Idi na sadržaj

Osijek

Koordinate: 45°33′18″N 18°41′44″E / 45.55500°N 18.69556°E / 45.55500; 18.69556
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga značenja, pogledajte Osijek (čvor).
Osijek
Grad
Grad Osijek
Osijek, panoramski pogled sa Drave
Osijek, panoramski pogled sa Drave
Zastava Osijek
Zastava
Službeni grb Osijek
Grb
Osijek nalazi se u Hrvatska
Osijek
Osijek
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°33′18″N 18°41′44″E / 45.55500°N 18.69556°E / 45.55500; 18.69556
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Vlada
 • GradonačelnikIvan Radić (HDZ)
Površina
 • Općina170,00 km2
Najveća nadmorska visina88 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina108.048
 • Općina (gustoća)635,58 /km2
 • Naselje84.104
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj31000
Pozivni broj(+385) 31
Veb-sajtGrad Osijek
Osijek, rimokatolička konkatedrala "Sv. Petar i Pavao"

Osijek (mađarski: Eszék; njemački: Esseg) jest grad u Hrvatskoj i sjedište Osječko-baranjske županije.

Geografski položaj

[uredi | uredi izvor]

Smješten je u slavonskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave, 22 km od ušća u Dunav. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i finansijsko sjedište, glavni i najveći grad historijske pokrajine Slavonije.

Osijek se sastoji iz starog grada Tvrđe, izgrađene početkom 18. vijeka u baroknom stilu, -- zatim Juga 2, Gornjeg, Donjeg i Novog grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te Retfale i Sjenjaka. Za svoju veličinu grad Osijek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m2.

Klima

[uredi | uredi izvor]

Prosječna temperatura je 11 °C:

  • proljeće - 11°
  • ljeto - 21 °C
  • jesen - 11,8 °C
  • zima - 0,2 °C

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Stari vijek

[uredi | uredi izvor]

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. vj. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Ne zna se tačno kada su Hrvati osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je hrvatsko naselje postojalo već u 8. vj.

Srednji vijek

[uredi | uredi izvor]

Osijek je 1996. proslavio 800-tu godišnjicu postojanja mada je kao trgovačko i saobraćajno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196 je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sistem zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik, (1196 - ?]]), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.

Ime Osijek su Hrvati dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka", te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ÖSEK, kao i OESEK, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao ESZEK ili EZEEK. Kasnije su varijante, ESSEGG, Njemačka ili ESSEC, samo jezičke prilagodbe izvornom hrvatskom.

Novi vijek

[uredi | uredi izvor]

Osvajači Osmanlijskog Carstva u grad su stigli 14. augusta 1526. kada je Osijek predan bez borbe, ali kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva oslobođen 29. septembra 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru Austro-Ugarske Carevine. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712 - 1721). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad.

Ekonomski i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. decembra 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni trgovci, biblioteke, pozorišta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je štamparija, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. augusta 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austro-Ugarskoj Carevini, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. vijeka je doba bržeg razvoja Osijeka, posebno Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Evrope. Godine 1846. podignuta je velika kantonalna palata, a kasnije, 1866, nasuprot kantonalne palate i Hrvatsko narodno pozorište. Pod kraj 19. vijeka otvaraju se srednje škole - obrtnička, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U aprilu 1941, s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. hrvatski dio Baranje pripada Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu 1945, svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i univerzitet, koje danas nosi naziv Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Tokom Domovinskog rata, posebno nakon pada Vukovara krajem 1991, srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. 9. jula 1991. započeta je agresija na Osijek, koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom spratu stambene zgrade u naselju Sjenjak. 1. augusta okupirani su Dalj, Erdut i Aljmaš, okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano, preživjelo stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 hiljada granata i bombi.[1] Od 2. maja 1991. do 26. jula 1994., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8.000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.[2]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Osijek.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Osijek)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Osijek je imao 108.048 stanovnika, od čega u samom Osijeku 84.104.

