Kava kao napitak obično se služi topla, i spravlja se od prženih i mljevenih sjemenki koje rastu na stabljici biljke kave (kavovca). Ovo piće je jako popularno u mnogim zemljama svijeta, kao i u Hrvatskoj. Biljka potječe iz Etiopije a naziv "caffa" napitak je dobio po pokrajini u kojoj su najviše spravljali "čaj" od prženog zrnja. Prvobitna namjena bila je u djelovanju kofeina. Kava koja se uzgaja diljem svijeta svoje nasljeđe može pratiti stoljećima unatrag do drevnih šuma kave na etiopskoj visoravni. Ondje legenda kaže da je pastir koza Kaldi prvi otkrio potencijal ovog omiljenog “graha”. Priča kaže da je Kaldi otkrio kavu nakon što je primijetio da njegove koze nakon što su pojele bobice s određenog drveta postaju toliko energične da noću ne žele spavati. Kaldi je o svojim otkrićima izvijestio opata lokalnog samostana, koji je napravio piće od bobica i otkrio da ga to drži budnim tijekom dugih sati večernje molitve. Opat je svoje otkriće podijelio s ostalim redovnicima u samostanu i znanje o energizirajućim bobicama počelo se širiti. Kako se priča širila na istok, a kava stigla do Arapskog poluotoka, započela je putovanje koje će ova zrna donijeti diljem svijeta.[1][2]

Plemenitog mirisa i okusa. Kava (Coffea arabica), biljka od čijih se plodova priprema napitak koji je osvojio svijet.
Šalica kave
Kava sa šlagom
Turska kava s fildžanom, džezvom i kockama šećera, kako se tradicionalno poslužuje u Bosni i Hercegovini

Vrste sjemenki

uredi

Postoje dvije glavne vrste kave[3]:

  • arabika - tradicionalna kava
  • robusta - koja ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može se uzgajati u klimatskim područjima gdje arabika ne uspjeva dobro i koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku.

Kava se obično ne pravi od 100% robuste, jer robusta ima gorak-kiseli okus, već se miješa s određenom količinom arabike.

Djelovanje kave

uredi

Računa se da u Hrvatskoj više od 50% stanovništva redovito pije kavu. Kava ima snažan učinak na mozak, pospješuje izmjenu tvari u organizmu, pojačava snagu i rad srca, poboljšava krvotok u srcu, podiže krvni tlak, povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju, djeluje dijuretski, može potaknuti na pražnjenje crijeva ili čak proljev. Neumjerene količine mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, pojačava lučenje želučane kiseline i tako može izazvati žgaravicu i naškoditi osobama s vrijedom na želucu ili dvanaesniku. Glavni sastojak kave, kofein u prevelikim količinama može voditi trovanju organizma, a prvi znaci su: glavobolja, drhtanje ruku, nesanica, suha usta, smušenost.

Načini pripreme kave

uredi

Drugi napitci s kavom

uredi

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. The History of Coffee, pristupljeno 3. listopada 2024.
  2. The Legend of the Dancing Goats, pristupljeno 3. listopada 2024.
  3. A Guide To Different Types Of Coffee Beans, Roasts & Drinks (engleski). 13. kolovoza 2021. Pristupljeno 28. svibnja 2023.

Vanjske poveznice

uredi
  • Kava Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK


Nedovršeni članak Kava koji govori o piću treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.