Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Dario Kordić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5
 
(Nije prikazana 36 međuverzija 18 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija biografija
{{Infokutija osoba
|ime =Dario
| ime = Dario Kordić
|prezime =Kordić
| slika =
| veličina_slike =
|slika =
|širina slike =
| opis =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|12|14}}
|tekst uz sliku =
|dan rođenja =14
| mjesto_rođenja = Sarajevo, SFRJ
| datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}-->
|mjesec rođenja =decembar
| mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] -->
|godina rođenja =1960
|mjesto rođenja =Sarajevo
| nacionalnost =
| druga_imena =
|država rođenja =Bosna i Hercegovina
|dan smrti =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
|mjesec smrti =
|godina smrti =
| poznat_po =
|mjesto smrti =
| značajna_djela =
|država smrti =
|ženski pol =
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
}}
}}


'''Dario Kordić''' ([[Sarajevo]], 14. decembra 1960.), jedan od vodećih političara u zajednici [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskih Hrvata]]: od [[1991]]. do [[1995]]., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ-BiH); od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] (HR H-B). Zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] u [[Hrvatsko-bošnjački sukob|Hrvatsko-bošnjačkom sukobu]], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio ga je na 25 godina zatvora.<ref name="icty">{{cite web|title=“LAŠVANSKA DOLINA” (IT-95-14/2) KORDIĆ i ČERKEZ|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_and_cerkez_bcs_1.pdf|publisher=[[ICTY]]|date=2006.|accessdate=2010-11-08}}</ref>
'''Dario Kordić''' ([[Sarajevo]], 14. decembra 1960) jedan od vodećih političara u zajednici [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata iz Bosne i Hercegovine]]: od [[1991]]. do [[1995]], predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ-BiH); od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije [[Hrvatska republika Herceg-Bosna|Hrvatske republike Herceg-Bosne]] (HR H-B). Zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] u [[Hrvatsko-bošnjački sukob|Hrvatsko-bošnjačkom sukobu]], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio ga je na 25 godina zatvora.<ref name="icty">{{cite web|title=“LAŠVANSKA DOLINA” (IT-95-14/2) KORDIĆ i ČERKEZ|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_and_cerkez_bcs_1.pdf|publisher=[[ICTY]]|date=2006|access-date=8. 11. 2010}}</ref>
== Biografija ==
== Biografija ==
Dario Kordić rodio se 14. decembra 1960. te potječe iz vrlo religiozne obitelji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Busovača|Busovači]]. [[1983]]. diplomirao je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u Sarajevu. Bio je [[novinar]], a od 1985. bio je zaposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.<ref name="icty2"/>
Rođen je 14. decembra 1960. i potječe iz vrlo religiozne porodice. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Busovači. [[1983]]. diplomirao je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] u Sarajevu. Bio je [[novinar]], a od 1985. bio je zaposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.<ref name="icty2"/>


Velikom brzinom uspinjao se u HDZ-BiH. Kordić je svoju političku karijeru započeo u Busovači tako što je postao tajnik lokalnog ogranka [[HDZ]]-a (u septembru 1990.). Dana 26. augusta 1991. HDZ BiH uveo je izvanredno stanje u HDZ BiH zbog srpske agresije i izjavio da će se općinski odbori HDZ-a povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem obrane. Postao je predsjednik stranke u općtini [[Busovača]], predsjednik travničke regionalne zajednice i potpredsjednik HZ H-B. 1993. HZ H-B je preimenovana u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, pri čemu je Dario Kordić ostao njen potpredsjednik. 1994. on je postao predsjednik HDZ-BiH.<ref name="icty2"/>
Velikom brzinom uspinjao se u HDZ-BiH. Kordić je svoju političku karijeru započeo u Busovači tako što je postao sekretar lokalnog ogranka [[HDZ]]-a (u septembru 1990.). Dana 26. augusta 1991. HDZ BiH uveo je vanredno stanje u HDZ BiH zbog srpske agresije i izjavio da će se općinski odbori HDZ-a povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem odbrane. Postao je predsjednik stranke u općini [[Busovača]], predsjednik travničke regionalne zajednice i potpredsjednik HZHB. 1993. HZHB je preimenovana u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu, pri čemu je Kordić ostao njen potpredsjednik. 1994. on je postao predsjednik HDZ BiH.<ref name="icty2"/>


