Električni napon

Međunarodni znak opasnosti od visokog napona

Električni napon (kraće napon, oznaka U ili V) je fizikalna veličina koja se koristi u elektrotehnici, a jednaka je razlici električnog potencijala između dvije tačke što se matematički može predstaviti na sljedeći način:

$U=\Delta \phi =\phi _{2}-\phi _{1}\,$

Napon pokazuje koliki je rad (W) potreban da se električni naboj (Q) premjesti između dvije tačke u električnom polju:

$U={\frac {W}{Q}}$

Mjerna jedinica za napon je volt (oznaka V). Volt je izvedena mjerna jedinica iz Međunarodnog sistema mjernih jedinica (SI). Koristi se u mjerenjima električnog potencijala, razlike potencijala i elektromotorne sile.

Električni napon je također dio elektromotorne sile koji djeluje u nekom dijelu strujnog kruga.

Jedinica za električni napon Volt je nazvana u čast italijanskog fizičara Aleksandra Volte (1745-1827) koji je osmislio i napravio voltin stub, vjerovatno prvu hemijsku bateriju na svijetu.

Napon može nastati zbog polja statičkog elektriciteta, električne struje u magnetnom polju, promjenljivog magnetnog polja i njihovog kombinovanog djelovanja.

Multimetar podešen da mjeri napon baterije od 9 V

Instrument kojim se mjeri napon zove se voltmetar. U električnom kolu se može mjeriti razlika potencijala između dvije tačke u kolu od kojih je jedna najčešće referentna tačka nultog potencijala (uzemljenje); može se mjeriti napon izvora električne energije, pad napona u kolu itd.

Tipične visine napona

Baterije

• Veoma niski napon: do 50 V, u baterijama za široku upotrebu (od 1,5 V do 9 V), adapterima (najčešće od 1,5 V do 24 V), akumulatorima (tipične vrijednosti: 6, 9, 12, 24 i 48 V).
• Niski napon: 50-1000 V; domaćinstva (220 V - monofazni sistem, 380 V - trofazni sistem), manji industrijski potrošači.
• Srednji napon: 1-35 KV; industrijski potrošači, elektrodistributivne mreže.
• Visoki napon: 35-150 KV.
• Vrlo visoki napon: preko 150 KV.

Opasnosti

Ako električna energija prolazi kroz ljudski organizam može uzrokovati opekotine, uticati na hemijski sastav krvi i nervni sistem i poremetiti rad srca i respiratornih organa.

Prema postojećim propisima dodirni napon ne smije prijeći vrijednost od 65 V.

Međutim, nije opasan napon sam po sebi već struja koja prođe kroz tijelo:

• Struja jačine do 1 mA ne osjeća se
• Struja jačine od 1 do 8 mA osjeća se udar, ali ne boli
• Struja jačine oko 20 mA može izazvati grčenje mišića.
• Struja jačine 30 mA ne može se izdržati više od nekoliko sekundi, izaziva snažno grčenje mišića i gubitak kontrole praćeno otežanim disanjem .
• Struja jačine 50 mA može dovesti do gubitka svijesti.
• Struja jačine preko 100 mA može izazvati smrt.
• Preko 200 mA opasne opekotine i grčevi mišića koji mogu žrtvu odbaciti od vodiča. Za više napone struja se povećava, pa je i opasnost veća. 

Također pogledajte

• Električni potencijal
• Istosmjerna struja
• Naizmjenična struja
• Ohmov zakon