Poaceae

Trave
(*Poaceae*)
Trave ; (Poaceae)
	Alopecurus pratensis, lisičiji repak
	Savremena filogenetska klasifikacija angiospermi; Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Grupa za filogeniju angiospermi (2016.)
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Liliopsida
Red	Poales
Porodica	Poaceae; Barnhart; Potporodice:; Anomochlooideae; Aristidoideae; Arundinoideae; Bambusoideae; Chloridoideae; Danthonioideae; Ehrhartoideae; Micrairoideae; Panicoideae; Pharoideae; Pooideae; Puelioideae;

Poaceae (bos. trave) ili Gramineae su velika i gotovo sveprisutna porodica monokotiledonskih cvjetnica, poznatih kao trave^[1]^[2]

U Poaceae se uključuju trave žitarice, bambusi i trave prirodnih i kultiviranih travnjaka i pašnjaka. Trave imaju šuplje stabljije, osim na čvorovima i uske naizmjenične listove u dva reda. Donji dio svakog lista obuhvata stabljiku, formirajući lisni omotač. Sa oko 12.000 vrsta, peti po brojnosti biljnih porodica, nakon Asteraceae, Orchidaceae, Fabaceae i Rubiaceae .^[3]

Procjenjuje se da zatravljena područja, kao što su savane i prerije, gdje su dominantne trave, čine 20% od vegetacijskog pokrov na Zemlji. Trave su također važan dio vegetacije u mnogim drugim staništima, uključujući i močvare, šume i tundre.

Trave su ekonomski izuzetno značajna porodica, jer daju životne namirnice od pripitomljenih žitarica, kao što su kukuruz, pšenica, riža, ječam i proso, kao i stočnu hranu, građevinski materijal (bambus, slama I sl.) i gorivo (etanol). Iako se obično nazivaju "trave", morska trava, rogoz i oštrice ne spadaju u ovu porodicu. Trske su red Poales, u Poaceae, kao članice, ali su morske trave članovi reda Alismatales.

Evolucija

Trave uključuju neke od najsvestranijih oblika biljnog života. Postale su raširena pri kraju perioda kreda (period)krede i nađene su u fosiliziranom izmetu dinosaura i (coprolitima), koji je sadržavao razne fitolite, uključujući i trava koje su povezane sa suvremenim rižama i bambusima.^[4] Trave su prilagođeni uvjetima u bujnim kišnim šumama, suhim pustinjama, hladnim planinama, pa čak i međuplimnim staništima, a važe kao danas najrasprostranjenije vrste biljaka; trave su vrijedan izvor hrane i energije za sve vrste divljači i organske hrane. Naredni kladogram pokazuje potporodice i približne brojeve vrsta (u zagradama):^[5]

Kladus PACMAD

	Chloridoideae (1600)

	Danthonioideae (300)

	Micrairoideae (200)

	Arundinoideae (50)

Panicoideae (3250)

Aristidoideae (350)

Kladus BOP

Oryzoideae (110)

	Bambusoideae – Bambusi (1450)

	Pooideae (3850)

Puelioideae (11)

Pharoideae (13)

Anomochlooideae (4)

Prije 2005. godine, fosilni nalazi su pokazivali da su trava evoluirala od prije oko 55 miliona godina. Nedavni nalazi trava poput fitolita iz krede, dinosaurskim koprolitima su pomjerili datiranje na prije oko 66 miliona godina.^[6]^[7] In 2011, revised dating of the origins of the rice tribe Oryzeae suggested a date as early as 107 to 129 Mya.^[8] Odnosi između tri potfamilije: Bambusoideae, Oryzoideae i Pooideae u BOP kladusu su riješeni tako da su međusobno uže povezanije Bambusoideae i Pooideae, nego Oryzoideae .^[9]

Opis

Stabljike trava su obično cilindrične (rjeđe spljoštene, ali ne i trouglste) i šuplje, povezane čvorovima ili koljencima, odakle rastu sjedeći listovi, čiji rukavac obavija stabljiku. Između stabljike i lista, nalazi se jezičak. Listovi trava su gotovo uvijek naizmjenični i jednostrani i imaju paralelne vene (provodne sudove). Svaki list je diferenciran u u donji omotač koji obavija stabljiku i i oštre, cjelovite (glatke) rubove. Liske mnogih trava su ojačane silikatnim fitolitima, koji obeshrabruju ispašu životinja; neke su dovoljno ošttre da zasijecaju I ljudsku kožu. Membranozni dodatak ili rub dlake zove se ligula, koja na raskrsnici između plašta i sječiva, sprečava vodu ili insekte da prodru u korice između stabljike I lista.

