Kozara

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Lisina (978 m).

Kozara
Planina
Lisina najviši vrh Kozare
Položaj
Koordinate	44°58′17″N 16°54′32″E
Država	Bosna i Hercegovina
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Lisina 978 m
Kozara Kozara na zemljovidu Bosne i Hercegovine

Ovo je glavno značenje pojma Kozara. Za druga značenja pogledajte Kozara (razdvojba).

Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi – vidikovci s kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica – daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke – Starenice itd.

Planina je najpoznatija po stradanju civila u Drugom svjetskom ratu, kada su snage Njemačkog Wehrmachta opkolile partizane na Kozari s namjerom da ih unište. U napadu na Kozaru sudjelovalo je 15.000 njemačkih vojnika, 22.000 ustaša i domobrana te 2000 četnika. Velik broj civila je odveden u Koncentracijski logor Jasenovac, a dio je ubijen na mjestu.

Biljni i životinjski svijet

Biljni sustav pašnjaka u plodnom Potkozarju, na koje se naslanja kat listopadnih šuma, poglavito graba, bukve i hrasta, iznad su crnogorične šume smreke, jele i a, iz kojih izviruju kameni klifovi kozaračkih vrhova: Lisine, Kozaračkog kamena, Zečjeg kamena, itd. Horizontalni raspored šuma: na sjeveru su poglavito visoke jelove i bukove šume, a u južnom dijelu su površine obrasle niskim šumama hrasta i kulturama četinara (crni bor, bijeli bor i smreka.

Kada bi se kod Laktaša u blizini Banje Luke ušlo u kozaračke šume, sedamdeset kilometara bi se moglo neprekidno prolaziti kroz šume, sve do granice s Hrvatskom. Pored velikog broja otrovnih gljiva ima i ogroman broj jestivih gljiva: vrganji, lisičice, smrčci, rudnjače, puhare, pupavke, itd. Bogata je raznom lovnom divljači: srnama, divljim svinjama, divljim mačkama, lisicama, zečevima, fazanima, divljim patkama, jarebicama. U vrijeme velikih poplava rijeke Save, bježeći od povodnja u Kozari nađu utočište i jeleni. Ovom bogatstvu divljači doprinosi i činjenica da je gotovo svih 70 km duljine i 20 km širine planine prekriveno šumama.

Vrhovi Kozare

• Lisina (978 m), najviši vrh Kozare
• Gola planina (876 m)
• Mrakovica (806 m)
• Glavuša (793 m)
• Bešića poljana (784 m)
• Talavića poljana (780 m)
• Jarčevica (740 m)
• Vrnovačka glava (719 m)
• Benkovac-jurišina kosa (705 m)
• Zečiji kamen (667 m)
• Šupljikovac (652 m)
• Kozarački kamen (659 m)
• Vitlovska kosa (589 m)
• Palež (542 m)
• Mednjak (440 m)

Galerija

• 
  Kozarački kamen (659 m)