Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Golda Meir"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Poznati Jevreji uklonjena (uz pomoć HotCata)
No edit summary
Red 18: Red 18:
| potpis = [[Datoteka:Golda Meir Signature.svg|60px]]
| potpis = [[Datoteka:Golda Meir Signature.svg|60px]]
}}
}}
'''Golda Meir''' (rođena ''Golda Mabovitch''; [[Kijev]], 3. maj 1898 – [[Jerusalem]], 8. decembar 1978) bila je [[izrael]]ska političarka i 4. [[Premijer Izraela|premijerka Izraela]] od 1969. do 1974. Bila je prva i jedina žena na čelu izraelske vlade i prva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].<ref>{{cite book |last=Kort |first=Michael |title=The Handbook of the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=TkQ68EbRP4wC&dq=Golda+Meir+first+female+head+of+state+in+the+Middle+East&pg=PA76 |publisher=Lerner Publishing Group |year=2002 |page=76 |isbn=9781315170688 |access-date=February 21, 2023 |archive-date=April 20, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230420162558/https://books.google.com/books?id=TkQ68EbRP4wC&dq=Golda+Meir+first+female+head+of+state+in+the+Middle+East&pg=PA76 |url-status=live }}</ref>


== Biografija ==
'''Golda Meir''' (rođena ''Golda Mabovitch''; [[Kijev]], 3. maj 1898 – [[Jerusalem]], 8. decembar 1978) bila je [[izrael]]ska političarka i 4. [[Premijer Izraela|premijerka Izraela]].
Rođena u ukrajinsko-jevrejskoj porodici u Kijevu u tadašnjem Ruskom carstvu, emigrirala je 1906. u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je završila učiteljsku školu u [[Milwaukee|Milwaukeeju]] i radila kao učiteljica. Dok je bila u Milwaukeeju, prihvatila je Laburistički cionistički pokret.


U ranoj je mladosti emigrirala u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je završila učiteljsku školu. Udana Meyerson, nakon razvoda [[1956]]. promijenila je ime u hebrejsko Meir. Zajedno sa suprugom [[1921]]. otišla je u [[Palestina|Palestinu]], gdje je postala aktivna u [[cionizam|cionističkom]] pokretu. Tokom tridesetih i četrdesetih godina djelovala je u raznim cionističkim organizacijama u Palestini te u [[Evropa|Evropi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od potpisnika dokumenta kojim je [[1948]]. godine proglašena država [[Izrael]]. Meir je [[1949]]. izabrana u [[Knesset]], a iste godine ulazi u vladu kao ministrica rada i socijalne skrbi. Godine [[1956]]. postala je ministrica vanjskih poslova i na tom mjestu je ostala do [[1966]]. Služila je na mjestu glavnog tajnika stranke Mapai, odnosno Ujedinjene laburističke stranke, da bi [[1969]]. naslijedila Levija Eshkola na položaju premijera. Premijerka je bila do [[1974]]. godine, kada je dala ostavku zbog optužbi za nepripremljenost zemlje tokom [[Jom Kipurski rat|Yom Kipurskog rata]]. Umrla je [[1978]]. od [[leukemija|leukemije]].<ref name="DB">Marianne Goch, [http://www.fembio.org/biographie.php/frau/biographie/golda-meir/ Golda Meir - ''Biografija sa stranice''] [[Fembio]] učitano 3.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
Udana Meyerson, nakon razvoda 1956. promijenila je ime u hebrejsko Meir. Zajedno sa suprugom 1921. otišla je u [[Palestina (država)|Palestinu]], gdje je postala aktivna u [[cionizam|cionističkom]] pokretu. Tokom tridesetih i četrdesetih godina djelovala je u raznim cionističkim organizacijama u Palestini te u [[Evropa|Evropi]] i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od potpisnika dokumenta kojim je 1948. proglašena država [[Izrael]]. Meir je 1949. izabrana u [[Knesset]], a iste godine ulazi u vladu kao ministrica rada i socijalne skrbi. Godine 1956. premijer David Ben-Gurion imenovao ju je za ministricu vanjskih poslova i na tom mjestu je ostala do 1966, kada se povukla zbog lošeg zdravlja.


