Bjeloveška šuma

Bjeloveška šuma[1] ili Beloveška šuma[2] (bjeloruski: Белавежская пушча, poljski: Puszcza Białowieska, ruski: Беловежская пуща) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta. To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlantskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumro u Europi.[3]

Šuma Białowieża/Bjelavježskaja
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Poljska
Bjelorusija
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:33
Koordinate52°40′N 23°50′E / 52.667°N 23.833°E / 52.667; 23.833
Bjeloveška šuma na zemljovidu Bjelorusije
Bjeloveška šuma
Bjeloveška šuma
Lokacija Bjeloveške šume u Bjelorusiji
Bjeloveška šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki
Bjeloveška šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Nacionalni park Bjeloveška šuma

uredi

Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušča)

uredi

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-ova svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (poludivlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)

uredi

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjeloveško jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200.000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

Izvori

uredi
  1. Bjeloveška šuma, Hrvatski egzonimi, pristupljeno 28. kolovoza 2024.
  2. Beloveška šuma, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 28. kolovoza 2024.
  3. Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bjeloveška šuma