Razlika između verzija stranice "Dinaridi"

Dinarske Alpe
Dinarske Alpe
Dinaridi
	Kotorski zaliv je najsnažnije karstificirani kraj na Dinaridima. (Orjen)
Najviša tačka
Visina	m
Geografija
	Lua error in Modul:Location_map at line 459: Ne može se naći navedena definicija lokacijske mape. Ne postoji ni "Modul:Location map/data/Dinarisches Gebirge Topo.png" niti "Šablon:Lokacijska karta Dinarisches Gebirge Topo.png".
Lokacija	List Albanija; Bosna i Hercegovina; Crna Gora; Hrvatska; Italija; Kosovo; Srbija; Slovenija;

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 30 august 2024 u 08:25

Kozara: vis KozaraČki kamen iznad Kozarca

Dinaridi ili Dinarske Alpe formiraju planinski lanac u južnoj Europi, na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske , Italije, Kosova, Slovenije i Srbije.^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]

Pružaju se oko 645 kilometara duž obale Jadranskog mora (pravac: sjeverozapad - jugoistok), od Julijskih Alpa na sjeverozapadu do masiva Šara – Korab, gdje skreću u pravcu sjever-jug. Najviša planina Dinarida su Prokletije, koje se nalaze na granici istočne Crne Gore i sjeverne Albanije, sa vrhom na 2.694 metara.

Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno uzdignuto planinsko područje Europe, nakon Kavkaza, Alpa, Pirineja i Skandinavskih planina. Svi ovi masivi su formirani uglavnom u mezozoiku i kenozoiku, od sedimentnnih stijena, građenih od dolomita, krečnjaka, pješčara i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera u tim područjima.

Tokom alpskih pokreta Zemaljske kore, koje se dogodilo prije 50-100 miliona godina, ogromni bočni pritisci lomili su i preklapali stijene u velikom luku oko starog krutog bloka na sjeveroistoku. Dinaridi su pritom odbačeni u više ili manje paralelnom kretanju, protežući se se kao ogrlica od Julijskih Alpa, do područja sjeverne Albanije i Kosova, gdje planinski teren jenjava u slivu Drima i Kosovskog polja. Zatim se uzdižu planine Šara i Korab, a zatim i dalje prema jugu do Pinda u Grčkoj i planina na Peloponezu i Kreti, Rodosu i Taurus na jugu Turske.

Ime

Dinarida su imenovani po planini Dinari (1.913 m), istaknutom vrhuncu u centru planinskog masiva na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Lanac se zove i Alpski Dinaridi ili Alpet Dinarike na na albanskom, Dinarsko gorje ili Dinaridi na bosanskom i hrvatskom , Dinarske planine ili Динариди na srpskom i Dinarsko gorstvo na slovenskom .

Geologija

Mezozojski krečnjaci, regiju Balkana čine vrlo prepoznatljivom. Značajni su za strukture kao što su krša , krečnjački tereni erodirani podzemnim vodama. Kvartarna ledena doba su imala relativno malo direktnog geološkog uticaja na Balkanu. Trajni led nije postojao, a tu je malo dokaza o opsežnijim glacijacijama. Samo najviši vrhovi Durmitora, Orjena i Prenja imaju glacijalne doline i morene nisko, na oko 600 m. Međutim, na Prokletijama, planinskom nizu na sjevernoj albanskoj granici koji se prostire s istoka na zapad (i na taj način krši opći geografske trend Dinarskog sistema), postoje dokazi velikih glacijacija.

Jedna od geoloških karakteristika od velikog značaja za današnje pejzaže Dinarida koja se mora uzeti u obzir je da su to krečnjačke planine i da teško i sporo erodiraju. Često opstaju kao strme nazubljene litice, kroz strme i jednostrane klisure i kanjone, osobene rascjepe između viših padina.

Najočitiji primjer krečnjačkih planina u Evropi su one iz krša Dinarida. Sve karakteristične osobine se nalaze na putu kroz ovaj divlji i nedovoljno nastanjeni dio zemlje. Krečnjak je vrlo porozan kamen, ali vrlo težak i otporan na eroziju. Voda je najvažnija korozivna sila, koja rastvara krečnjak hemijskom reakcijom svojom prirodniom kiselošću. U pukotinama krečnjaka otvara otvaraju se kanali, često velike dubine, tako da je razvijem cijeli sistem podzemnih odvoda i hodnika. U toku naknadnog milenijuma oni su se širili dublje, ostavljajući u svojim ogromnim prostorima kaverne, vrtače i pećine, formirajući podzemne lavirinte kanala i šahtova. Krovovi nekih od ovih pećine eventualno padaju i formiraju okomite jednostrane klisure, izlažući vode ponovo na površinu. Veličanstvene klisure mnogih dinarskih rijeka, na primjer one Vrbasa, Neretve, Tare i Lima, opravdano i nadaleko su poznate. Djelimično potopljeni zapadni Dinaridi čine brojne ostrva i luke duž hrvatske obale.

Komunikacije preko krša su moguće samo duž dinarski klisura, kuda prolaze i putevi i željeznički tuneli kroz strmoglave hridi i preko uskih ispusta iznad čestih bujica.

Planine i visoravni

Planine i platoi Dinarida su kako slijedi.