Cvjetovi Poaceae su neugledni i karakteristično raspoređeni u klasiće, od kojih svaki imaobično tri, ali općenito jedan ili više cvjetova. U klasića su dalje grupirani u klasove, a ovi i veće klasove ili metlice. Dio klasa koji nosi cvjetova zove se rahila. Klasić se sastoji od dvije brakteje (ili ponekad i manje) u bazi, pod nazivom pljeve, za jedan ili više cvjetova. Ocvijeće se sastoji od cvijeta okruženog sa dvije pljevice, jedn vanjska lema i jedns unutrašnja palea. Cvjetovi su obično hermafroditni, a kukuruz kao važan izuzetak je anemofilan, što znači da ga oprašuje vjetar.

Cvijetni omotač (periant) se svodi na dvije ljuske, pod nazivom lodikule, koje se proširuju i vežu za širenje lema i palea; oni se uglavnom tumače kao modificirane sepale. Ova kompleksna struktura se može vidjeti na slici na desnoj strani, posmatrajući klasić pšenice (Triticum aestivum). Plod trava je kariopsis ili pšeno, u kojem je sjemenski sloj spojen sa zidom ploda.

Rast i razvoj

Postoje tri klasifikacije ukupnih oblika rasta trava:

gomilasti tip,
stolonski i
rizomski.

Uspjeh trava u adaptivnoj radijaciji počiva na ulozi njihove morfologije u procesima rast u njihovom fiziološkoj različitosti. Većina trava se može podijeliti u dvije fiziološke grupe:

fiksacija ugljika C3 i
fiksacija ugljika C4 putevi fotosintetskog fiksiranja ugljika. C4 trave imaju fotosinttski put, koji je povezan sa specijaliziranom Kranz listom anatomije, što omogućava povećanu efikasnost korištenja vode, što ih čini bolje prilagođenim za vruća, sušna okruženja.

C3 trave se označavaju kao "hladnosezonske" trave, dok C4 biljke podrazumijevaju:

Jednogodišnje hladnosezonske trave su pšenica, raž, livadska trava Poa annua i zob.
Višegodišnje hladnosezonske su ježevica (Dactylis glomerata), vlasulje (Festuca spp.), plava trava (Kentaki) i engleski ljulj (Lolium perenne).
Jednogodišnje toplosezonske trave su kukuruz, sudanska trava i proso.
Višegodišnje toplosezonske su: velika plava trava, indijanska, bermudska i svjetleća trava.

Rasprostranjenje

Porodica trava je jedna od najrasprostranjeniji i najobilnijig grupa biljaka na Zemlji. Trave se mogu naći na svim kontinentima, a nema ih samo na centralnom Grenlandu i većini Antarktika.^[10]^[11]

Ekologija

Trave su dominantna vegetacija u mnogim staništima, uključujući i travnjake, pašnjake, livade i stepe. Također se javljaju kao manji dio vegetacije u gotovo svakom drugom kopnenom staništu. Biomi u kojima dominiraju trave su travnjaci. Ako se računaju samo velika, susjedna područja travnjaka, ti biomi pokrivaju 31% površine naše planete. Travnjaci uključuju pampase, stepe i prerije.

Trava osiguravba hranu za ispašu sisara, kao što su stoka, jeleni slonovi, kao kao i mnoge druge životinje, uključujući i insekte i ostale beskičmenjake. Mnoge vrste životinja jede travu kao glavni izvor hrane, a nazivaju se graminivori, koji uključuju goveda, ovce, konje, zečeve i mnoge. Trave također jedu i omnivori ili povremeno čak i oni svaštojedi, koji su prvenstveno mesožderne životinje.

Trave su neobične po tome da se meristem nalazi u blizini dna biljke, pa se brzo oporavie od obrezivanje na vrhu.

