Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Anne Frank"

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vraćena izmjena 1719776 korisnika 31.176.225.76 (razgovor)
m Vraćene izmjene korisnika 37.8.128.69 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki
oznaka: vraćanje
 
(Nije prikazana 45 međuverzija 28 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija biografija
{{Infokutija osoba
|ime =Annelies Marie
| ime = Annelies Marie Frank
|prezime =Frank
| slika =AnneFrankSchoolPhoto.jpg
| veličina_slike =
|slika =Anne Frank stamp.jpg
|širina slike =
| opis = Anne Frank
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|6|12}}
|tekst uz sliku =Poštanska marka sa likom Anne Frank
| mjesto_rođenja = Frankfurt na Majni, Njemačka
|dan rođenja =12
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1945|3||1929|6|12}}
|mjesec rođenja =juni
| mjesto_smrti = Bergen-Belsen, Njemačka
|godina rođenja =1929
|mjesto rođenja =Frankfurt am Main
| nacionalnost =
|država rođenja =Njemačka
| druga_imena =
|dan smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
|mjesec smrti =mart
|godina smrti =1945
| poznat_po =
| značajna_djela =
|mjesto smrti =Bergen-Belsen
|država smrti =Njemačka
|ženski pol =da
|država za kategoriju=Njemačka
}}
}}
'''Annelies Marie Frank''' ([[Frankfurt am Main]], [[12. juni]] [[1929]]. - početak [[mart]]a [[1945]]. koncentracioni logor Bergen-Belsen), autorica poznatog "''[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnika Anne Frank]]''", objavljenog poslije njene smrti od strane njenog oca.
'''Annelies Marie Frank''' autorica je poznatog ''[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnika Anne Frank]]'', objavljenog poslije njene smrti od strane njenog oca.<ref name="dhm">[http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/FrankAnne/ Anne Frank - Biografija na stranici Njemačkog historijskog muzeja], dhm.de; učitano: 12. 6. 2014 {{de simbol}}</ref>


Rođena je u [[Frankfurt]]u, mlađa od dvije kćerke Ottoa i Edith Frank. Nakon pobjede Nacističke partije [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[1933]]. godine, Frankovi odlaze potražiti spas u [[Holandija|Holandiji]]. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik. [[Njemačka]] ubrzo okupira Holandiju a progoni jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon dvije godine skrivanja u ''Achterhuisu'' ili ''Tajnom skrovištu'', porodica je izdana i odvedena u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz koncentracionog logora, da bi umrla od iscrpljenosti dvadeset dana prije nego je Crvena armija oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u [[Amsterdam]] nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga [[1947]].
Rođena je u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], mlađa od dvije kćeri Otta i Edith Frank.<ref name="dhm"/> Nakon pobjede Nacističke partije [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] 1933. Frankovi odlaze potražiti spas u [[Holandija|Holandiji]]. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik. [[Njemačka]] ubrzo okupira Holandiju a progoni Jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon 2 godine skrivanja u ''Achterhuisu'' ili ''Tajnom skrovištu'', porodica je izdana i odvedena u [[koncentracioni logor Bergen-Belsen]]. Sedam mjeseci nakon toga Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz logora, ali je umrla od iscrpljenosti 20 dana prije nego je [[Crvena armija]] oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u [[Amsterdam]] nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga 1947.

U dnevniku koji je dobila na trinaesti rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te originalno pokazuje trepnje i situaciju skrivenih židova.


U dnevniku koji je dobila na 13. rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te opisuje situaciju Židova koji su skrivali od nacista.<ref name="dhm"/>