2009. jednom broju institucija, udruga i najzaslužnijim pojedincima za osnivanje i funkcioniranje Zbornog područja [[Vitez]] dodijeljene su plakete, a trojici ratnih zapovjednika, te srednjobosanskom političkom lideru, poslije predsjedniku HDZ-a BiH, Dariju Kordiću, novoutemeljeno priznanje – “Zlatni prsten s grbom ZP-a Vitez”.
2009. jednom broju institucija, udruženja i najzaslužnijim pojedincima za osnivanje i funkcioniranje Zbornog područja [[Vitez]] dodijeljene su plakete, a trojici ratnih zapovjednika, te srednjobosanskom političkom lideru, poslije predsjedniku HDZ-a BiH, Dariju Kordiću, novoutemeljeno priznanje – "Zlatni prsten sa grbom ZP-a Vitez".<ref>{{cite web|title=''Zlatni prsten'' Dariju Kordiću
|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/44195/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|date=1. 3. 2009|author=Zvonimir Čilić|access-date=8. 11. 2010}}</ref>
<ref>{{cite web|title=‘Zlatni prsten’ Dariju Kordiću
|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/44195/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|date=2009-03-01|author=Zvonimir Čilić|accessdate=2010-11-08}}</ref>


== Suđenje u Haagu ==
== Suđenje u Haagu ==
Prva optužnica izdana je 10. novembra 1995. Optuženi se predao Međunarodnom sudu 6. oktobra 1997. i prvi put se pojavio pred sudom dva dana kasnije kada se izjasnio da nije kriv. Suđenje je započelo 12. aprila 1999., a izvođenje dokaza i izlaganje strana završeno je 15. decembra 2000: zasjedalo se 240 dana. Svjedočio je ukupno 241 svjedok, od kojih 122 za tužilaštvo, 117 za odbranu, a dva su svjedočila kao svjedoci suda. Tužilaštvo je podnijelo 30 transkripata iskaza svjedoka iz drugih predmeta pred Međunarodnim sudom. Odbrana je podnijela 53 afidavita i 10 transkripata. Predano je 4665 dokaznih predmeta, od kojih je 2721 predala optužba, a 1643 odbrana.<ref name="icty2">{{cite web|title=Tužitelj protiv Darija kordića i Marija Čerkeza - Presuda|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf|publisher=ICTY|date=februar 2001|access-date=8. 11. 2010}}</ref>


ICTY navodi da dokazi jasno pokazuju da su na početku bosanski Hrvati i [[Bošnjaci]] bili ujedinjeni u borbi protiv njihovog zajedničkog neprijatelja, [[Srbi|Srba]]. Međutim, kad su se njihovi odnosi pogoršali krajem 1992. i početkom 1993, izbile su borbe između Bošnjaka i bosanskih Hrvata. Sukob između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ABiH]] koji je uslijedio preklopio se sa sukobom između bosanskih Hrvata i Bošnjaka s jedne strane, i Srba s druge.<ref name="icty2"/>
Prva optužnica izdana je 10. novembra 1995. Optuženi se predao Međunarodnom sudu 6. oktobra 1997. i prvi put se pojavio pred sudom dva dana kasnije kada se izjasnio da "nije kriv". Suđenje je započelo 12. aprila 1999., a izvođenje dokaza i izlaganje strana završeno je 15. decembra 2000: zasjedalo se 240 dana. Svjedočio je ukupno 241 svjedok, od kojih 122 za tužilaštvo, 117 za obranu, a dva su svjedočila kao svjedoci suda. Tužilaštvo je podnijelo 30 transkripata iskaza svjedoka iz drugih predmeta pred Međunarodnim sudom. Obrana je podnijela 53 afidavita i 10 transkripata. Predano je 4665 dokaznih predmeta, od kojih je 2721 predala optužba, a 1643 obrana.<ref name="icty2">{{cite web|title=Tužitelj protiv Darija kordića i Marija Čerkeza - Presuda|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf|publisher=[[ICTY]]|date=Veljača 2001.|accessdate=2010-11-08}}</ref>