Evolucija velikih biljojednih životinja u kenoziku doprinijela je širenju trava. Bez velikih svaštojeda, opožarene površine brzo koloniziraju trave, a sa dovoljno kiše, i mladice drveća. Drveće na kraju istisne najveći dio trave. Gazeći svejedi uništavaju mlado drveće, ali ne i trave.^[12]^[13]

Ekonomski značaj

Porodica trava daje vjerojatno najvažnije sirovine za ljudsku ekonomiju. U stvari, oko 70% obradivog zemljišta u svijetu je zasađeno travama, a 50% kalorija čovječanstvo konzumira iz brojnih vrsta trava koje se direktno koriste u hrani, ili indirektno kao stočna hrana za domaće životinje. U uvjetima globalne proizvodnje, četiri najvažnije kulture su trave: šećerna trska (Saccharum officinarum ), pšenica, riža i kukuruz, a ječam i sirak su među prvih 12. S druge strane, nekoliko vrsta trava se koristi u industriji.

Melasa se upotrebljava za proizvodnju whiskyjas.

Trave su izvor hrane. Plodovi se uglavnom koriste direktno kao hrana ili se melju u brašno. Vrste koje se skoriste na ovaj način nazivaju se žitarice. Čovjek je uzgaja žitarice najmanje od prije 10.000 godina. Od početka pripitomljavanja, pšenica (Triticum aestivum), ječam (Hordeum vulgare) i zob (Avena sativa), na Bliskom istoku, sirak (Sirak bicolor) i proso (Pennisetum americanum) u Africi, riža (Oryza sativa) u jugoistočnoj Aziji i kukuruz (Zea mays) u Srednjoj Americi su omogućili naseljavanje ljudskih zajednica i razvoj civilizacija. Pšenice (posebno Triticum aestivum), daje petinu kalorija koje konzumiraju ljudi, a početak njenog pripitomljena datira od prije oko 10.000 godina. Većina domaćih oblika su poliploidni, a genomska plastičnost u vezi sa poliploidijom je uključena u uspješan uzgoj ove žitarice.
Mnoge vrste trava su odlični producenti hrane za stoku, kako sa prirodnih travnjaka, tako i kultivirana pašnjaka. Dakle, za tu svrhu se uzgajaju brojne vrste višegodišnjih trava, i u Sjevernoj Americi i u tropskim ili suptropskim klimatima. U Americi za prehranu stoke se proizvesti trava tokom jeseni, zime i proljeća, a najpopularnije su engleski ljulj (Lolium perenne), prerijske ili livadske i trave, rodova Bromus, Poa i druge. Trava se uzgaja kao višegodišnja stočna hrana iz tropskih i suptropskih područja u ljetnoj proizvodnji, a među njima su Paspalum dilatatum, slonove trave (Panicum elephantypes), biserno proso, Paspalum notatum) i Eragrostis curvula. Nekoliko drugih vrsta stočne hrane su jednogodišnje, tako da se koriste za proizvodnju velikih količine trave (pod nazivom verdeos, nešto kao zeleniš) u određenom period proizvodnje: zima ili ljeto. Među vrstama za zimu su Avena fatua, Avena sativa, raž i ječam (Hordeum vulgare). Ljetna proizvodnja uključuje kukuruz i stočnu hranu i sirak (Sorghum sudanense). Osim toga, te žitarice se koristi da se hrane životinje, kao što su proso i sjeme za kanarince (Phalaris arundinacea) te za hranu goveda, svinja i peradi (pretežno kukuruz i sirak).
Industrijska upotreba trava je raznolika kao i sama porodica. Tu dolaze mirišljave vrste, čiji ekstrakti se koriste u pripremi velike količine parfema, kao što je limunska trava (Cimbopogon citratus) i Vetiveria zizanioides. Ostale trave kao što je ječam (Hordeum vulgare) koriste se za pivo i za pripremu slada, koji je neophodna za proizvodnju piva viskija, džina i drugih alkoholnih pića. Ostale žitarice se koristi za proizvodnju alkohola putem fermentacije, kao što su sake i druga pića od riže u Japanu. Industrija nafte koristi zrna trava (kao što je kukuruz) za proizvodnju jestivih ulja. Neke imaju veliku upotrebu u proizvodnji užadi, i izrada tradicijske obuće, kao što su espadrille. Takav je slučaj sa Lygeum spartum) i, iznad svega, Stipa tenacissima, obje se koriste u Španiji i sjevernom dijelu Afrike Osim toga, koristi se i Sorghum technicum za izradu metli, a Epicampes microura i Aristida pallens za izradu četki i Stipa tenacissima za razvoj malinarskog voćarstva (za vezanje).

