Venezuela: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 10. rujna 2018. u 15:18 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 194.249.132.48 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Plac Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 26. ožujka 2024. u 21:33 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 228.399 edits m broj   % nije potreban, smanjuje čitljivost kôda
(Nije prikazano 47 međuinačica 22 suradnika)
Redak 5: eng_ime = Venezuela \| zastava = Flag of Venezuela.svg \| grb = ~~Escudo~~Coat deof ~~Armas~~arms deof Venezuela ~~2006~~.~~png~~svg \| službeni_jezik = [[španjolski]] \| glavni_grad = [[Caracas]] \| predstavnik_države_množina = Predsjednici \| predstavnik_države = Predsjednik \| predstavnik_države_osoba = [[Nicolás Maduro]] \|(djelomično priznat) [[Juan Guaidó]] (djelomično priznat) \| ~~predsjednik_vlade_osoba = \|~~ površina_poredak = 32 \| površina = ~~916 445~~916 445 \| vode = 0,3 \| stanovništvo_poredak = 45 \| stanovništvo = ~~26 127 351~~31.304.016 \| godina_popisa = ~~2004~~2017. \| gustoća_stanovništva = 2734 \| neovisnost = Od [[Španjolska\|Španjolske]]<br>[[5. srpnja]] [[1811.]] \| valuta = [[Venezuelanski bolivar fuerte\|venezuelanski bolívar]] \| Redak 30: }} '''Venezuela'''{{fusg\|b1}} (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">~~Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., ''~~[[w:Hrvatski enciklopedijski rječnik\|Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela ~~[Pristupljeno 29~~Venezuela]. ~~studenoga~~ ~~2016.]~~Hrvatski jezični portal</ref>)~~,{{fusg\|b1}}~~ najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika\|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more\|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija\|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana\|Gvajanom]]. == Zemljopis == Na istoku oko [[~~jezero~~ Maracaibo (jezero)\|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande\|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m ([[Pico Bolívar\|Bolivarov vrh]]). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje\|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi\|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). [[Klima]] Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je [[Orinoco]] koji utječe u more velikom [[Riječna delta\|deltom]]. Redak 40: Na području Venezuele osnovana je [[1522.]] jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga teritorija uključen u sastav potkraljevstva [[Nova Granada\|Nove Granade]], a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji. Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske [[5. srpnja]] [[1811.]] pod vodstvom [[Simón Bolívar\|Simóna Bolívara]]. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i [[José Antonio Páez]] koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija\|Kolumbijom]] godine [[1830.]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d. o. o., Zagreb, 2007., str. 79.</ref> Politički život Venezuele u [[19. stoljeće\|19.]] i ranom [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta\|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo.▼ ▲Politički život Venezuele u [[19. stoljeće\|19.]] i ranom [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta\|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. Godine [[1998.]] za predsjednika je izabran populist [[Hugo Chávez]], potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači [[1992.]] godine. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa [[SAD]]-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom [[Kuba\|Kubom]]. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima. == Politička podjela == {{Glavni\|Savezne države Venezuele}} Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: [[Amazonas (država u Venezueli)\|Amazonas]], [[Anzoátegui]], [[Apure (država u Venezueli)\|Apure]], [[Aragua (država u Venezueli)\|Aragua]], [[Barinas (država u Venezueli)\|Barinas]], [[Bolívar, (država ~~(Venezuela~~u Venezueli)\|Bolívar]], [[Carabobo]], [[Cojedes (država u Venezueli)\|Cojedes]], [[Delta Amacuro]], [[Falcón]], [[Guárico, (država ~~(Venezuela~~u Venezueli)\|Guárico]], [[La Guaira (država u Venezueli)\|La Guaira]], [[Lara (država u Venezueli)\|Lara]], [[Mérida (država u Venezueli)\|Mérida]], [[Miranda (država u Venezueli)\|Miranda]] {{newdsm}}, [[Monagas]], [[Nueva Esparta]], [[Portuguesa (država u Venezueli)\|Portuguesa]], [[Sucre (država u Venezueli)\|Sucre]], [[Táchira (država u Venezueli)\|Táchira]], [[Trujillo~~]],~~ ~~[[Vargas~~(država u Venezueli)\|Trujillo]], [[Yaracuy (država u Venezueli)\|Yaracuy]] i [[Zulia (država u Venezueli)\|Zulia]]; Federalni distrikt (Distrito Federal), [[Guayana Esequiba]]. {{newdsm}}<!-- za mnoge pojmove --> Redak 55: == Stanovništvo == Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20~~ ~~ % bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko ~~96 ~~71 % stanovnika pripada [[katoličanstvo\|rimokatoličkoj crkvi]], 17 % [[protestantizam]] (uglavnom [[pentekostalizam]]), 8 % bez religije.