ICTY navodi da dokazi jasno pokazuju da su na početku bosanski Hrvati i [[Bošnjaci]] bili ujedinjeni u borbi protiv njihovog zajedničkog neprijatelja, [[Srbi|Srba]]. Međutim, kad su se njihovi odnosi
pogoršali krajem 1992. i početkom 1993., izbile su borbe između Bošnjaka i bosanskih Hrvata. Sukob između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ABiH]] koji je uslijedio preklopio se sa sukobom između bosanskih Hrvata i Bošnjaka s jedne strane, i Srba s druge.<ref name="icty2"/>


{{citat|"Iako se prisustvo dijela trupa Hrvatske vojske koje su vidjeli promatrači i druga tijela može objasniti dobrovoljnim braniteljima, to ne objašnjava ogromnu većinu trupa [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] viđenih u susjednim područjima od strateškog značaja za sukob. Vijeće primjećuje da, čak i ako te osobe nisu formalno bile u sastavu Hrvatske vojske, one su hrvatski državljani vojno uključeni u borbu između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u koju je bila uključena i Hrvatska."<ref name="icty2"/>}}
{{citat|"Iako se prisustvo dijela trupa Hrvatske vojske koje su vidjeli promatrači i druga tijela može objasniti dobrovoljnim braniteljima, to ne objašnjava ogromnu većinu trupa [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] viđenih u susjednim područjima od strateškog značaja za sukob. Vijeće primjećuje da, čak i ako te osobe nisu formalno bile u sastavu Hrvatske vojske, one su hrvatski državljani vojno uključeni u borbu između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u koju je bila uključena i Hrvatska."<ref name="icty2"/>}}
Red 41: Red 35:
{{citat|"Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] gajio teritorijalne pretenzije prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koje su bile dio njegovog sna o [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]] koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu".<ref name="icty2"/>}}
{{citat|"Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] gajio teritorijalne pretenzije prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koje su bile dio njegovog sna o [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]] koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu".<ref name="icty2"/>}}


Zbog [[pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]], [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|etničkog čiščenja u Lašvanskoj dolini]] i napada na Busovaču, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora<ref>{{cite web|title=Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E2D81F39F934A15751C0A9679C8B63&scp=2&sq=dario%20kordic&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Marlise Simons|date=2001-02-27|accessdate=2010-11-08}}</ref>
Zbog [[Masakr u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]], [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|etničkog čiščenja u Lašvanskoj dolini]] i napada na Busovaču, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora<ref>{{cite web|title=Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E2D81F39F934A15751C0A9679C8B63&scp=2&sq=dario%20kordic&st=cse|publisher=[[New York Times]]|author=Marlise Simons|date=27. 2. 2001|access-date=8. 11. 2010}}{{Mrtav link}}</ref> za sljedeća kaznena djela:
za sljedeća kaznena djela:
*Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
*Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
*Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]])
*Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]])
*Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje ([[zločin protiv čovječnosti]])
*Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje ([[zločin protiv čovječnosti]])