Rodovi

Trave uključuju 759 poznatih rodova sa ukupno 11.554 priznatih vrste među kojima su I pšenica, kukuruz, riža, zob i druge žitarice.

bez priznatih vrsta:

× Hordeopyron

Zotovia

Također pogledajte

Reference

^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ "Angiosperm Phylogeny Website". Pristupljeno mart 2016. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ Piperno, Dolores R.; Sues, Hans-Dieter (18. 11. 2005). "Dinosaurs Dined on Grass". Science. 310 (5751): 1126–1128. doi:10.1126/science.1121020. PMID 16293745.
^ Grass Phylogeny Working Group II (2012). "New grass phylogeny resolves deep evolutionary relationships and discovers C₄ origins". New Phytologist. 193 (2): 304–312. doi:10.1111/j.1469-8137.2011.03972.x. PMID 22115274.
^ Piperno, Dolores R.; Sues, Hans-Dieter (2005). "Dinosaurs Dined on Grass". Science. 310 (5751): 1126–8. doi:10.1126/science.1121020. PMID 16293745.
^ Prasad, V.; Stroemberg, C.A.E.; Alimohammadian, H.; Sahni, A. (2005). "Dinosaur Coprolites and the Early Evolution of Grasses and Grazers". Science. 310 (5751): 1177–1180. doi:10.1126/science.1118806. PMID 16293759.
^ Prasad V, Strömberg CA, Leaché AD, Samant B, Patnaik R, Tang L, Mohabey DM, Ge S, Sahni A. (2011). Late Cretaceous origin of the rice tribe provides evidence for early diversification in Poaceae. Nat Commun. 2:480. doi:10.1038/ncomms1482 PMID 21934664
^ Wu ZQ, Ge S (2011) The phylogeny of the BEP clade in grasses revisited: Evidence from the whole-genome sequences of chloroplasts. Mol Phylogenet Evol
^ Sarandón, Ramiro (1988). "Biología poblacional del gramon (Cynodon spp., gramineae)": 189. Pristupljeno 22. 4. 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
^ "Angiosperm phylogeny website". Pristupljeno 7. 10. 2007.
^ "Chapter 1: How grasses grow". Farmwest.com. Arhivirano s originala, 10. 9. 2013. Pristupljeno 21. 5. 2016.
^ David Attenborough (1984). The Living Planet. British Broadcasting Corporation. str. 137.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Poaceae na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Grass na Wikimedia Commonsu.

Need a Definition of Grass?
Vegetative Key to Grasses
Poaceae Arhivirano 17. 9. 2017. na Wayback Machine at The Plant List Arhivirano 23. 5. 2019. na Wayback Machine
Gramineae Arhivirano 3. 1. 2007. na Wayback Machine at The Families of Flowering Plants (DELTA) Arhivirano 3. 1. 2007. na Wayback Machine
Poaceae at the Encyclopedia of Life
Poaceae at the Angiosperm Phylogeny Website
Poaceae Classification from the online Catalogue of New World Grasses
Poaceae at the online Flora of China
Poaceae Arhivirano 2. 4. 2016. na Wayback Machine at the online Guide to the Flora of Mongolia Arhivirano 29. 1. 2013. na Wayback Machine
Poaceae at the online Flora of Taiwan
Poaceae at the online Flora of Pakistan
Poaceae at the online Flora of Zimbabwe
Poaceae Arhivirano 1. 4. 2012. na Wayback Machine at the online Flora of Western Australia Arhivirano 4. 7. 2013. na Wayback Machine
Grasses of Australia (AusGrass2) - http://ausgrass2.myspecies.info/
Gramineae at the online Flora of New Zealand
NZ Grass Key Arhivirano 11. 5. 2012. na Wayback Machine An Interactive Key to New Zealand Grasses at Landcare Research
The Grass Genera of the World Arhivirano 7. 10. 2006. na Wayback Machine at DELTA intkey Arhivirano 3. 1. 2007. na Wayback Machine
GrassBase - The Online World Grass Flora Arhivirano 24. 2. 2009. na Wayback Machine at the Royal Botanic Gardens - Kew
GrassWorld - http://grassworld.myspecies.info/