Služila je na mjestu glavnog tajnika stranke Mapai, odnosno Ujedinjene laburističke stranke, da bi 1969. preuzela ulogu premijera nakon smrti [[Levi Eškol|Levija Eškola]].
==Reference==

{{Refspisak}}
Na početku svog mandata, obavila je više diplomatskih posjeta zapadnim liderima kako bi promovisala svoju viziju mira u regionu. Izbijanje [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. zateklo je Izrael nespretan i nanijelo velike gubitke vojsci. Rezultirajući bijes javnosti narušio je njen ugled i doveo do istrage o propustima. Njenoj koaliciji Alijanse je odbijena većina na kasnijim parlamentarnim izborima; podnijela je ostavku sljedeće godine, a na mjestu premijera ju je naslijedio [[Yitzhak Rabin]].

Umrla je 1978. od [[leukemija|leukemije]]<ref name="DB">Marianne Goch, [http://www.fembio.org/biographie.php/frau/biographie/golda-meir/ Golda Meir - ''Biografija sa stranice''] [[Fembio]] učitano 3.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> i sahranjena je na planini Herzl.

Kontroverzna ličnost u Izraelu, Meir je nazvana osnivačem države i opisivana kao "gvozdena dama" izraelske politike, ali i široko okrivljena za to što je zemlja zatečena tokom rata 1973. Osim toga, njeno odbacivanje postojanja Palestinaca bile su široko kritikovane.<ref name="TOIGM">{{cite web|url=https://www.timesofisrael.com/new-biopic-seeks-to-counter-notion-that-golda-chiefly-to-blame-for-yom-kippur-war/|title='Golda' biopic aims to counter notion that PM was chiefly to blame for Yom Kippur War|work=The Times of Israel|accessdate=28 August 2023|date=26 August 2023|archive-date=November 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128140255/https://www.timesofisrael.com/new-biopic-seeks-to-counter-notion-that-golda-chiefly-to-blame-for-yom-kippur-war/|url-status=live}}</ref> Većina historičara vjeruje da je Meir bila uspješnija kao ministar rada i stanovanja nego kao premijerka.<ref name="Meron Medzini">Meron Medzini, "Golda Meir–A Forty Year Perspective." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 73-85. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210903043502/https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 |date=September 3, 2021 }}</ref>


==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[David Ben-Gurion]]
*[[David Ben-Gurion]]

==Reference==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{Cite book |last=Avner |first=Yehuda |title=The Prime Ministers: An Intimate Narrative of Israeli Leadership |title-link=The Prime Ministers |date=2010 |publisher=[[Toby Press]] |isbn=978-1-59264-278-6 |oclc=758724969 |author-link=Yehuda Avner}}
* {{Cite book |last=Burkett |first=Elinor |title=Golda Meir: The Iron Lady of the Middle East |publisher=Gibson Square |year=2008 |isbn=978-1-906142-13-1 |author-link=Elinor Burkett}}
* Medzini, Meron. "Golda Meir–A Forty Year Perspective." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 73-85. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.04 online]