=== Incident u Zagrebu ===
==Vidi također==
Nakon što je odslužio dvije trećine kazne Kordić je 6. juna 2014. sletio na [[zagreb]]ački [[aerodrom]]. Oko 200 osoba ga je dočekalo s transparentima podrške. Tu je bio prisutan i gradonačelnik [[Brčko Distrikt]]a [[Anto Domić]] koje je Kordića nazvao "svojim prijateljem".<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/gradonacelnik-brcko-distrikta-ne-kajem-se-sto-sam-otisao-pozdraviti-darija-kordica/140612045 Gradonačelnik Brčko Distrikta: Ne kajem se što sam otišao pozdraviti Darija Kordića], ''klix.ba'' pristupljeno 23.6.2014
*[[Mario Čerkez]]
</ref> Kordić se prisutnima obratio da je ovo "pobjeda [[Hrvatska|Hrvatske]], BiH, Herceg-Bosne i iseljeništva". U jednom trenutku, sarajevski mirovni aktivista [[Zoran Ivančić]] poviknuo je "ubico, ubico". Prisutni su ga napali i istukli.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/zoran-ivancic-covjek-koji-je-kordicu-dobacio-ubico-reagovao-sam-ljudski-i-patriotski/140607051 Zoran Ivančić, čovjek koji je Kordiću dobacio "ubico": Reagovao sam ljudski i patriotski], ''klix.ba'' pristupljeno 22.6.2014</ref><ref>[http://www.kurir-info.rs/sevale-pesnice-na-doceku-darija-kordica-muskarac-uzviknuo-ubico-okupljeni-ga-clanak-1408543 SEVALE PESNICE NA DOČEKU DARIJA KORDIĆA: Muškarac uzviknuo ubico, pa dobio batine!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140608234943/http://www.kurir-info.rs/sevale-pesnice-na-doceku-darija-kordica-muskarac-uzviknuo-ubico-okupljeni-ga-clanak-1408543 |date=8. 6. 2014 }} ''time.rs'' pristupljeno 22.6.2014
*[[Slobodan Praljak]]
{{Simboli jezika|sr|Srpski}}</ref><ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/471435/Incident-na-doceku-zlocinca-Kordica-u-Zagrebu-Pristalice-napale-muskarca-koji-ga-je-nazvao-ubicom Incident na dočeku zločinca Kordića u Zagrebu: Pristalice napale muškarca koji ga je nazvao ubicom] ''blic.rs'' pristupljeno 22.6.2014 {{Simboli jezika|sr|Srpski}}</ref>
*[[Vladimir Šantić]]
*[[Jadranko Prlić]]


== Izvori ==
=== Podrška HDZ-a BiH ===
Kordić je posjetio i BiH. U Busovači ga je dočekao vrh [[HDZ BiH|HDZ]]-a s [[Dragan Čović|Draganom Čovićem]]. [[Naša stranka]] je osudila ovaj korak,<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nasa-stranka-povodom-doceka-kordicu-klerofasizam-je-sve-sto-hdz-ima-da-ponudi-gradjanima Naša stranka povodom dočeka Kordiću: Klerofašizam je sve što HDZ ima da ponudi građanima], ''oslobodjenje.ba'' pristupljeno 23. 6. 2014
<references/>
</ref> a brojne javne ličnosti potpisale pismo osude.<ref>[http://www.klix.ba/vijesti/bih/brojne-javne-licnosti-potpisale-pismo-osude-vrha-hdz-a-zbog-doceka-kordica/140627088 Brojne javne ličnosti potpisale pismo osude vrha HDZ-a zbog dočeka Kordića,] ''[[klix.ba]]''; pristupljeno 28. 6. 2014.
==Vanjski izvori==
</ref>
*[http://www.biografije.org/kordic.htm Biografija]
{{DEFAULTSORT:Kordić, Dario}}


== Također pogledajte ==
[[Kategorija:Osuđenici Haškog tribunala]]
* [[Mario Čerkez]]
[[Kategorija:Sarajlije]]
* [[Slobodan Praljak]]
[[Kategorija:Busovača]]
* [[Vladimir Šantić]]
* [[Jadranko Prlić]]


