Razlika između verzija stranice "Polimer"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 22 mart 2016 u 09:56

Polimeri su prirodne ili vještačke materije koje se sastoje od velikih molekula sa povezanim serijama ponovljenih jednostavnih monomera, kao što su ostaci aminokiselina naprimjer.^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]^[6]^[7]

Tipovi polimera

Primjeri prirodni polimera su: proteini, celuloza, škrob, nukleinske kiseline i drugi. Veštački polimeri se označavaju j kao sintetske smole. Polimeri su spojevi velike molekulske mase čiji se molekule sastoje od od nekoliko stotina pa do nekoliko hiljada molekula. Ovako velike molekule su tipske makromolekule.

Termoplastični polimeri su: polietilen, polivinilhlorid, polimetilakrilat, polivinilacetat i poliizobutilen.

Termostabilni polimeri su: fenolaldehidi, epoksidi, poliestri, poliuretani i silicijevi organski polimeri.

U polimere se ubrajaju i kaučuk i guma.^[8] ^[9]^[10]

Osobenosti

Reakcija dobijanja polimera iz odgovarajućih monomera naziva se polimerizacija. Općenito, struktura polimera je u amorfna, što znači da u okviru ovih supstanci nema pravilan raspored gradivnih jedinica. Modifikacijom polimera, koja se postiže na razne načine, dobija se širok spektar materijala sa općim naziv om plastične mase. Polimere proučava nauka o materijalima.

Sinteza

Makromolekulski spojeve nastaju od monomera na dva načina: polimerizacijom i polikondenzacijom.

Polimerizacija je poseban oblik adicijske u kojoj se spaja veliki broj monomernih molekula, sa višestrukom vezom bez izdvajanja sporednih produkata. Zbog toga monomeri i polimeri imaju isti elementarni hemijski sastav.
Polikondenzacija je u suštini proces supstitucije, kada polimer nastaje uz izdvajanje sporednih produkata, najčešće malih molekula (naprimjer H₂O, NH₃). U polikondenzacij monomeri moraju sadržavati najmanje dvije funkcijske grupe. Produkt polikondenzacije uključuje različit elementarni sastav od polaznih monomera.

Također pogledajte

Reference

^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press
^ Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.
^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.
^ Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Polymers na Wikimedia Commonsu.

http://www.polymerchemistryhypertext.com/ Polymer Chemistry Hypertext, Educational resource]
http://www.pslc.ws/macrog/index.htm The Macrogalleria - a cyberwonderland of polymer fun!]
http://www.campoly.com/application_notes.html Application notes on the characterization of polymers]
http://www3.open.ac.uk/courses/bin/p12.dll?C01T838 Kurs o polimerima]
http://openlearn.open.ac.uk/mod/resource/view.php?id=196631 Polimerne strukture]
http://www.polymerelektronik.org/ VDMA-Polymerelektronik]
http://www.uni-ulm.de/oc2/uni_ulm_juni2002.htm Chemischer Hintergrund]

[1] Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.

[2] Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.

[3] Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.

[4] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[5] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[6] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.

[7] Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine (5th ed.). Oxford University Press

[8] Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.

[9] Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.