Albanija

Bosna i Hercegovina

Orjen
Osječenica
Ozren
Maglić (2.386 m najviši vrh u BiH)
Majevica
Motajica
Prenj
Plješevica

Crna Gora

Bijela gora
Durmitor
Orjen
Zla Kolata (granična; albanski: Kolata e Keq)

Hrvatska

Kosovo

Slovenija

Gorjanci
Kambreško i Plato Banjšice
Trnovo šumski plato (slovenski: Trnovski gozd), Nanos i Hrušica
Javorniki i Snežnik
Idrijska brda

Krimska brda i Menišija
Bloke
Velika planina, Stojna Gotenica planina
Mala planina, Kočevski Rog i Poljanska planina
Suha Karniola i Dobrepolje
Raduljska brda

Srbija

Reference

^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
^ https://maps.google.com/.
^ http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ.
^ http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/dinara^{[mrtav link]}.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Dinaridi

Discover Dinarides Project Arhivirano 17. 12. 2014. na Wayback Machine
Environment for People in the Dinaric Arc Project Arhivirano 29. 5. 2013. na Wayback Machine
Via Dinarica Project

[1] Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.

[2] Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.

[3] ttps://maps.google.com/.

[4] ttps://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ.

[5] ttps://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/dinara^{[mrtav link]}.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 22: / Red 22: @@
 '''Dinaridi'''  ili '''Dinarske Alpe''' formiraju  [[planina|planinski lanac]] u južnoj [[Evropa|Europi]], na području [[Albanija|Albanije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]],  [[Hrvatska|Hrvatske]] , [[Italija|Italije]],  [[Kosovo|Kosova]], [[Slovenija|Slovenije]]  i  [[Srbija|Srbije]].<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref><ref>https://maps.google.com/.</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ.</ref><ref>http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/dinara{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}.</ref>
-Pružaju se oko 645 kilometara duž obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (pravac: sjeverozapad - jugoistok), od  [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]]  na sjeverozapadu do masiva [[Šar planina|Šara]] – [[Korab]], gdje skreću u  pravcu sjever-jug. Najviša planina Dinarida su [[Prokletije]], koje se nalaze na granici istočne Crne  Gore i sjeverne Albanije, sa vrhom na 2.694 metara.
+Pružaju se oko 645 kilometara duž obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (pravac: sjeverozapad - jugoistok), od  [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]]  na sjeverozapadu do masiva [[Šar planina|Šara]] – [[Korab]], gdje skreću u  pravcu sjever-jug. Najviša planina Dinarida su [[Prokletije]], koje se nalaze na granici istočne Crne Gore i sjeverne Albanije, sa vrhom na 2.694 metara.
 [[Datoteka:Zapadni steny pohori Dinara, vecer.jpg|mini|300px|[[Dinara]]]]
-Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno  uzdignuto planinsko područje Europe, nakon [[Kavkaz]]a , [[Alpe|Alpa]], [[Pirineji|Pirineja]] i [[Skandinavija|Skandinavskih planina]]. Svi ovi masivi su formirani uglavnom u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u, od  sedimentnnih  stijena, građenih od [[dolomit]]a, [[krečnjak]]a, [[pijesak|pješčara]] i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera koja u timm područjima.
+Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno uzdignuto planinsko područje Europe, nakon [[Kavkaz]]a, [[Alpe|Alpa]], [[Pirineji|Pirineja]] i [[Skandinavija|Skandinavskih planina]]. Svi ovi masivi su formirani uglavnom u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u, od sedimentnnih stijena, građenih od [[dolomit]]a, [[krečnjak]]a, [[pijesak|pješčara]] i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera u tim područjima.
-Tokom alpskih pokreta Zemaljske kore,  koje  se dogodilo prije 50-100 miloina godina, ogromni  bočni pritisci  lomili i preklapali stijene  u velikom luku oko starog krutog  bloka na sjeveroistoku. Dinaridi su pritom odbačeni u više ili manje paralelnom kretanju, protežući se se kao ogrlica od Julijskih Alpa, do područja sjeverne Albanije i Kosova, gdje planinski teren jenjava u slivu  [[Drim]]a i Kosovskog polja. Zatim se uzdižu planine Šara i Korab, a  zatim i dalje prema jugu do [[Pind]]a u  [[Grčka|Grčkoj]]  i planina na  [[Peloponez]]u i [[Kreta|Kreti]], [[Rodos]]u  i [[Tauru]]s na jugu [[Turska|Turske]].
+Tokom alpskih pokreta Zemaljske kore,  koje se dogodilo prije 50-100 miliona godina, ogromni bočni pritisci lomili su i preklapali stijene u velikom luku oko starog krutog bloka na sjeveroistoku. Dinaridi su pritom odbačeni u više ili manje paralelnom kretanju, protežući se se kao ogrlica od Julijskih Alpa, do područja sjeverne Albanije i Kosova, gdje planinski teren jenjava u slivu [[Drim]]a i Kosovskog polja. Zatim se uzdižu planine Šara i Korab, a  zatim i dalje prema jugu do [[Pind]]a u [[Grčka|Grčkoj]]  i planina na [[Peloponez]]u i [[Kreta|Kreti]], [[Rodos]]u  i [[Tauru]]s na jugu [[Turska|Turske]].
 ==Ime==
 Dinarida su imenovani  po planini  [[Dinara|Dinari]] (1.913 m), istaknutom  vrhuncu u centru planinskog masiva na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.