[<“Campbell“-1] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)

[Sofradzija-2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[Stevens-3] "Angiosperm Phylogeny Website". Pristupljeno mart 2016. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[4] Piperno, Dolores R.; Sues, Hans-Dieter (18. 11. 2005). "Dinosaurs Dined on Grass". Science. 310 (5751): 1126–1128. doi:10.1126/science.1121020. PMID 16293745.

[GPWGII_2012-5] Grass Phylogeny Working Group II (2012). "New grass phylogeny resolves deep evolutionary relationships and discovers C₄ origins". New Phytologist. 193 (2): 304–312. doi:10.1111/j.1469-8137.2011.03972.x. PMID 22115274.

[DinosDined-6] Piperno, Dolores R.; Sues, Hans-Dieter (2005). "Dinosaurs Dined on Grass". Science. 310 (5751): 1126–8. doi:10.1126/science.1121020. PMID 16293745.

[Prasad2005-7] Prasad, V.; Stroemberg, C.A.E.; Alimohammadian, H.; Sahni, A. (2005). "Dinosaur Coprolites and the Early Evolution of Grasses and Grazers". Science. 310 (5751): 1177–1180. doi:10.1126/science.1118806. PMID 16293759.

[8] Prasad V, Strömberg CA, Leaché AD, Samant B, Patnaik R, Tang L, Mohabey DM, Ge S, Sahni A. (2011). Late Cretaceous origin of the rice tribe provides evidence for early diversification in Poaceae. Nat Commun. 2:480. doi:10.1038/ncomms1482 PMID 21934664

[9] Wu ZQ, Ge S (2011) The phylogeny of the BEP clade in grasses revisited: Evidence from the whole-genome sequences of chloroplasts. Mol Phylogenet Evol

[10] Sarandón, Ramiro (1988). "Biología poblacional del gramon (Cynodon spp., gramineae)": 189. Pristupljeno 22. 4. 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[Missouri_Botanical_Garden-11] "Angiosperm phylogeny website". Pristupljeno 7. 10. 2007.

[12] "Chapter 1: How grasses grow". Farmwest.com. Arhivirano s originala, 10. 9. 2013. Pristupljeno 21. 5. 2016.

[Attenborough_137-13] David Attenborough (1984). The Living Planet. British Broadcasting Corporation. str. 137.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

p r u Botanika
Historija botanike
Discipline	Sistematika biljaka Etnobotanika Paleobotanika Morfologija Anatomija Fiziologija Ekologija Fitogeografija Geobotanika Flora Fitohemija Patologija Briologija Algologija Floristika Dendrologija
Fiziologija biljaka Materiali	Ishrana Fotosinteza Hlorofil Biljni hormoni Transpiracija Turgorski pritisak Skupno kretanje Aleuron Fitomelanin Šećer Biljni sok Škrob Celuloza
Rast i habitus (izgled)	Sekundarni rast Drvenaste Zeljaste Habitus Loze Povijuše (lijane) Žbunovi Polugrmovi Stabla Sukulente
Razmnožavanje Evolucija biljaka Ekologija biljaka	Smjena generacija Sporangija Spora Mikrosporangija Mikrospora Megasporangija Megaspora Oprašivanje Oprašivači Polenova cijev Dvostruka oplodnja Klijanje Evolucijska historija Vremenska linija Samooprašivanje
Taksonomija biljaka	Historija sistematike biljaka Herbarij Biološka klasifikacija Botanička nomenklatura Botaničko ime Ispravno ime Navođenje autora Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka Taksonomski rang Međunarodna asocijacija za taksonomiju biljaka Sistemi taksonomije biljaka Taksonomija kultiviranih biljaka Taksonomija citrusa Kultigen Kultivar Grupa Greks
Primjena	Poljoprivreda Florikultura Šumarstvo Hortikultura
Spiskovi Srodne teme	Botanički termini Botaničari Skraćenice za autore Botanička ekspedicija
Kategorija Commons Portal