Venezuela: razlika između inačica

'''Venezuela''' (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., {{ISBN |953-6045-28-1}} (cjelina), {{ISBN |953-6045-40-0}} (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela [Pristupljeno 29. studenoga 2016.]</ref>),{{fusg|b1}} najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]].

Na istoku oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m ([[Pico Bolívar|Bolivarov vrh]]). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20&nbsp;% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 71&nbsp;% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]], 17% [[protestantizam]] (uglavnom [[pentekostalizam]]), 8% bez religije<ref>{{Citiranje knjige|title=Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes]|first=Susan M.|last=Shaw|date=2018-01-04|url=https://books.google.pl/books?id=jgRCDwAAQBAJ&pg=RA1-PA393&lpg=RA1-PA393&dq=Venezuela+-+census+religion+71%25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071%25&f=false|language=en|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781610697125}}</ref>.

''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]], [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú|Mutús]]s, [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco (pleme)|Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]].

'''Popis jezika:''' [[Akawaio jezik|akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[Alemán coloneiro|alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik|arawak]] 100 ([[SIL International|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik|baré]] '''†''', [[Barí jezik|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik|carib]], [[Chaima jezik|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik|guahibo]] 11&nbsp;200 (popis, 2001.), [[Guarequena jezik|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik|ninam]] 100, [[Paraujano jezik|paraujano]] ?, [[Pemon jezik|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[Piapoco jezik|Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[Piaroa jezik|Piaroa jezik]] 12&nbsp;200 (popis, 2001.), [[Puinave jezik|Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] 21&nbsp;500&nbsp;000 (1995.), [[Tamanaku jezik|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik|warao]] ili guarau 28&nbsp;100 (2007.), [[Wayuu jezik|wayuu]] ili goajiro 170&nbsp;000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik|yanomamö]] 15&nbsp;700 (2000.), [[Yavitero jezik|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik|yuwana]] 300 (popis, 1970.).

[[Kategorija: Venezuela| ]]