Potkornjaci (Scolytinae), potporodica kukaca iz reda kornjaša (Coleoptera). Nekada se smatralo da čine samostalnu porodicu Scolytidae, koja se danas pod imenom Scolytinae, vodi kao potporodica porodice pipa (Curculionidae)

Potkornjaci
Scolytus ratzeburgi
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Insecta
Red:Coleoptera
Natporodica:Curculionoidea
Porodica:Curculionidae
Potporodica:Scolytinae
Latreille, 1804

Šumari ove kukce vode kao najznačajniju porodicu šumskih-štetnika. Valjkastog u okruglastog ili jajolikog tijela, vličine 1-8 milimetara, crne ili smeđe boje. Glava im je kratka i uvučena pod vratni štit kao i ticala. Gornja čeljust kratka i čvrsta, sposobna da griženje i bušenje drveta.

Život provode ispod kore drveta, uglavnom na deblu, a rjeđe na granama, pa se otuda i nazivaju potkornjaci. Po načinu ishrane i štete koju čine vrlo su rijetko polifagni, i poglavito su opredjeljeni na jednu vrstu drveta (monofagni) ili oligofagni, odnosno hrane se s više vrsta drveta koje pripadaju istoj biljnoj porodici.

Potkornjaci se osobito javljaju u vrijeme sušnih godina, kada opadne otpornost drveta. Žive u takozvanin grizotinama koje učine pod korom ili u drvetu, a kod različitih vrsta su različite, što pomaže i pri determinaciji. Svaka grizotina sastoji se od centralnog ili materinjeg hodnika, gdje ženka položi po jedno jaje u posebne udubine. Ličinke buše hodnike lijevo i desno od materinjeg hodnika i stvaraju zrakaste hodnike na kraju kojih se kukulje, a izlaze kao razvijeni kornjaši kroz posebnu rupu, iznad mjesta kukuljenja. Neke vrste su monogamne ali ih ima i poligamnih, jedan mužjak s više ženki.

Potkornjaci poglavito napadaju crnogoričnu, a rjeđe bjelogoričnu šumu. neprijatelji su mu različite vrste ptica: brgljezi, zebe, djetlići i pastirice, ali i neki kornjaši i kusokrilci.

Godine 2019, vrsta mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus) izazvao je veliku štetu na području Park šume Marjan, Korčuli, Zadru, Biogradu, Pašmanu i Braču).[1]

Podjela Potkornjaka

uredi

Izvori

uredi