Šopron
Šopron, Šapruon (kod Hrvata u Koljnofu), Šopruonj (kod Hrvata u Umoku)[1] (mađ. Sopron, njem. Ödenburg, lat.: Scarbantia) je grad u Đursko-mošonjsko-šopronskoj županiji čije je zajedno s Jurom i središte.
| Šopron | |
|---|---|
 Gradska vijećnica i središnji gradski trg | |
| Država |  Mađarska |
| Regija | Zapadno Podunavlje |
| Županija | Đursko-mošonjsko-šopronska |
| Površina | |
| • Ukupna | 169.06 km2 |
| Visina | 140 m |
| Koordinate | 47°36′N 16°35′E / 47.60°N 16.58°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 59.036 (342.45) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 94000 |
| Pozivni broj | 99 |
| Stranica | http://www.sopron.hu |
 | |
  Šopron Šopron na zemljovidu Mađarske | |
Zemljopis
urediŠopron se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na granici s Austrijom jugozapadno od Nežiderskog jezera. Od Beča je udaljen 60km a od Budimpešte 220km.
Povijest
urediProstor današnjeg Soprona i okolice bio je naseljen još u prapovijesno doba, a u doba antičkog Rima ovdje već postoji utvrđeni grad, kao dio pograničnog dijela carstva. U 9. stoljeću na ovim prostorima se naseljavaju Mađari, a već 1153. godine Šopron se spominje kao značajan srednjovjekovni grad.
1529. godine Turci su zauzeli veći dio mađarskih teritorija izuzev zapadih krajeva. Budući da je Šopron upravo bio tu, grad prima mnogo izbjeglica. Postaje značajno utvrđenje Habsburga u borbi protiv Turaka i grad postupno jača. 1676. godine grad je zahvatio veliki požar, nakon kojeg će se gradske zgrade izgraditi u baroknom stilu, koje su i danas. Grad također postaje višenarodni, pošto se u gradu naseljavaju Nijemci i Židovi. I jedni i drugi će nestati zahvaljujući Drugom svjetskom ratu.
Poslije sloma Autro-Ugarske 1918. godine, veći dio okruženja s pretežnim njemačkim stanovništvom priključen je novoosnovanoj Austriji, a grad s nekoliko najbližih sela je gradskim prebiscitom vraćen Mađarskoj. Time je dobiven tzv. "Šopronski džep", tj. omalena teritorija Mađarske s tri strane okružena Austrijom. Ovo će se osobito teško osjetiti tijekom hladnog rata, kojim će ova granica postati veoma jaka barijera pa će se grad naći u teškom položaju i stagnirati nekoliko desetljeća.
Stanovništvo
urediPrema podacima iz 1910. godine grad je imao 33.932 stanovnika (prema jeziku većina je govorila njemački 51%, mađarski 44,3% i 4,7% ostali). Religija: 64,1% rimokatolici, 27,8% luterani, 6,6% židovi, 1,2% kalvinisti i 0,3% ostali[2] Godine 2001. grad je imao 56.125 stanovnika (92,8% mađari, 3,5% Nijemci, 3,7% ostali).[3] Religija: 69% rimokatolici, 7% luterani, 3 kalvini, 8,1% ateisti, 11,9% nema odgovora, 1% ostali.[4][5]
Gradovi prijatelji
uredi
Kultura
uredi- Hrvatski šopronski dani, kulturna manifestacija hrvatske manjine
Poznate osobe
uredi- Franz Liszt, skladatelj
- Béla Bartók, skladatelj.
- Franz von Suppè, skladatelj.
- László Rátz, matemtičar
- Georg Trakl, pjesnik
- Mátyás Rákosi, političar
- Joseph Stipsicz zu Ternowa (Ternova), general habsburške vojske[6]
Galerija
uredi
Izvori
uredi- ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ .com / php / okrug / district.php? županiji = Sopron 1910 popisa (engleski)[neaktivna poveznica]
- ↑ [http : / / www.nepszamlalas.hu/hun/kotetek/06/08/data/tabhun/4/load01_11_0.html popisu stanovništva iz 2001 - nacionalnosti (mađarski)]
- ↑ html popisu stanovništva iz 2001 - Religije (mađarski)
- ↑ povijesne stanovništva Győr-Moson -Sopron (mađarski Središnji statistički ured). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2006. Pristupljeno 31. siječnja 2011.
- ↑ [1]