== Reference ==
<!-- interwiki -->
{{reference}}


== Vanjski izvori ==
[[en:Dario Kordić]]
*[https://web.archive.org/web/20100524155534/http://www.biografije.org/kordic.htm Biografija D. Kordića]
[[es:Dario Kordić]]

[[hr:Dario Kordić]]
[[sh:Dario Kordić]]
{{DEFAULTSORT:Kordić, Dario}}
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[uk:Даріо Кордич]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]

Trenutna verzija na dan 2 oktobar 2024 u 06:27

Dario Kordić
Rođenje (1960-12-14) 14. decembar 1960 (64 godine)
Sarajevo, SFRJ

Dario Kordić (Sarajevo, 14. decembra 1960) jedan od vodećih političara u zajednici Hrvata iz Bosne i Hercegovine: od 1991. do 1995, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH); od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije Hrvatske republike Herceg-Bosne (HR H-B). Zbog ratnih zločina u Hrvatsko-bošnjačkom sukobu, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ga je na 25 godina zatvora.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 14. decembra 1960. i potječe iz vrlo religiozne porodice. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Busovači. 1983. diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bio je novinar, a od 1985. bio je zaposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.[2]

Velikom brzinom uspinjao se u HDZ-BiH. Kordić je svoju političku karijeru započeo u Busovači tako što je postao sekretar lokalnog ogranka HDZ-a (u septembru 1990.). Dana 26. augusta 1991. HDZ BiH uveo je vanredno stanje u HDZ BiH zbog srpske agresije i izjavio da će se općinski odbori HDZ-a povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem odbrane. Postao je predsjednik stranke u općini Busovača, predsjednik travničke regionalne zajednice i potpredsjednik HZHB. 1993. HZHB je preimenovana u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu, pri čemu je Kordić ostao njen potpredsjednik. 1994. on je postao predsjednik HDZ BiH.[2]

2009. jednom broju institucija, udruženja i najzaslužnijim pojedincima za osnivanje i funkcioniranje Zbornog područja Vitez dodijeljene su plakete, a trojici ratnih zapovjednika, te srednjobosanskom političkom lideru, poslije predsjedniku HDZ-a BiH, Dariju Kordiću, novoutemeljeno priznanje – "Zlatni prsten sa grbom ZP-a Vitez".[3]

Suđenje u Haagu

[uredi | uredi izvor]

Prva optužnica izdana je 10. novembra 1995. Optuženi se predao Međunarodnom sudu 6. oktobra 1997. i prvi put se pojavio pred sudom dva dana kasnije kada se izjasnio da nije kriv. Suđenje je započelo 12. aprila 1999., a izvođenje dokaza i izlaganje strana završeno je 15. decembra 2000: zasjedalo se 240 dana. Svjedočio je ukupno 241 svjedok, od kojih 122 za tužilaštvo, 117 za odbranu, a dva su svjedočila kao svjedoci suda. Tužilaštvo je podnijelo 30 transkripata iskaza svjedoka iz drugih predmeta pred Međunarodnim sudom. Odbrana je podnijela 53 afidavita i 10 transkripata. Predano je 4665 dokaznih predmeta, od kojih je 2721 predala optužba, a 1643 odbrana.[2]

ICTY navodi da dokazi jasno pokazuju da su na početku bosanski Hrvati i Bošnjaci bili ujedinjeni u borbi protiv njihovog zajedničkog neprijatelja, Srba. Međutim, kad su se njihovi odnosi pogoršali krajem 1992. i početkom 1993, izbile su borbe između Bošnjaka i bosanskih Hrvata. Sukob između HVO-a i ABiH koji je uslijedio preklopio se sa sukobom između bosanskih Hrvata i Bošnjaka s jedne strane, i Srba s druge.[2]