== Hapšenje ==
== Hapšenje ==
[[4. august]]a [[1944]]. godine, ispred kuće Prinsengracht 263., sklonište Anne Frank i porodice sa prijateljima, staje [[auto]] sa pripadnicima [[SS]] i ''Zelene Policije'' (holandska [[policija]] u saradnji sa nacističkim vlastima). Iz njega izlaze 4 osobe, SS-Oberscharführer Karl Josef Silberbauer i tri pripadnika ''Zelene Policije'' u civilu ali pod oružjem. Kao izdanik smatra se radnik njenog oca W.G. van Maaren iako je oslobođen optužnice u nemogućnosti dolaska do dokaza (ne zbog njihovog nedostatka, već što su se nalazili u poslijeratnoj [[DDR]]). Policajci hapse svih 8 osoba iz skrovišta te dvoje pomagača: Viktor Kugler i Johannes Kleiman. Miep Gies i Elisabeth Voskuijl toga dana nisu uhapšene iako su bile jedne od pomagača. Jedna od ovih osoba uspijeva spasiti [[dnevnik]] poslije pretresa. Kugler i Kleiman su još istog dana odvedeni u zatvor Amstelveensweg iz kojeg jedan mjesec kasnije dolaze u zatvor u [[Amsterdam]]u. Kleiman je iz zdravstvenih razloga otpušten 18. septembra 1944., dok Kugler tek 28. marta 1945. uspjeva pobjeći.
4. augusta 1944. ispred kuće Prinsengracht 263, skloništa Anne Frank i porodice s prijateljima, staje [[automobil]] s pripadnicima [[SS]] i ''Zelene Policije'' (holandska [[policija]] u saradnji sa nacističkim vlastima). Iz njega izlaze 4 osobe, SS-Oberscharführer Karl Josef Silberbauer i tri pripadnika ''Zelene Policije'' u civilu ali pod oružjem. Kao izdajnik smatra se radnik njenog oca W. G. van Maaren iako je oslobođen optužnice u nemogućnosti dolaska do dokaza (ne zbog njihovog nedostatka, već što su se nalazili u poslijeratnoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]). Policajci hapse svih 8 osoba iz skrovišta te dvoje pomagača: Viktor Kugler i Johannes Kleiman. Miep Gies i Elisabeth Voskuijl tog dana nisu uhapšene iako su bile jedne od pomagača. Jedna od ovih osoba uspijeva spasiti [[dnevnik]] poslije pretresa. Kugler i Kleiman su još istog dana odvedeni u zatvor Amstelveensweg iz kojeg jedan mjesec kasnije dolaze u zatvor u [[Amsterdam]]u. Kleiman je iz zdravstvenih razloga otpušten 18. septembra 1944, dok Kugler uspijeva pobjeći tek 28. marta 1945.


== Smrt ==
== Smrt ==
Uhapšeni Židovi prvo su odvedeni u prolazni logor za holandske židove Westerbork, odakle bivaju prebačeni zadnjim židovskim transportom prema [[istok]]u iz ovog zatvora. Sve osobe prvo dolaze u [[Auschwitz]], gdje je jedan od stanara, Hermann van Pels, već istog dana ubijen [[otrov]]nim [[plin]]om. Auguste van Pels premještena je u logor [[Koncentracioni logor Bergen-Belsen|Bergen-Belsen]] i odatle dalje u [[Koncentracioni logor Theresienstadt|Theresienstadt]], gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anneina tinejdžerska ljubav) poginuo je pri evakuaciji logora od strane nacista 5. maja 1945, tri dana prije oslobođenja logora od strane Crvene armije. Fritz Pfeffer umro je 20. decembra 1944. u logoru Neuengamme, gdje je sproveden preko logora [[Koncentracioni logor Buchenwald|Buchenwald]] i [[Sachsenhausen]]. Edith Frank umire 6. januara 1945. u ženskom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]] od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank evakuirane su u logor Bergen-Belsen, gdje malo poslije izbija [[tifus]], od kojeg umire prvo Margot, a nekoliko dana poslije i Anne. Otto Frank je kao jedini preživio strahote logora te je 1980. umro u [[Basel]]u, u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Do kraja života radio je na dnevniku koji je objavljen 1988. poslije njegove smrti.