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book |last=Agrees |first=Elijahu |url=https://archive.org/details/goldameirportrai00agre |title=Golda Meir: Portrait of a Prime Minister |publisher=Sabra Books |year=1969 |isbn=0-87631-020-X}}
*Bachleitner, Kathrin. "Golda Meir and Bruno Kreisky–A Political and Personal Duel." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 26-49. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.02 online]; in 1973 she clashed with leader of Austria regarding Palestinian terrorist attacks against Jewish transit through Vienna.
* {{Cite book |last=Fallaci |first=Oriana |url=https://archive.org/details/interviewwithhis00fall |title=Interview With History |publisher=[[Houghton Mifflin]] |year=1976 |isbn=0-395-25223-7 |author-link=Oriana Fallaci}}
* {{Cite book |last=Klagsbrun |first=Francine |title=Lioness: Golda Meir and the Nation of Israel |publisher=Schocken Books |year=2017 |isbn=978-0-80524-237-9}}, a standard scholarly biography; [https://www.amazon.com/Lioness-Golda-Meir-Nation-Israel/dp/0805211934/ excerpt]
* Lahav, Pnina. "“A Great Episode in the History of Jewish Womanhood”: Golda Meir, the Women Workers' Council, Pioneer Women, and the Struggle for Gender Equality." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 1-25. [https://www.jstor.org/stable/10.2979/israelstudies.23.1.01 online]
* {{Cite book |last=Martin |first=Ralph G. |title=Golda Meir: The Romantic Years |publisher=Ivy Books |year=1988 |isbn=0-8041-0536-7}}, popular [https://archive.org/details/goldagoldameirro00mart online]
* {{Cite book |last=Meir |first=Menahem |url=https://archive.org/details/mymothergoldamei00meir |title=My Mother Golda Meir: A Son's Evocation of Life With Golda Meir |publisher=Arbor House Publishing Company |year=1983 |isbn=0-87795-415-1}}
* Medzini, Meron. ''Golda Meir: A Political Biography'' (2017) [https://www.amazon.com/Adjunct-Associate-Professor-History-Medzini/dp/3110487349/ excerpt]; a stamdard scholarly biography
* Medzini, Meron. ''Golda Meir: A Reference Guide to Her Life and Works'' (2020) [https://www.amazon.com/Golda-Meir-Reference-Significant-Figures/dp/1538122871/ excerpt]
* Skard, Torild (2014) "Golda Meir" in ''Women of Power – Half a century of female presidents and prime ministers worldwide''. Bristol: Policy Press, {{ISBN|978-1-44731-578-0}}.
* Steinberg, Blema S. ''Women in power: The personalities and leadership styles of Indira Gandhi, Golda Meir, and Margaret Thatcher'' (McGill-Queen's Press-MQUP, 2008).
* {{Cite book |last=Syrkin |first=Marie |title=Golda Meir: Israel's Leader |url=https://archive.org/details/goldameirisraels00syrk |url-access=registration |publisher=[[G. P. Putnam's Sons|Putnam]] |year=1969}}, highly flattering
* {{Cite book |last=Syrkin |first=Marie |title=Golda Meir: Woman with a Cause |year=1963}}
* Tsoref, Hagai. "Golda Meir's Leadership in the Yom Kippur War." ''Israel Studies'' 23.1 (2018): 50-72. [http://goldameir.org.il/files/Documents/PM/Tsoref__Golda_Meir_s_Leadership_in_the_Yom_Kippur_War__Isreal_Studies_v_23_no_1_2018_pp_50_72.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210903042331/http://goldameir.org.il/files/Documents/PM/Tsoref__Golda_Meir_s_Leadership_in_the_Yom_Kippur_War__Isreal_Studies_v_23_no_1_2018_pp_50_72.pdf |date=September 3, 2021 }}
* Weitz, Yechiam. "Golda Meir, Israel's Fourth Prime Minister (1969–74)." ''Middle Eastern Studies'' 47.1 (2011): 43-61. [https://www.jstor.org/stable/27920340 online]

=== Historiografija ===
* Schmidt, Sarah. "Hagiography in the diaspora: Golda Meir and her biographers." ''American Jewish History'' 92.2 (2004): 157-188. [https://www.jstor.org/stable/23887352 online]


==Vanjski linkovi==
==Vanjski linkovi==

Verzija na dan 28 novembar 2024 u 12:06

Golda Meir
4. premijerka Izraela
Vrijeme na dužnosti
17. mart 1969 – 3. juni 1974.
PrethodnikYigal Allon (v.d.)
NasljednikYitzhak Rabin
Lični podaci
Rođenje (1898-05-03) 3. maj 1898.
Kijev, Rusko Carstvo
Smrt8. decembar 1978(1978-12-08) (80 godina)
Jerusalem, Izrael
SupružnikMorris Meyerson (1917–1951)
Djeca2
Potpis

Golda Meir (rođena Golda Mabovitch; Kijev, 3. maj 1898 – Jerusalem, 8. decembar 1978) bila je izraelska političarka i 4. premijerka Izraela od 1969. do 1974. Bila je prva i jedina žena na čelu izraelske vlade i prva na Bliskom istoku.[1]

Biografija

Rođena u ukrajinsko-jevrejskoj porodici u Kijevu u tadašnjem Ruskom carstvu, emigrirala je 1906. u Sjedinjene Američke Države, gdje je završila učiteljsku školu u Milwaukeeju i radila kao učiteljica. Dok je bila u Milwaukeeju, prihvatila je Laburistički cionistički pokret.

Udana Meyerson, nakon razvoda 1956. promijenila je ime u hebrejsko Meir. Zajedno sa suprugom 1921. otišla je u Palestinu, gdje je postala aktivna u cionističkom pokretu. Tokom tridesetih i četrdesetih godina djelovala je u raznim cionističkim organizacijama u Palestini te u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od potpisnika dokumenta kojim je 1948. proglašena država Izrael. Meir je 1949. izabrana u Knesset, a iste godine ulazi u vladu kao ministrica rada i socijalne skrbi. Godine 1956. premijer David Ben-Gurion imenovao ju je za ministricu vanjskih poslova i na tom mjestu je ostala do 1966, kada se povukla zbog lošeg zdravlja.

Služila je na mjestu glavnog tajnika stranke Mapai, odnosno Ujedinjene laburističke stranke, da bi 1969. preuzela ulogu premijera nakon smrti Levija Eškola.

