Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji. Regija graniči sa Slovenijom, Austrijom, te s talijanskom regijom Veneto. Južna granica regije je sjeverna obala Jadrana. Regija je sa sjevera omeđena Alpama.

Furlanija-Julijska krajina
Zastava Furlanije-Julijške krajine Grb Furlanije-Julijške krajine
Zastava Grb
Glavni grad Trst
Predsjednik Massimiliano Fedriga
(Lega)
Pokrajine Gorica
Pordenone
Trst
Udine
Broj općina 219
Površina 7,856 km²
  17. u Italiji (2.6 % Italije)
Stanovništvo
 - Ukupno (2001.)

 - Poredak
 - Gustoća


1,183,764
15. (2.1 %)
151/km²
Karta pokazuje položaj regije Furlanija-Julijska krajina u Italiji

Povijest

uredi

Regija Furlanija-Julijska krajina je u potpunosti stvorena pripajanjem Zone A Italiji 1954. godine. Republika Italija je 1963. godine, odlučila spojiti svoj dio bivšeg Slobodnog teritorija Trsta s Furlanijom koju su do tada činile pokrajine Udine i Gorica. Pokrajina Pordenone stvorena je tek 1968. godine odvajanjem od pokrajine Udine. Novostvorena regija je ovim dobila i određenu autonomiju. Budući da je ovim spajanjem stvorena regija s raznolikim stanovništvom različite kulture i povijesti, regiju je karakterizirala nesloga.

Odluku da se Trst proglasi glavnim gradom regije, popratilo je neslaganje furlanskog stanovništva koje se i danas u velikom broju protivi toj odluci, smatrajući Udine boljim rješenjem.

Zemljopis

uredi

Regija Furlanija-Julijska krajina sastoji se od Furlanije koja čini oko 90% teritorija (s povijesnim glavnim mjestom Udine) i dijela tzv. Julijske krajine koja je ostala dio Italije nakon Drugog svjetskog rata. Ne postoji jasna granica između ova dva teritorija, neki kao granicu smatraju rijeku Timavu, dok drugi smatraju da bi granica trebala biti rijeka Soča.

Regija graniči s:

Reljef regije je većinom planinski, planine čine 42,5% ukupnog teritorija, ravnice 38,1%, a brežuljci 19,3%.

Gospodarstvo

uredi

Ova tablica prikazuje BDP i BDP per capita[1] u Furlaniji-Julijskoj krajini od 2000. do 2006. godine:

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
BDP
(u milijunima eura)
27.255,0 28.908,9 29.938,7 30.384,4 31.411,3 32.739,2 34.306,3
BDP p/c
(u eurima)
23.101,4 24.449,3 25.209,4 25.428,4 26.143,4 27.135,7 28.342,9

Poljoprivreda

uredi

Reljef regije ne dopušta veliki razvoj poljoprivrede. Najviše se uzgajaju kukuruz i šećerna repa, dok je u brdovitim područjima razvijeno vinogradarstvo. Uzgoj stoke, pogotovo goveda, premašuje regijonalne zahtjeve i izvozi se u druge regije. Ministarstvo poljoprivrede priznalo je 120 proizvoda u Furlaniji-Julijskoj krajini kao "tradicionalna".

Industrija

uredi

Industrijalizacija u Furlaniji-Julijskoj krajini počela je razvojem velike osnovne industrije na obali. Razvoj ove teške industrije je danas u opadanju, a zamjenjuju je mala i srednja obrtništva. Među granama koje su najviše u razvoju su mehanička (posebno u Pordenoneu) i tekstilna industrija, te proizvodnja namještaja. U Udinskoj pokrajini, tercijarni sektor zapošljava oko dvije trećine radno aktivnog stanovništva. Teška industrija koja je prije bila snažno zastupljena u Udinama je danas maknuta u druge krajeve.

Stanovništvo

uredi

Furlanija-Julijska krajina sastoji se od dva povijesno i kulturno različita dijela, Furlanije (pokrajine Pordenone i Udine) i Julijske krajine (pokrajine Gorica i Trst). Iako je u prošlosti postojala velika razlika između lučki orijentiranog napučenog Trsta i poljoprivredno orijentirane Furlanije, danas je situacija izmijenjena: u pokrajinama Udine i Pordenone živi oko 70% stanovništva regije i te regije su danas gospodarski najznačajnije. Iako veliki broj stanovništva živi u velikim urbanim središtima, većina živi u mjestima manje i srednje veličine, dok su planine slabo naseljene.