Grad Osijek

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
20.858 24.863 25.260 27.801 33.407 40.106 42.930 51.871 58.063 66.073 84.652 109.189 123.944 129.792 114.616 108.048

Napomena: Nastao iz starih općina Osijek i Vukovar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Čepin, 1921. u općini Bilje, a od 1857. do 1981. u općini Erdut i općini Trpinja (Vukovarsko-srijemska županija). Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine Erdut, a od 1857. do 1961. dio podataka općine Antunovac.

Osijek (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
16.145 19.281 19.809 21.547 26.769 33.337 36.500 43.351 49.037 56.538 71.782 92.603 103.026 104.761 90.411 84.104

Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja Podravlje i Tvrđavica te dijelova područja u samostalna naselja Brijest i Nemetin, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Briješće. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja Brijest i Nemetin, a dio podataka sadržan je u naselju Briješće. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje Retfala Mađarska, a od 1857. do 1931. za bivše naselje Retfala Njemačka koja su tih godina bila odvojeno iskazana.

Popis 1991.

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Osijek je imalo 104.761 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Osijek
1991.

ukupno: 104,761

  Hrvati 74,254 (70,87%)
  Srbi 15,985 (15,25%)
  Jugoslaveni 6,015 (5,74%)
  Mađari 1,344 (1,28%)
  Muslimani 570 (0,54%)
  Crnogorci 485 (0,46%)
  Slovenci 353 (0,33%)
  Albanci 352 (0,33%)
  Slovaci 288 (0,27%)
  Makedonci 272 (0,25%)
  Nijemci 190 (0,18%)
  Romi 168 (0,16%)
  Rusini 88 (0,08%)
  Česi 64 (0,06%)
  Ukrajinci 46 (0,04%)
  Bugari 29 (0,02%)
  Poljaci 23 (0,02%)
  Rusi 23 (0,02%)
  Rumuni 22 (0,02%)
  Jevreji 19 (0,01%)
  Italijani 15 (0,01%)
  Grci 5 (0,00%)
  Turci 5 (0,00%)
  Austrijanci 4 (0,00%)
  Vlasi 1 (0,00%)
  ostali 138 (0,13%)
  neopredijeljeni 2,592 (2,47%)
  region. opr. 316 (0,30%)
  nepoznato 1,095 (1,04%)

Popis 1910.

[uredi | uredi izvor]
Osijek
jezik vjera

ukupno: 33,337

  Hrvatski 12,848 (38,53%)
  Njemački 12,381 (37,13%)
  Mađarski 4,306 (12,91%)
  Srpski 2,910 (8,72%)
  Češki 440 (1,31%)
  Slovenski 156 (0,46%)
  Slovački 115 (0,34%)
  Italijanski 43 (0,12%)
  Rumunski 14 (0,04%)
  Rusinski 11 (0,03%)
  ostali 113 (0,33%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 33,337

  Rimokatolici 26,369 (79,09%)
  Pravoslavci 2,964 (8,89%)
  Jevreji 2,376 (7,12%)
  Kalvinisti 1,074 (3,22%)
  Luterani 404 (1,21%)
  Grkokatolici 122 (0,36%)
  ostali 28 (0,08%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Napomena: Iskazano zajedno sa naseljima Brijest i Nemetin.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Pozorišta

[uredi | uredi izvor]

Kina

[uredi | uredi izvor]
  • "Kinematografi Osijek"
  • Kino "Europa"
  • Kino "Urania"

Biblioteke

[uredi | uredi izvor]

Galerije

[uredi | uredi izvor]
  • Galerija likovnih umjetnosti
  • Izložbena dvorana "Waldinger"
  • Galerija L, staklorezačka djelatnost
  • "Leonardo", izložbeni salon
  • "Sretne ulice". galerija umjetnina

Muzeji

[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Historija visokog školstva

Historija visokog školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri vijeka - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redovni rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno fakultet filozofije. Inicijativa za osnivanje Univerziteta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaći da je 26. marta 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju saglasnosti za osnivanje Univerziteta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. maja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Univerziteta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel muzike u Osijeku, Gradska biblioteka i Historijski arhiv u Osijeku. Stoga 31. maj se obilježa kao dan osnivanja Univerziteta.

