Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "FORTRAN"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m Primjeri: primjetiti u primijetiti, replaced: Primjeti → Primijeti
 
(Nije prikazana 3 međuverzija 3 korisnika)
Red 6: Red 6:
Fortran je prvi viši programski jezik. Ideja je nastala [[1953]]. godine kada je [[John Backus|John W. Backus]], predložio realizaciju novog programskog jezika.
Fortran je prvi viši programski jezik. Ideja je nastala [[1953]]. godine kada je [[John Backus|John W. Backus]], predložio realizaciju novog programskog jezika.


Nakon realizacije jezičkih osnova slijedio je razvoj [[Kompajler|kompajlera]]. Za razvoj jezika bio je zadužen [[IBM]]-team pod vodstvom Johna Backusa. Projekt je počeo [[1954]]te i prvobitno bio ograničen na šest mjeseci. [[Harlan Herrick]] je već [[20. septembar|20. septembra]] [[1954]]. godine uspio da napiše prvi uspješan Fortran [[program]]. Ali tek 1957me je kompajler bio spreman za tržište i bivao isporučen sa svakim IBM 704 sistemom.
Nakon realizacije jezičkih osnova slijedio je razvoj [[kompajler]]a. Za razvoj jezika bio je zadužen [[IBM]]-team pod vodstvom Johna Backusa. Projekt je počeo [[1954]]te i prvobitno bio ograničen na šest mjeseci. [[Harlan Herrick]] je već [[20. septembar|20. septembra]] [[1954]]. godine uspio da napiše prvi uspješan Fortran [[program]]. Ali tek 1957me je kompajler bio spreman za tržište i bivao isporučen sa svakim IBM 704 sistemom.


=== Verzije ===
=== Verzije ===
Red 18: Red 18:
=== Primjeri ===
=== Primjeri ===


<syntaxhighlight lang="fortran">
<pre>
! Ovaj program racuna površinu spremišta,
! Ovaj program racuna površinu spremišta,
! izuzimajuci dno.
! izuzimajuci dno.
Red 66: Red 66:
! Sljedeci FORMAT iskad opisuje
! Sljedeci FORMAT iskad opisuje
! polje podataka koje ce se zapisati. Primjetite tacku-zarez u rubr
! polje podataka koje ce se zapisati. Primijetite tacku-zarez u rubr
! koja se koristi za oznacavanje produžetka prethodne linije
! koja se koristi za oznacavanje produžetka prethodne linije
Red 89: Red 89:
END
END


</syntaxhighlight>
</pre>


<!--Ne radi kako treba ! popravite !-->
<!--Ne radi kako treba ! popravite !-->

== Također pogledajte ==
* [[Spisak programskih jezika]]

{{Commonscat|Fortran}}
{{Commonscat|Fortran}}



Trenutna verzija na dan 18 mart 2021 u 22:42

Fortran je programski jezik posebno namjenjen numeričkim proračunima. Ime je nastalo od FORmula TRANslation i pisano je sve do FORTRAN 77 verzije velikim slovima.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Fortran je prvi viši programski jezik. Ideja je nastala 1953. godine kada je John W. Backus, predložio realizaciju novog programskog jezika.

Nakon realizacije jezičkih osnova slijedio je razvoj kompajlera. Za razvoj jezika bio je zadužen IBM-team pod vodstvom Johna Backusa. Projekt je počeo 1954te i prvobitno bio ograničen na šest mjeseci. Harlan Herrick je već 20. septembra 1954. godine uspio da napiše prvi uspješan Fortran program. Ali tek 1957me je kompajler bio spreman za tržište i bivao isporučen sa svakim IBM 704 sistemom.

Verzije

[uredi | uredi izvor]

Fortran se više puta proširivao. Mnogi jezički elementi su bili ubacivani od pojedinih proizvođača da bi se onda preuzeli u internacionalni standard. Prvom FORTRAN I su slijedili FORTRAN II, FORTRAN IV, FORTRAN 66, FORTRAN 77, Fortran90, Fortran95, Fortran 2000, Fortran 2003 i posljednji Fortran 2008. U tom procesu proširivanja su s vremenom implementirani mnogi elementi iz novijih programskih jezika.

Varijante

[uredi | uredi izvor]

Neki od programskih jezika koji su nastali od Fortran-a su Ratfor, F i HBF (High Performance Fortran) kao i programski paket Nastran (Finite-Elemente method).

Primjeri

[uredi | uredi izvor]
!      Ovaj program racuna površinu spremišta,                          
!      izuzimajuci dno.                                                 
!      Varijable su dodijeljene ovako:                                  
!                                                                       
!          R  =  RADIUS                                                 
!          H  =  HEIGHT                                                 
!          PI =  3.14159                                                
!          A  =  AREA                                                   
!                                                                       
!      Deklarisane su sa REAL naredbom ispod.                           
                                                                        
      REAL R, H, PI, A 
                                                                        
                                                                        
!      OPEN komanda veže data dokumenat, "PANDAT.DAT",                  
!      u folderu DATA, sa logickim sredstvom 5. Ako je neka tu          
!      neka greška, iskaz 900 se izvršava.                              
                                                                        
      OPEN (5, FILE = 'C:\DATA\PANDAT.DAT', ACCESS = 'SEQUENTIAL',      &
      STATUS = 'OLD', ERR = 900)                                        
                                                                        
                                                                        
!      Sljedeci dio izracunama sumu                                     
!      ulaznih varijabli                                                
!      Prva naredba cita podatke                                        
!      i pohranjuje ih u memoriju.                                      
                        
	  DO					                                                
         READ (5, FMT = 1, END = 99) R, H 
                                                                        
!      Sljedeca naredba opisuje formu i odredište                       
!      podataka koji ce se citati.                                      
                                                                        
    1 FORMAT    (F4.2,F4.2) 
                                                                        
!      Seljedeci iskazi dodijeljuju vrijednosti varijablama.            
                                                                        
         PI = 3.14159 
         A = PI * R**2 + 2 * PI * R * H 
                                                                        
!      Sljedeci dio ispisuje sume na ekran.                             
!      Prva naredba, PRINT oznacava FORMAT                              
!      iskaz koji ce se koristiti, i varijable koje ce se ispisivati.   
                                                                        
         PRINT 11, H, R, A 
                                                                        
!      Sljedeci FORMAT iskad opisuje                                    
!      polje podataka koje ce se zapisati. Primijetite tacku-zarez u rubr
!      koja se koristi za oznacavanje produžetka prethodne linije       
                                                                        
   11 FORMAT    (1X,'RADIUS= ',F6.2,10X,'HEIGHT= ',F6.1,10X,'AREA= ',   &
     &           F8.1)                                                  
                                                                        
                                                                        
!      Sljedeci iskaz završava ponavljanje.                             
                                                                        
      END DO 
                                                                        
!      Ovaj dio se ispisuje ako su podaci nevažeci.                     
                                                                        
  900 PRINT 21 
   21 FORMAT    (1X,'INVALID DATA') 
                                                                        
                                                                        
!      Zatvorimo dokumenat i pokrenimo program                          
                                                                        
   99 CLOSE (5) 
      STOP 
      END


Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]