Razlika između verzija stranice "Greben"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: ca:Escull |
m r2.6.4) (robot dodaje: sh:Greben |
||
Red 47: | Red 47: | ||
[[pt:Arrecife]] |
[[pt:Arrecife]] |
||
[[ru:Риф]] |
[[ru:Риф]] |
||
[[sh:Greben]] |
|||
[[sk:Rif (more)]] |
[[sk:Rif (more)]] |
||
[[tr:Resif]] |
[[tr:Resif]] |
Verzija na dan 8 oktobar 2011 u 20:43
Greben, je oblik vodenog/podvodnog reljefa koji predstavlja vrlo malo izdignuće od dna, čiji vrh može, mada ne mora da bude iznad površine vode. Isto tako Greben može da bude i oblik reljefa čije se dvije naspramne stranice spuštaju mnogo oštrije od druge dvije.
Sastav
Greben je biološka struktura koja se sastoji od korala, algi i ostalih organizama s vapnenačkom ljušturom, a nastaju unutar 30° geografske širine od ekvatora u toplim, plitkim, sunčanim morima koja nemaju mnogo raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad okolnog morskog dna.
U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su kalcitne alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.
Tipovi grebena
Postoje tri tipa grebena.
- Obrubni grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
- Barijerni grebeni protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. Vode u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: Veliki koralni greben koji se nalazi na istočnoj obali Australije, dug 2 000 km, širok oko 200 km, a visok 200 m.
- Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.
Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog ostrva. Ostrvo počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polahko prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što ostrvo u potpunosti potone, u atol.