== Literatura ==
Uhapšeni židovi su prvo odvedeni u prolazni logor za holandske židove Westerbork, odakle bivaju prebačeni zadnjim židovskim transportom prema [[istok]]u iz ovog zatvora. Sve osobe prvo dolaze u [[Auschwitz]] gdje je jedan od stanara, Hermann van Pels, već istog dana ubijen [[otrov]]nim [[plin]]om. Auguste van Pels je premještena u logor [[Koncentracioni logor Bergen-Belsen|Bergen-Belsen]] i odatle dalje u [[Koncentracioni logor Theresienstadt|Theresienstadt]] gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anina tinejdžerska ljubav) je poginuo pri evakuaciji logora od strane nacista [[5. maj]]a [[1945]]., tri dana prije oslobođenja logora od strane ''Crvene Armije''. Fritz Pfeffer je umro 20.decembra [[1944]]. u logoru Neuengamme gdje je sproveden preko logora [[Koncentracioni logor Buchenwald|Buchenwald]] i [[Sachsenhausen]]. Edith Frank umire [[6. januar]]a [[1945]]. u ženskom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]] od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank su evakuirane u logor Bergen-Belsen gdje malo poslije izbija [[tifus]] od kojeg umire prvo Margot a nekoliko dana poslije i Anne. Otto Frank je kao jednini preživio strahote logora te je [[1980]]. umro u [[Basel]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Do kraja života on radi na dnevniku koji biva [[1988]]. poslije njegove smrti objavljen.
* ''Anne Frank Tagebuch'', Fischer Verlag, 1999; {{ISBN|3596113776}}


== Reference ==
== Reference ==
{{reference}}
Ane Frank Tagebuch, Fischer Verlag, 1999. ISBN:3596113776

[[Kategorija:Pisci|Frank, Anne]]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat|Frank, Anne]]

{{Link FA|en}}

{{Link FA|he}}
{{Link FA|vi}}

{{Link FA|th}}


== Vanjski linkovi ==
{{Link FA|af}}
{{commonscat|Anne Frank}}
{{Link FA|ja}}
* [http://www.annefrank.org/ Muzej Anne Frank] {{de simbol}}


{{DEFAULTSORT:Frank, Anne}}
[[af:Anne Frank]]
[[Kategorija:Pisci]]
[[am:አና ፍራንክ]]
[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[ar:آنا فرانك]]
[[Kategorija:Holokaust]]
[[arz:انا فرانك]]
[[Kategorija:Biografije, Frankfurt na Majni]]
[[be:Ганна Франк]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[be-x-old:Ганна Франк]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[bg:Ане Франк]]
[[bn:অ্যানা ফ্র্যাংক]]
[[br:Anne Frank]]
[[ca:Anna Frank]]
[[cs:Anna Franková]]
[[cy:Anne Frank]]
[[da:Anne Frank]]
[[de:Anne Frank]]
[[el:Άννα Φρανκ]]
[[en:Anne Frank]]
[[eo:Anne Frank]]
[[es:Ana Frank]]
[[et:Anne Frank]]
[[eu:Anne Frank]]
[[fa:آنه فرانک]]
[[fi:Anne Frank]]
[[fo:Anne Frank]]
[[fr:Anne Frank]]
[[fy:Anne Frank]]
[[ga:Anne Frank]]
[[gl:Anne Frank]]
[[he:אנה פרנק]]
[[hr:Anne Frank]]
[[hu:Anne Frank]]
[[id:Anne Frank]]
[[is:Anna Frank]]
[[it:Anna Frank]]
[[ja:アンネ・フランク]]
[[jv:Anne Frank]]
[[ka:ანა ფრანკი]]
[[ko:안네 프랑크]]
[[la:Anna Frank]]
[[lb:Anne Frank]]
[[lmo:Anna Frank]]
[[lt:Ana Frank]]
[[lv:Anna Franka]]
[[mg:Anne Frank]]
[[mk:Ана Франк]]
[[ml:ആൻ ഫ്രാങ്ക്]]
[[mn:Аннэ Франк]]
[[nl:Anne Frank]]
[[nn:Anne Frank]]
[[no:Anne Frank]]
[[pap:Anne Frank]]
[[pl:Anne Frank]]
[[pt:Anne Frank]]
[[ro:Anne Frank]]
[[ru:Франк, Анна]]
[[sh:Anne Frank]]
[[simple:Anne Frank]]
[[sk:Anna Franková]]
[[sl:Ana Frank]]
[[so:Anne Frank]]
[[sq:Anne Frank]]
[[sr:Ана Франк]]
[[sv:Anne Frank]]
[[ta:ஆன் பிராங்க்]]
[[th:อันเนอ ฟรังค์]]
[[tr:Anne Frank]]
[[uk:Анна Франк]]
[[vi:Anne Frank]]
[[wa:Anne Frank]]
[[war:Anne Frank]]
[[zh:安妮·弗蘭克]]

