Nin

grad i naselje u Hrvatskoj, Zadarska županija
Ovo je glavno značenje pojma Nin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Nin (županija).

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Nin
Pogled na Nin
Država Hrvatska
Županija Zadarska

GradonačelnikEmil Ćurko
Naselja6 gradskih naselja

Površina53,3 km2[1]
Površina središta8 km2
Koordinate44°14′N 15°11′E / 44.23°N 15.18°E / 44.23; 15.18

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2705 [2]
– gustoća51 st./km2
Urbano1101
– gustoća138 st./km2

Odredišna pošta23232 Nin [3]
Pozivni broj+385 (0)23
AutooznakaZD
Stranicagrad-nin.hr

Zemljovid

Nin na zemljovidu Hrvatske
Nin
Nin

Nin na zemljovidu Hrvatske

Kip kneza Branimira

Gradska naselja

uredi

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis

uredi

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.[4]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena. Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.[nedostaje izvor]

Grad Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1605
1647
1928
1980
2223
2698
3800
3596
4874
5263
5321
5413
4425
6055
4603
2744
2705
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
598
850
527
474
540
646
1080
944
1173
1316
1346
1378
1169
1692
1256
1132
1101
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ninski Stanovi u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1857. i 1869. U 1869. sadrži podatke za naselje Zaton. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest

uredi
 
Donja gradska vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
 
Gornja gradska vrata
 
Crkva Sv. Križa

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. Kr. nakon nemira izazvanih panonsko-balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.

Početkom 1. st. pr. Kr. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin – Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno s Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo

uredi

Poznate osobe

uredi
 
Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića

Spomenici i znamenitosti

uredi

Obrazovanje

uredi

Osnovno školstvo

uredi

Kultura

uredi
  • Galerije
    • Galerija Višeslav
  • KUD Branimir Nin
  • SV Zadar – osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Šport

uredi
  • MNK "Aenona", Nin
  • boćarski klub "Grgur Ninski"
  • Od 1983. trči se utrka Nin – Zadar.
 
Nin

Gastronomija

uredi
  • Šokol, najpoznatija ninska delicija

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nin
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.