Na početku svog mandata, obavila je više diplomatskih posjeta zapadnim liderima kako bi promovisala svoju viziju mira u regionu. Izbijanje Jomkipurskog rata 1973. zateklo je Izrael nespretan i nanijelo velike gubitke vojsci. Rezultirajući bijes javnosti narušio je njen ugled i doveo do istrage o propustima. Njenoj koaliciji Alijanse je odbijena većina na kasnijim parlamentarnim izborima; podnijela je ostavku sljedeće godine, a na mjestu premijera ju je naslijedio Yitzhak Rabin.

Umrla je 1978. od leukemije[2] i sahranjena je na planini Herzl.

Kontroverzna ličnost u Izraelu, Meir je nazvana osnivačem države i opisivana kao "gvozdena dama" izraelske politike, ali i široko okrivljena za to što je zemlja zatečena tokom rata 1973. Osim toga, njeno odbacivanje postojanja Palestinaca bile su široko kritikovane.[3] Većina historičara vjeruje da je Meir bila uspješnija kao ministar rada i stanovanja nego kao premijerka.[4]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Kort, Michael (2002). The Handbook of the Middle East. Lerner Publishing Group. str. 76. ISBN 9781315170688. Arhivirano s originala, April 20, 2023. Pristupljeno February 21, 2023.
  2. ^ Marianne Goch, Golda Meir - Biografija sa stranice Fembio učitano 3.5.2014 (de)
  3. ^ "'Golda' biopic aims to counter notion that PM was chiefly to blame for Yom Kippur War". The Times of Israel. 26 August 2023. Arhivirano s originala, November 28, 2023. Pristupljeno 28 August 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Meron Medzini, "Golda Meir–A Forty Year Perspective." Israel Studies 23.1 (2018): 73-85. online Arhivirano 3. 9. 2021. na Wayback Machine

Izvori

Dodatna literatura

  • Agrees, Elijahu (1969). Golda Meir: Portrait of a Prime Minister. Sabra Books. ISBN 0-87631-020-X.
  • Bachleitner, Kathrin. "Golda Meir and Bruno Kreisky–A Political and Personal Duel." Israel Studies 23.1 (2018): 26-49. online; in 1973 she clashed with leader of Austria regarding Palestinian terrorist attacks against Jewish transit through Vienna.
  • Fallaci, Oriana (1976). Interview With History. Houghton Mifflin. ISBN 0-395-25223-7.
  • Klagsbrun, Francine (2017). Lioness: Golda Meir and the Nation of Israel. Schocken Books. ISBN 978-0-80524-237-9., a standard scholarly biography; excerpt
  • Lahav, Pnina. "“A Great Episode in the History of Jewish Womanhood”: Golda Meir, the Women Workers' Council, Pioneer Women, and the Struggle for Gender Equality." Israel Studies 23.1 (2018): 1-25. online
  • Martin, Ralph G. (1988). Golda Meir: The Romantic Years. Ivy Books. ISBN 0-8041-0536-7., popular online
  • Meir, Menahem (1983). My Mother Golda Meir: A Son's Evocation of Life With Golda Meir. Arbor House Publishing Company. ISBN 0-87795-415-1.
  • Medzini, Meron. Golda Meir: A Political Biography (2017) excerpt; a stamdard scholarly biography
  • Medzini, Meron. Golda Meir: A Reference Guide to Her Life and Works (2020) excerpt
  • Skard, Torild (2014) "Golda Meir" in Women of Power – Half a century of female presidents and prime ministers worldwide. Bristol: Policy Press, ISBN 978-1-44731-578-0.
  • Steinberg, Blema S. Women in power: The personalities and leadership styles of Indira Gandhi, Golda Meir, and Margaret Thatcher (McGill-Queen's Press-MQUP, 2008).
  • Syrkin, Marie (1969). Golda Meir: Israel's Leader. Putnam., highly flattering
  • Syrkin, Marie (1963). Golda Meir: Woman with a Cause.
  • Tsoref, Hagai. "Golda Meir's Leadership in the Yom Kippur War." Israel Studies 23.1 (2018): 50-72. online Arhivirano 3. 9. 2021. na Wayback Machine
  • Weitz, Yechiam. "Golda Meir, Israel's Fourth Prime Minister (1969–74)." Middle Eastern Studies 47.1 (2011): 43-61. online

Historiografija

  • Schmidt, Sarah. "Hagiography in the diaspora: Golda Meir and her biographers." American Jewish History 92.2 (2004): 157-188. online

Vanjski linkovi