Trenutna verzija na dan 28 novembar 2024 u 00:30

Annelies Marie Frank
Anne Frank
Rođenje (1929-06-12) 12. juni 1929.
Frankfurt na Majni, Njemačka
Smrtmart 1945(1945-03-00) (15 godina)
Bergen-Belsen, Njemačka

Annelies Marie Frank autorica je poznatog Dnevnika Anne Frank, objavljenog poslije njene smrti od strane njenog oca.[1]

Rođena je u Frankfurtu, mlađa od dvije kćeri Otta i Edith Frank.[1] Nakon pobjede Nacističke partije Adolfa Hitlera 1933. Frankovi odlaze potražiti spas u Holandiji. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik. Njemačka ubrzo okupira Holandiju a progoni Jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon 2 godine skrivanja u Achterhuisu ili Tajnom skrovištu, porodica je izdana i odvedena u koncentracioni logor Bergen-Belsen. Sedam mjeseci nakon toga Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz logora, ali je umrla od iscrpljenosti 20 dana prije nego je Crvena armija oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u Amsterdam nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga 1947.

U dnevniku koji je dobila na 13. rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te opisuje situaciju Židova koji su skrivali od nacista.[1]

Hapšenje

[uredi | uredi izvor]

4. augusta 1944. ispred kuće Prinsengracht 263, skloništa Anne Frank i porodice s prijateljima, staje automobil s pripadnicima SS i Zelene Policije (holandska policija u saradnji sa nacističkim vlastima). Iz njega izlaze 4 osobe, SS-Oberscharführer Karl Josef Silberbauer i tri pripadnika Zelene Policije u civilu ali pod oružjem. Kao izdajnik smatra se radnik njenog oca W. G. van Maaren iako je oslobođen optužnice u nemogućnosti dolaska do dokaza (ne zbog njihovog nedostatka, već što su se nalazili u poslijeratnoj Istočnoj Njemačkoj). Policajci hapse svih 8 osoba iz skrovišta te dvoje pomagača: Viktor Kugler i Johannes Kleiman. Miep Gies i Elisabeth Voskuijl tog dana nisu uhapšene iako su bile jedne od pomagača. Jedna od ovih osoba uspijeva spasiti dnevnik poslije pretresa. Kugler i Kleiman su još istog dana odvedeni u zatvor Amstelveensweg iz kojeg jedan mjesec kasnije dolaze u zatvor u Amsterdamu. Kleiman je iz zdravstvenih razloga otpušten 18. septembra 1944, dok Kugler uspijeva pobjeći tek 28. marta 1945.

Smrt

[uredi | uredi izvor]

Uhapšeni Židovi prvo su odvedeni u prolazni logor za holandske židove Westerbork, odakle bivaju prebačeni zadnjim židovskim transportom prema istoku iz ovog zatvora. Sve osobe prvo dolaze u Auschwitz, gdje je jedan od stanara, Hermann van Pels, već istog dana ubijen otrovnim plinom. Auguste van Pels premještena je u logor Bergen-Belsen i odatle dalje u Theresienstadt, gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anneina tinejdžerska ljubav) poginuo je pri evakuaciji logora od strane nacista 5. maja 1945, tri dana prije oslobođenja logora od strane Crvene armije. Fritz Pfeffer umro je 20. decembra 1944. u logoru Neuengamme, gdje je sproveden preko logora Buchenwald i Sachsenhausen. Edith Frank umire 6. januara 1945. u ženskom logoru Auschwitz-Birkenau od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank evakuirane su u logor Bergen-Belsen, gdje malo poslije izbija tifus, od kojeg umire prvo Margot, a nekoliko dana poslije i Anne. Otto Frank je kao jedini preživio strahote logora te je 1980. umro u Baselu, u Švicarskoj. Do kraja života radio je na dnevniku koji je objavljen 1988. poslije njegove smrti.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c Anne Frank - Biografija na stranici Njemačkog historijskog muzeja, dhm.de; učitano: 12. 6. 2014 (de)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Anne Frank
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Anne_Frank&oldid=3670125"