<ref>{{Citiranje knjige \|title=Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes] \|first=Susan M. \|last=Shaw \|date=2018-01-04 \|url=https://books.google.pl/books?id=jgRCDwAAQBAJ&pg=RA1-PA393&lpg=RA1-PA393&dq=Venezuela+-+census+religion+71 %25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071 %25&f=false \|language=en \|publisher=ABC-CLIO \|isbn=9781610697125}}</ref> ''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána\|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci\|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]], [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo\|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri\|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka\|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye\|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú~~\|Mutús~~]]s, [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri\|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco (pleme)\|Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci\|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká\|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana\|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]]. Vidi članak [[Etničke grupe Venezuele]]. == Jezici == U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik [[španjolski]]. ~~288 496~~288 496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[wayuu jezik\|wayúu]] (~~170 000~~170 000). '''Popis jezika:''' [[~~Akawaio jezik\|~~akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[~~Alemán coloneiro\|~~alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik\|arawak]] 100 ([[SIL International\|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik\|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik\|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik\|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik\|baré]] '''†''', [[Barí jezik\|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik\|carib]], [[Chaima jezik\|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)\|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik\|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik\|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik\|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik\|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik\|guahibo]] ~~11 200~~11 200 (popis, 2001.), [[Guarequena jezik\|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik\|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik\|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik\|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik\|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik\|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik\|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik\|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik\|ninam]] 100, [[Paraujano jezik\|paraujano]] ?, [[Pemon jezik\|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik\|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[~~Piapoco jezik\|~~Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[~~Piaroa jezik\|~~Piaroa jezik]] ~~12 200~~12 200 (popis, 2001.), [[~~Puinave jezik\|~~Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik\|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik\|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik\|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik\|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik\|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] ~~21 500 000~~21 500 000 (1995.), [[Tamanaku jezik\|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik\|warao]] ili guarau ~~28 100~~28 100 (2007.), [[Wayuu jezik\|wayuu]] ili goajiro ~~170 000~~170 000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik\|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik\|yanomamö]] ~~15 700~~15 700 (2000.), [[Yavitero jezik\|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik\|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik\|yuwana]] 300 (popis, 1970.). ~~=== Hrvati u Venezueli ===~~ ~~{{glavni\|Hrvati u Venezueli}}~~ Iako je [[Hrvati\|hrvatska]] zajednica u Venezueli mala, dala je nekoliko poznatih osoba kao što su glumica [[Gabriela Spanic]], književnik [[Mladen Beg]], slikar i pjesnik [[Luis Lukšić]], a najveća imena su [[Mirko Sančević]] i [[Zdravko Sančević]], poznati znanstvenik, diplomat, javni radnik i profesor. == Gospodarstvo == Gospodarstvom dominira [[naftna industrija\|industrija]] s jednom trećinom [[BDP]]-a, 80~~ ~~ % izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 5800 [[američki dolar\|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Glazba == Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa [[El Sistema]] je dirigent [[Gustavo Dudamel]] i uz njega [[Diego Matheuz]].<ref>[http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika Magazin HRT] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20180501004810/http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika \|date=1. svibnja 2018. }} MŠ/HRT: ''HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika''. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref> == Bilješke == Line 88 ⟶ 84: {{Wječnik\|Venecuela}} == Vanjske poveznice == *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 \|date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{Južna Amerika}} Line 94 ⟶ 90: {{OPEC}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija: Venezuela\| ]]