"Iako se prisustvo dijela trupa Hrvatske vojske koje su vidjeli promatrači i druga tijela može objasniti dobrovoljnim braniteljima, to ne objašnjava ogromnu većinu trupa Hrvatske vojske viđenih u susjednim područjima od strateškog značaja za sukob. Vijeće primjećuje da, čak i ako te osobe nisu formalno bile u sastavu Hrvatske vojske, one su hrvatski državljani vojno uključeni u borbu između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u koju je bila uključena i Hrvatska."[2]

Nadalje, ICTY je donio sljedeću presudu o sukobu Hrvata i Bošnjaka:

"Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik Tuđman gajio teritorijalne pretenzije prema Bosni i Hercegovini, koje su bile dio njegovog sna o Velikoj Hrvatskoj koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu".[2]

Zbog pokolja u Ahmićima, etničkog čiščenja u Lašvanskoj dolini i napada na Busovaču, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora[4] za sljedeća kaznena djela:

  • Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
  • Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija)
  • Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti)

Incident u Zagrebu

[uredi | uredi izvor]

Nakon što je odslužio dvije trećine kazne Kordić je 6. juna 2014. sletio na zagrebački aerodrom. Oko 200 osoba ga je dočekalo s transparentima podrške. Tu je bio prisutan i gradonačelnik Brčko Distrikta Anto Domić koje je Kordića nazvao "svojim prijateljem".[5] Kordić se prisutnima obratio da je ovo "pobjeda Hrvatske, BiH, Herceg-Bosne i iseljeništva". U jednom trenutku, sarajevski mirovni aktivista Zoran Ivančić poviknuo je "ubico, ubico". Prisutni su ga napali i istukli.[6][7][8]

Podrška HDZ-a BiH

[uredi | uredi izvor]

Kordić je posjetio i BiH. U Busovači ga je dočekao vrh HDZ-a s Draganom Čovićem. Naša stranka je osudila ovaj korak,[9] a brojne javne ličnosti potpisale pismo osude.[10]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ ""LAŠVANSKA DOLINA" (IT-95-14/2) KORDIĆ i ČERKEZ" (PDF). ICTY. 2006. Pristupljeno 8. 11. 2010.
  2. ^ a b c d e f "Tužitelj protiv Darija kordića i Marija Čerkeza - Presuda" (PDF). ICTY. februar 2001. Pristupljeno 8. 11. 2010.
  3. ^ Zvonimir Čilić (1. 3. 2009). "Zlatni prsten Dariju Kordiću". Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 8. 11. 2010.
  4. ^ Marlise Simons (27. 2. 2001). "Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims". New York Times. Pristupljeno 8. 11. 2010.[mrtav link]
  5. ^ Gradonačelnik Brčko Distrikta: Ne kajem se što sam otišao pozdraviti Darija Kordića, klix.ba pristupljeno 23.6.2014
  6. ^ Zoran Ivančić, čovjek koji je Kordiću dobacio "ubico": Reagovao sam ljudski i patriotski, klix.ba pristupljeno 22.6.2014
  7. ^ SEVALE PESNICE NA DOČEKU DARIJA KORDIĆA: Muškarac uzviknuo ubico, pa dobio batine! Arhivirano 8. 6. 2014. na Wayback Machine time.rs pristupljeno 22.6.2014 (sr)
  8. ^ Incident na dočeku zločinca Kordića u Zagrebu: Pristalice napale muškarca koji ga je nazvao ubicom blic.rs pristupljeno 22.6.2014 (sr)
  9. ^ Naša stranka povodom dočeka Kordiću: Klerofašizam je sve što HDZ ima da ponudi građanima, oslobodjenje.ba pristupljeno 23. 6. 2014
  10. ^ Brojne javne ličnosti potpisale pismo osude vrha HDZ-a zbog dočeka Kordića, klix.ba; pristupljeno 28. 6. 2014.

Vanjski izvori

[uredi | uredi izvor]