U ovom kratkom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u historiji Univerziteta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku.

Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih nauka, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Univerzitetska skupština donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađi hrvatski univerzitet nosi ime vrlo važne osobe za hrvatsku i evropsku kulturu.

Religija

[uredi | uredi izvor]

Osijek ima jedanaest katoličkih župa, jednu evangelističku, dvije pravoslavne parohije, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, franjevački samostan i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.

Atrakcije

[uredi | uredi izvor]

Konzulati

[uredi | uredi izvor]

Mediji

[uredi | uredi izvor]

Novine

[uredi | uredi izvor]

Radio

[uredi | uredi izvor]

Televizija

[uredi | uredi izvor]

Internet

[uredi | uredi izvor]

Sport

[uredi | uredi izvor]

Poznatija sportska zdanja u Osijeku su: Stadion Gradski vrt, Dvorana Gradski vrt, Sportska dvorana Zrinjevac te Sportska dvorana Jug. Među ostalima, tu su: Sokolski dom, Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub Slavonija žito, te Rekreacijski centar Copacabana.

Spisak klubova po sportovima:

Nogomet

[uredi | uredi izvor]

Košarka

[uredi | uredi izvor]

Rukomet

[uredi | uredi izvor]

Odbojka

[uredi | uredi izvor]

Streljaštvo

[uredi | uredi izvor]

Kuglanje

[uredi | uredi izvor]

Veslanje

[uredi | uredi izvor]

Ronjenje

[uredi | uredi izvor]
  • Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
  • Ronilački Centar Osijek

Boćanje

[uredi | uredi izvor]

Ostali sportovi

[uredi | uredi izvor]

Korisne informacije

[uredi | uredi izvor]

Transport

[uredi | uredi izvor]

Poznate osobe

[uredi | uredi izvor]

Galerija

[uredi | uredi izvor]
  • Hrvatsko narodno kazalište
    Hrvatsko narodno kazalište
  • arheološki muzej
    arheološki muzej
  • krovovi
    krovovi
  • gradski detalj
    gradski detalj
  • univerzitet
    univerzitet
  • kafei na Tvrđi
    kafei na Tvrđi
  • Tvrđa
    Tvrđa
  • gradska arhitektura
    gradska arhitektura
  • gradska arhitektura
    gradska arhitektura
  • zgrada Osječko-baranjske županije
    zgrada Osječko-baranjske županije
  • zgrada općinskog i županijskog suda
    zgrada općinskog i županijskog suda
  • Evropska avenija
    Evropska avenija
  • glavna pošta
    glavna pošta
  • Mađarski prosvjetno-kulturni centar
    Mađarski prosvjetno-kulturni centar
  • rektorat
    rektorat
  • noć u gradu
    noć u gradu
  • hotel "Osijek"
    hotel "Osijek"
  • zgrada "Eurodom"
    zgrada "Eurodom"
  • promenada
    promenada
  • osječka pivara
    osječka pivara
  • sportska dvorana "Jug 2"
    sportska dvorana "Jug 2"
  • dvorana "Gradski vrt"
    dvorana "Gradski vrt"
  • nogometni stadion
    nogometni stadion
  • željeznička stanica
    željeznička stanica
  • Historijska jedinica "Hrvatski sokol"
    Historijska jedinica "Hrvatski sokol"
Osijek, most na Dravi

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Kad će o zdravstvu odlučivati liječnici, a ne političari[mrtav link]; Vjesnik, 27-11-2001
  2. ^ Zaboravljeni - Osijek u vrijeme Domovinskog rata Arhivirano 22. 5. 2011. na Wayback Machine; 23-02-2008. Preuzeto 30. jula 2010.
  3. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Osijek


Nedovršeni članak Osijek koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&oldid=3583911"