Boljuni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m slika + ZP
m uklonjena kategorija Stećci u Bosni i Hercegovini; dodana kategorija Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini uz pomoć dodatka HotCat
 
(Nije prikazano 14 međuinačica 8 suradnika)
Redak 1:
{{drugoznačenje2|[[Boljuni (Kalinovik, BiH)]]}}
[[Slika:Boljuni 2 , Stolac, Bosnia and Herzegovina.jpg|minijatura|desno|200px|Jedan od stećaka na Boljunima]]
{{Dvostruka slika|right|Boljuni I (41).jpg|240|Boljuni II (30).jpg|240|Prva skupina stećaka|Druga skupina stećaka}}
'''Boljuni''' su jedna od najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovni]], ali i općenito. Nalaze se u istioimenom zaseoku, koje je u sastavu sela [[Bjelojevići (Stolac, BiH)|Bjelojevići]], 15 km jugozapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Zbog velikog broja i raznolikosti stećaka, njihovih ukrasa i simbola, ali i velikog broja natpisa (njih 19), nekropola u Boljunima je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. lipnja 1971. godine, a proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]] 2002. god.<ref name="kons">[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=599 Nekropola stećaka I i II Boljuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201337/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=599 |date=4. ožujka 2016. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 30. studenog 2012.</ref>. .
 
Nekropola Boljuni uvrštena je na popis 30 [[UNESCO]]-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 16. kolovoza 2022.)</ref>
==Povijest==
 
U okolici Boljuna ima tragova iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]] ([[gradina]] i [[tumul]]i), a nedaleko je lokalitet Crkvina, vjerovatnovjerojatno iz [[Ranokršćanstvo|kasnoantičkog razdoblja]] i ostaci vjerojatno [[Predromanika|ranosrednjovjekovnog]] groblja.
 
Iako nema točnih podataka, uzima se da je nekropola nastala sredinom 14. st., a na njoj se pokapalo sve do početka 16. stoljeća. Boljunski natpisi [[bosančica|bosančicom]] na stećcima su važni povijesni izvori za kulturnu povijest Bosne i Hercegovine. U njima se spominju imena sahranjenih Bogavca Taraha Boljunovića (umro prije 1477.), Radića Vladisalića, Heraka i Radoslava Herakovića (koji leže „na svojoj plemenitoj”), Petra Vukića, njegova brata i dr. Neke od tih osoba su i dokumentirane drugim povijesnim izvorima.<ref name="kons"/>. Tako je na grobu [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosače]], gospodara [[Hum]]a i vojskovođe [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskog kralja]] [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]], koji je prvi pobijedio Osmanlije kod Bileće 27. kolovoza 1388. godine, te sudjelovao kao vojskovođa u [[Bitka na Kosovu polju|bitci na Kosovu polju 1389.]] i preminuo 1392. godine, uklesano:
 
Na jednome od stećaka stoji natpis:
{{citat|a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković piše semoradь|Šefik Bešlagić, ''Boljuni srednjovjekovni nadgrobni spomenici'', Starinar XII., Institut za Arheologiju, Beograd 1961., str. 196.}}
Dugo se smatralo da se radi o grobu [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosače]], gospodara [[Hum]]a i vojskovođe [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskog kralja]] [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]], međutim, grob ne pripada njemu.{{sfn|Kurtović|2009|p=20|ps=: fusnota 47}}<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 Kosače] Hrvatski biografski leksikon LZM (pristupljeno 7. kolovoza 2022.)K</ref>
 
Na nekoliko stećaka potpisao se majstor [[Grubač]], prepoznatljiv po svom umjetničkom izrazu i motivima, te dijak (pisar) [[Semorad]] i drugi (majstori Milić, Zelija i Dragiša te dva dijaka Radoje i Vuk). Zbog toga se smatra da su Boljuni bili važno klesarsko, tj. umjetničko središte. U prilog tomu su dva kamenoloma koja su otkrivena, jedan 200 m sjeverozapadno, a drugi 200 m istočno od nekropole.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-vimovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref>.
 
==Odlike==
Line 16 ⟶ 19:
Nekropola je smještena u dolini ispod seoskih kuća i raspoređena je u dvije skupine, na rastojanju od oko 400 m. Ubraja se u veće nekropole s 269 stećaka, od koji je 176 u obliku sanduka, 78 ploča, 12 sljemenaka i 3 krstače. Ukrašeno je 92 stećka, što je značajan prosjek od 34%.
 
Pored uobičajenih ornamentalnih motiva, kao što su uvrnute vrpce, vinova loza, ljiljani i štitovi ukrašeni rozetama, polumjesecima i sl, javljaju se brojni figurtivni prizori kao što su: lov na jelene, viteški turnir, kolo (s kolovođom na jelenu), zmaj u obliku lava-guštera, konjanici i žena s djetetom (Gospa?).<ref name="UNESCO"/>. Umjetnička originalnost ovih raznovrsnih motiva pripisana je najplodnijem majstoru ukrašavanja stećaka, Grubaču, koji je na ovoj nekropoli i sahranjen. Uz njega je radio i dijak Semorad koji je najvjerovatnijenajvjerojatnije sastavljao ili urezivao tekstove nadgrobnih natpisa.
 
== Galerija ==
<gallery>
Boljuni I (05).jpg
Boljuni I (06).jpg
Boljuni II (26).jpg
Boljuni I (11).jpg
Boljuni I (16).jpg
Boljuni I (25).jpg
Boljuni II (16).jpg
Boljuni II (17).jpg
Boljuni I (10).jpg
Boljuni_I_(31).jpg
Boljuni II (04).jpg
Boljuni II (22).jpg
Boljuni I (27).jpg
Boljuni I (28).jpg
</gallery>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
*{{cite book|last=Kurtović|first=Esad|title=Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača|publisher= Institut za istoriju Sarajevo|year=2009|isbn=9789958649011|url=https://www.academia.edu/31498767/Esad_Kurtovi%C4%87_Veliki_vojvoda_bosanski_Sandalj_Hrani%C4%87_Kosa%C4%8Da_Sarajevo_2009}}
 
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Boljuni necropolis}}
* [http://stolac.gov.ba/index.php/galerija/category/3-boljuni-mekropola-stecaka Boljuni na stranicama grada Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029205423/http://stolac.gov.ba/index.php/galerija/category/3-boljuni-mekropola-stecaka |date=29. listopada 2013. }}, fotografije
* [http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Dr. Marinka Šimić, Jezik boljunskih natpisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222102405/http://www.post.ba/download/boljuni.pdf |date=22. veljače 2012. }}, Staroslavenski institut, Zagreb
* [http://www.media-marketing.com/intervju/4589-tajna-boljuni-spomenici-i-njihovi-dizajneri.html Tajna Boljuni: spomenici i njihovi dizajneri]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
 
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]
[[Kategorija:StećciNekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Stolac]]