[10] Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-{{Nedostaju izvori}}
-[[Datoteka:Polypropylene.svg|mini|Struktura polipropilena]]
-'''Polimeri''' su prirodne ili vještačke materije koje se sastoje od velikih [[molekula]] sačinjenih od povezanih serija ponovljenih jednostavnih [[monomer]]a.
+'''Polimeri''' su prirodne ili vještačke materije koje se sastoje od velikih [[molekula]]  sa povezanim serijama  ponovljenih jednostavnih [[monomer]]a, kao što su ostaci [[aminokiselina]] naprimjer.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hall J.  E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref>
-==Tipovi polimera==
-Prirodni polimeri su: [[proteini]], [[celuloza]] i drugi. Vještački polimeri se još nazivaju i sintetičke smole. Polimeri su visokomolekularna jedinjenja čiji se molekuli sastoje od od nekoliko stotina ili nekoliko hiljada molekula. Ovako velike molekule se nazivaju [[makromolekula]]ma. Termoplastični polimeri su: [[polietilen]], [[polivinilhlorid]], polimetilakrilat, polivinilacetat i poliizobutilen. Termostabilni polimeri su: fenolaldehidi, epoksidi, poliestri, poliuretani i [[silicij]]-organski polimeri.
+== Tipovi polimera ==
-U polimere spadaju i kaučuk i [[guma]].
+Primjeri prirodni polimera  su: [[proteini]], [[celuloza]], [[škrob]], [[nukleinske kiseline]]  i drugi. Veštački polimeri se označavaju j kao sintetske  smole. Polimeri su spojevi  velike [[molekulska masa|molekulske mase]]  čiji se molekule sastoje od od nekoliko stotina pa do  nekoliko hiljada molekula. Ovako velike molekule su tipske  [[makromolekule]].
+*Termoplastični polimeri su: [[polietilen]], [[polivinilhlorid]],  [[polimetilakrilat]], polivinilacetat i poliizobutilen.
+* Termostabilni polimeri su: [[fenolaldehid]]i, [[ epoksid]]i, [[poliester|poliestri]], [[poliuretan]]i i [[silicij]]evi organski polimeri.
-==Osobine polimera==
+U polimere se ubrajaju  i  [[kaučuk]] i [[guma]].<ref>Voet D., Voet J. (1995):  Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.</ref>
-[[Polimerizacija]] predstavlja reakciju dobijanja polimera iz odgovarajućih monomera. Struktura polimera je u općem slučaju amorfna, što znači da u okviru ovih supstanci ne postoji neki pravilan raspored čestica koje grade polimer. Modifikacijom polimera, postignutom na razne načine, dobija se širok spektar materijala koji nose opšti naziv [[plastika|plastične mase]]. Polimere proučava [[nauka o materijalima]].
+<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.</ref><ref>Nelson  D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., ISBN 978-1-4641-0962-1.</ref>
+== Osobenosti ==
-==Metode sinteze polimera==
+Reakcija  dobijanja polimera iz odgovarajućih [[monomer]]a  naziva se  [[polimerizacija]].  Općenito, struktura polimera je u amorfna, što znači da u okviru ovih supstanci nema  pravilan raspored  gradivnih jedinica. Modifikacijom polimera,  koja se postiže  na razne načine, dobija se širok spektar materijala  sa općim naziv om [[plastika|plastične mase]].  Polimere proučava [[nauka o materijalima]].
-Za sintezu makromolekularnih spojeva iz monomera koriste se dvije metode: polimerizacija i polikondenzacija. ''Polimerizacija'' je poseban slučaj reakcije adicije i odnosi se na spajanje velikog broja monomernih molekula, koje posjeduju višestruku vezu bez izdvajanja sporednih produkata. Zbog toga monomer i polimer imaju isti elementarni hemijski sastav. ''Polikondenzacija'' je u suštini proces [[supstitucija|supstitucije]] kod kojeg se polimer stvara uz izdvajanje sporednih produkata, najčešće malih molekula (npr. H<sub>2</sub>O, NH<sub>3</sub>). Kod polikondenzacije monomeri moraju sadržavati najmanje dvije [[funkcionalna grupa|funkcionalne grupe]]. Produkt polikondenzacije ima različit elementarni sastav od polaznih monomera.
-==Također pogledajte==
+== Sinteza==
+Makromolekulski  spojeve nastaju  od  monomera  na dva načina: polimerizacijom i polikondenzacijom.
-*[[Polimerizacija]]
+* '''Polimerizacija''' je poseban oblik  adicijske u kojoj se spaja veliki broj monomernih molekula, sa  višestrukom  vezom  bez izdvajanja sporednih produkata. Zbog toga monomeri  i polimeri imaju isti elementarni hemijski sastav.
-*[[Makromolekula]]
+*'''Polikondenzacija'''  je u suštini proces [[supstitucija|supstitucije]], kada  polimer nastaje uz izdvajanje sporednih produkata, najčešće malih molekula  (naprimjer  H<sub>2</sub>O, NH<sub>3</sub>).  U polikondenzacij monomeri moraju sadržavati najmanje dvije [[funkcionalna grupa|funkcijske grupe]]. Produkt  polikondenzacije uključuje  različit elementarni sastav od polaznih monomera.
-{{Commonscat|Polymers}}
+== Također pogledajte ==
-[[Kategorija:Hemija polimera]]
+* [[Makromolekula]]
+* [[Polimerizacija]]
+*[[Monomer]]
+*[[Oligomer]]
+== Reference==
-[[ar:بوليمر]]
+{{refspisak|2}}
-[[bg:Полимер]]
-[[ca:Polímer]]
+== Vanjski linkovi ==
-[[cs:Polymer]]
+{{Commons|Polymers}}
-[[da:Polymer]]
+* http://www.polymerchemistryhypertext.com/ Polymer Chemistry Hypertext, Educational resource]
-[[en:Polymer]]
+* http://www.pslc.ws/macrog/index.htm The Macrogalleria - a cyberwonderland of polymer fun!]
-[[eo:Polimero]]
+* http://www.campoly.com/application_notes.html Application notes on the characterization of polymers]
-[[es:Polímero]]
+* http://www3.open.ac.uk/courses/bin/p12.dll?C01T838 Kurs o polimerima]
-[[et:Polümeer]]
+* http://openlearn.open.ac.uk/mod/resource/view.php?id=196631 Polimerne strukture]
-[[fi:Polymeeri]]
+* http://www.polymerelektronik.org/ VDMA-Polymerelektronik]
-[[fr:Polymère]]
+* http://www.uni-ulm.de/oc2/uni_ulm_juni2002.htm Chemischer Hintergrund]
-[[fy:Polymear]]
-[[he:פולימר]]
+[[Kategorija:Materijali]]
-[[hu:Polimer]]
-[[id:Polimer]]
+[[Kategorija:Polimeri]]
+[[Kategorija:Hemija polimera]]
-[[io:Polimero]]
-[[it:Polimero]]
-[[ja:重合体]]
-[[ko:중합체]]
-[[mk:Полимер]]
-[[ms:Polimer]]
-[[nl:Polymeer]]
-[[nn:Polymer]]
-[[pl:Polimer]]
-[[pt:Polímero]]
-[[ru:Полимер]]
-[[simple:Polymer]]
-[[sq:Polimeri]]
-[[su:Polimér]]
-[[sv:Polymer]]
-[[tl:Polimero]]
-[[tr:Polimer]]
-[[uk:Полімер]]
-[[vi:Polyme]]
-[[zh:高分子材料]]