Ovo je jedna od regija koju je najviše pogodila emigracija izazvana gospodarskim padom, posljedicama rata, teritorijalnim promjenama i potresom 1976. godine. Najveći broj stanovništva odselio se u Argentinu i SAD. Ovaj fenomen smanjen je tek 1970-ih, zahvaljujući gospodarskom rastu i potresu koji je izazvao veliku obnovu u Furlaniji.

Rast stanovništva je danas zanemariv; nizak natalitet (8,2‰ 2003. godine, naspram stope mortaliteta od 12,4‰) nadoknađuje se uvozom brojnih imigranata.

Pokrajina Stanovništvp (1. siječnja 2007.) Površina(km²) Gustoća(ab/km²)
GO 141.229 466 303
PN 303.258 2.178 139
TS 236.512 212 1.115
UD 531.603 4.905 108
Furlanija-Julijska krajina 1.212.602 7.845 154

Općine u regiji s više od 10.000 stanovnika su (podaci ISTAT-a 31. prosinca 2006.)

Općina Stanovništvo Pokrajina
Trst 208.621 TS
Udine 96.750 UD
Pordenone 50.518 PN
Gorica 36.172 GO
Monfalcone 27.701 GO
Sacile 19.577 PN
Cordenons 18.247 PN
Codroipo 15.159 UD
Porcia 14.792 PN
Azzano Decimo 14.457 PN
San Vito al Tagliamento 14.241 PN
Tavagnacco 13.783 UD
Milje 13.414 TS
Latisana 13.037 UD
Cervignano del Friuli 12.861 UD
Ronchi dei Legionari 11.810 GO
Spilimbergo 11.733 PN
Maniago 11.632 PN
Cividale del Friuli 11.515 UD
Gemona del Friuli 11.080 UD
Fiume Veneto 10.903 PN
Fontanafredda 10.719 PN
Tolmezzo 10.539 UD

Uprava

uredi
 
Pokrajine regije

Autonomna regija Furlanija-Julijska krajina podijeljena je u četiri pokrajine i 219 općina.

Pokrajina Glavni grad Općine
GO Gorica 25
PN Pordenone 51
TS Trst 6
UD Udine 137

U regiji su oformljene četiri gorske zajednice (Comunità montana; Gorska skupnost).

Gorska zajednica Položaj Općine Pokrajina Web stranica
Comunità Montana della Carnia Tolmezzo 28 UD [1]
Comunità Montana del Gemonese, Canal del Ferro e Val Canale Pontebba, Gemona del Friuli 15 UD [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. lipnja 2011. (Wayback Machine)
Comunità Montana del Torre, Natisone e Collio San Pietro al Natisone, Cormons, Tarcento 25 UD-GO [3]Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2014. (Wayback Machine)
Comunità Montana del Friuli Occidentale Barcis, Meduno, Polcenigo 27 PN [4]

Kultura

uredi
 
Natpis na svim jezicima regije u regionalnom vijeću u Trstu

Jezici

uredi
Jezik[2] Postotak
talijanski 53,5%
furlanski 43 %
slovenski 4,7 %
njemački 0,4 %

Udio po pokrajinama:

Pokrajina Talijanski Furlanski Slovenski
Pordenone 53,8 % 37 % 2,5 %
Udine 21,7% 74,9% 3,3%
Gorica 70,3 % 24,6% 7,4%
Trst 91 % 1,7 % 7,1 %

Veliki dio stanovništva Furlanije govore ili barem razumiju furlanski jezik koji je široko raširen i zaštićen u regiji.

Druga značajna jezična zajednica je slovenska koja ima oko 60.000 govornika. Slovenski jezik je raširen u Goričkoj i Tršćanskoj pokrajini (koje su dvojezične) i djelomično u Udinskoj pokrajini.

Postoje i manje zajednice govornika njemačkog jezika u Kanalskoj dolini (Val Canale) i Karniji (Carnia) u općinama Sauris i Timau.

Venetski jezik, u njegovim lokalnim oblicima, raširen je uz obalu.

Sport

uredi

Najveći sportski objekti u regiji su:

Neki od nogometnih klubova su: Udinese Calcio (Serie A), Triestina (Serie B), Pordenone Calcio, Associazione Calcio Monfalcone i dr.

Galerija fotografija

uredi

Izvori

uredi
  1. Podaci Istata - Regionalne tablice. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2018. Pristupljeno 5. siječnja 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Izvor: (fr.)L'Aménagement Linguistique dans le MondeArhivirana inačica izvorne stranice od 7. siječnja 2008. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Furlanija-Julijska krajina