Mađarski jezik
Mađarski jezik magyar, magyar nyelv | |
---|---|
Regije govorenja | Evropa |
Države govorenja | Mađarska; Austrija, Hrvatska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija, zapadna Ukrajina |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | 17 miliona |
Sistem pisanja | Latinica (mađarska abeceda) Mađarsko Brailleovo pismo Staromađarsko pismo |
Službeni status | |
Služben u | Mađarska, Evropska unija, Srbija (Vojvodina), Slovenija (Prekmurje), Austrija (Gradišće) |
Manjinski jezik u | Rumunija (Transilvanija), Hrvatska,[1] Slovačka, Moldavija, Ukrajina (četiri rajona u Zakarpatskoj oblasti) |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | hu |
ISO 639-2 / 5 | hun |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Mađarski jezik službeni je jezik Republike Mađarske, kao i Autonomne Pokrajine Vojvodine te dijelovima Republike Slovenije (okolina mjesta Lendava, u istočnoj Sloveniji). Pored toga, mađarski se govori i u dijelovima Rumunije, Slovačke, Ukrajine, Hrvatske i Austrije, ali u njima ne uživa status službenog jezika. Pripada fino-ugarskoj grupi uralskih jezika. Njime govori 14,5 miliona ljudi. Budući da je mađarski jezik službeni jezik Mađarske, istovremeno je i jedan od službenih jezika Evropske unije.
Mađarski jezik specifičan je po tome što ima veliki broj padeža (lingvisti se ne slažu o tačnom broju, ali smatra se da ih ima barem 24). Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju s kuće, házon u značenju do kuće, házra u značenju prema kući, itd.
Kompleksnosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Imam se na mađarskom iskazuje s nekem van, što u doslovnom prijevodu znači na meni je.
Glagoli se konjugiraju u zavisnosti od toga imaju li komplimentaran objekt ili ne. Látok znači vidim (nešto)), ali Látom a könyvet znači vidim knjigu.
Mađarski jezik ima dosta zajedničkih riječi sa bosanskim, a mnogo riječi su i jedan i drugi jezik preuzeli iz turskog jezika. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs, stol je asztál itd.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Vlada Hrvatske (oktobar 2013). "Peto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima" (PDF) (jezik: hrvatski). Vijeće Evrope. str. 34–36. Pristupljeno 18. 3. 2019.