusu:^[7]

Babić
Tomić
Kovačević
Petrović
Štimac
Knežević
Ružić
Grgurić
Malnar
Jovanović

Županijska uprava

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.

Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
Upravni odjel za zdravstvo
Ured unutarnje revizije
Ured županije^[8]

Zemljopis

Gorski kotar

Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:

priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije)
otoka (oko 29 % teritorija Županije)
Gorskog kotara (oko 37 % teritorija Županije).

Na prostoru od 3582 km² naseljene površine (oko 6,3 % naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9 % stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km².

Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i krška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Povijest

Gospodarstvo

Riva, Rijeka

Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Kultura

Prirodne znamenitosti

Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.

Kulturne znamenitosti

Povezani članci

Izvori

↑ PGŽ Press Pristupljeno 29. studenoga 2013.
↑ Gradovi i općine PGŽ Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.
↑ Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011. Pristupljeno 14. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2011. Pristupljeno 9. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 15. veljače 2021.
↑ DZS 2011.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 2. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Primorsko-goranska županija

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] PGŽ Press Pristupljeno 29. studenoga 2013.

[2] Gradovi i općine PGŽ Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.

[3] Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.

[4] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011. Pristupljeno 14. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[5] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2011. Pristupljeno 9. travnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[6] Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 15. veljače 2021.

[7] DZS 2011.

[8] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 2. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[2]

[3]

[4]

[1]

[5]

[6]

[7]

[8]