Abasidi

Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom. Ukupno je imala 54 vladara kalifa. Abasidski kalifat osnovali su potomici Abbasa ibn Abd al-Muttaliba.

Povijesni pregled

Kalifat 750. godine

Abasidi su svrgnuli s vlasti Omejide i zauzeli prijestolje na osnovu krvne veze s Poslanikom Muhamedom. Poticali su od Muhamedovog najmlađeg amidže (stric) Abbas ibn Abd al-Muttaliba. Smatrali su da imaju veće pravo na prijestolje nego Emevije koji nisu bile ni potomci plemena Kurejšija. Prvo što su učinili je premještanje prijestolnice u Bagdad čime su i ugodili i približili se Perzijskom carstvu koje im je pomoglo pri dolasku na vlast. Zahvaljujući ovome došlo je do zauzimanja vladarskih pozicija i od strane ne-Arapa, što je kasnije omogućilo da istaknuti muslimani koji nisu imali nikakvih veza s vladarskim pozicijama postanu uticajne vojskovođe, emiri ili veziri.

Abasidi su većinom bili orijentirani na vladanje unutar carstva, a ratovi za proširivanje carstva većinom nisu bili vođeni. Carstvo je bilo veliko i morali su postaviti regionalne vladare, međutim problemi su nastali u njihovoj borbi za vlast i želji da i njihove pozicije budu nasljedne. Jedan od ovih poduhvata je rezultirao i sada poznatom titulom sultana. Naime, već u 11. stoljeću Mahmud od Ghazne se proglasio sultanom svog teritorija odbijajući na taj način bilo kakvu vezu s Abasidima, pa i formalnu koja se realizirala u nazivima titula.

Posljednji Abasid, Al-Musta'sim, potomak Poslanikove loze je ubijen 1258. Ubio ga je Hulagu Khan nakon osvajanja Bagdada. Međutim, vladavina Abasida se nastavila i iako su izgubile stvarnu vlast nad zemljom, sve do kalifa Selima I smatrali su se vladarima, prvenstveno u vjerskim pitanjima. Do kraja svoje dinastije djelovali su iz Egipta pod vlašću Memluka.

Raskol sa šijitima

U ranom periodu vladavine je došlo do prvog značajnijeg raskola između muslimana sunita i šijita. Prvenstveno, Abasidi su zanijekali šijite jer su podržavali Omejidisku vlast, a nijekali abasidsko pravo na prijestolje putem krvne veze s Poslanikom. Rezultat su bili mnogi sukobi između ovih dvaju skupina koji su završili osnivanjem neovisne države šiita u sjevernoj Africi 801. godine.

Memluci

U vrijeme abasidske vladavine, u 9. stoljeću osnovana je snažna memlučka vojska. Cilj je bio podržavanje Abasida i održavanje njihove vlasti. Sačinjavali su je većinom Turci, ali i nešto Slavena i Barbara. Iako su omogućili dinastiji Abasida da riješe unutrašnje i vanjske probleme, oni su ih i svrgnuli s vlasti i osnovali moćno Osmansko carstvo.

Značaj

U doba vladavine Abasida kalifat je dobio međunarodni karakter, pružen je doprinos prevođenju knjiga s drugih jezika, prvenstveno grčkog, pa baš zahvaljujući njima uspjela su se sačuvati djela velikih mislioca poput Platona i Aristotela. Postigli su značajna dostignuća vezana za medicinu, a najznačajnija djela su prevođena na latinski i hebrejski. Proučavali su ljudsku anatomiju i uzroke bolesti. U tom periodu je djelovao i Ibn Sina. Bavili su se astronomijom, razvili algebru. Doprinijeli su i na drugim poljima nauke, između ostalog i napravili jedan od prvih, ako ne i prvi globus.

Najznačajniji abasidski kalifi

Ebul Abbas es Seffaha, (750. – 754.) prvi kalif značajan po izgradnji puta Kufa – Meka, te primitivni oblik vodovodnog sustava.
Ebu-Džafer el-Mensur, (754. – 775.) osnovao Bagdad i učinio ga prijestonicom islamskog carstva. Tražio je grčka djela da bi ih preveo na arapski jezik.
Muhamed el Mahdi,(775. – 785.) nasljedio veliko bogatstvo koje je darovao u dobrotvorne svrhe, proširio harem oko Kabe.
Harun El Rašid, (786. – 809.) izgradio prijateljske odnose s Karlom Velikim

Popis abasidskih kalifa u Bagdadu

Abu'l Abbas As-Saffah 750. – 754.
Al-Mansur 754. – 775.
Al-Mahdi 775. – 785.
Al-Hadi 785. – 786.
Harun al-Rašid 786. – 809.
Al-Amin 809. – 813.
Al-Ma'mun 813. – 833.
Al-Mu'tasim 833. – 842.
Al-Wathiq 842. – 847.
Al-Mutawakkil 847. – 861.
Al-Muntasir 861. – 862.
Al-Musta'in 862. – 866.
Al-Mu'tazz 866. – 869.
Al-Muhtadi 869. – 870.
Al-Mu'tamid 870. – 892.
Al-Mu'tadid 892. – 902.
Al-Muktafi 902. – 908.
Al-Muqtadir 908. – 932.
Al-Qahir 932. – 934.
Ar-Radi 934. – 940.
Al-Muttaqi 940. – 944.
Al-Mustakfi 944. – 946.
Al-Muti 946. – 974.
At-Ta'i 974. – 991.
Al-Qadir 991. – 1031.
Al-Qa'im 1031. – 1075.
Al-Muqtadi 1075. – 1094.
Al-Mustazhir 1094. – 1118.
Al-Mustarshid 1118. – 1135.
Ar-Rašid 1135. – 1136.
Al-Muqtafi 1136. – 1160.
Al-Mustanjid 1160. – 1170.
Al-Mustadi 1170. – 1180.
An-Nasir 1180. – 1225.
Az-Zahir 1225. – 1226.
Al-Mustansir 1226. – 1242.
Al-Musta'sim 1242. – 1258.

Popis abasidskih vladara u Egiptu pod okriljem Memluka

Al-Mustansir 1261.
Al-Hakim I. 1262. – 1302.
Al-Mustakfi I. 1303. – 1340.
Al-Wathiq I. 1340. – 1341.
Al-Hakim II. 1341. – 1352.
Al-Mu'tadid I. 1352. – 1362.
Al-Mutawakkil I. 1362. – 1383.
Al-Wathiq II. 1383. – 1386.
Al-Mu'tasim 1386. – 1389.
Al-Mutawakkil I. 1389. – 1406.
Al-Musta'in 1406. – 1414.
Al-Mu'tadid II. 1414. – 1441.
Al-MustakfI. II. 1441. – 1451.
Al-Qa'im 1451. – 1455.
Al-Mustanjid 1455. – 1479.
Al-Mutawakkil II. 1479. – 1497.
Al-Mustamsik 1497. – 1508.
Al-Mutawakkil III. 1508. – 1517.