Izvorni kôd stranice Velika Kladuša

{{Standardi}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Velika Kladuša
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Velika Kladuša
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Stari grad u Velikoj Kladuši
| slika_zastava              = Flag of Velika Kladusa.png
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Velika Kladuša grb.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Velika Kladuša.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = [[Fikret Abdić]]<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |access-date= 14. 11. 2016}}</ref>
| načelnik_stranka           = [[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS]]
| površina_naselja           = 2.17
| površina_općine            = 331.73
| površina_fusnote           = <!-- <ref> </ref> -->
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 
| visina_fusnote             = <!-- <ref> </ref> -->
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = <!-- <ref> </ref> -->
| stanovništvo_naselje       = 4520
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 40419
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 77 230
| pozivni_broj               = (+387) 37
| matični_broj_naselja       = 157309<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
| matični_broj_općine        = 11118
| veb-sajt                   = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči na jugu s općinama [[Bužim]] i [[Cazin]] u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], a na zapadu, sjeveru i istoku s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. Godine 2013. općina je imala 40.419 stanovnika, a prostire se na površini od 331,73&nbsp;km². Ovo općinu Velika Kladuša čini jednim od najgušće naseljenih područja u Bosni i Hercegovini. Administrativno je općina podijeljena na 14 mjesnih zajednica. Općinu presijeca [[Magistralni put M4.2]] koji je povezuje s južnim središtem kantona i privrednim središtima Hrvatske na sjeveru. Najveći dio ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, 22.375 ha ili 67,48% ukupne površine.

Početkom 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. Ovaj period karakterizira ravnomjeran gospodarski razvoj, s formiranjem poljoprivrednih i prehrambenih pogona u gotovo svim mjesnim zajednicama pod okriljem poljoprivredno-prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]]. Prepoznatljivosti Velike Kladuše značajno su doprinijeli Saniteks u tekstilnoj industriji i Grupex u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina na ovom području. Značajna nalazišta metalnih minerala uključuju [[barit]] (intenzivna eksploatacija od 1948), [[krečnjak]] i [[dolomit]]. Iako su izvori metalnih minerala na području općine još uvijek nedovoljno istraženi i eksploatirani, nalazišta [[mangan]]a se procjenjuju među najvećima u Evropi.{{Nedostaje referenca}} Ostala prirodna bogatstva, kao što su tekuće i termalne vode te 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta i kestena, također značajno pridonose lokalnoj privredi.

== Historija ==
=== Srednji vijek  ===
Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]].

Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa).

Godine 1464. polovinu kladuškog posjeda kupio je hrvatski plemić Martin [[Frankopani|Frankopan]], a drugu polovinu 1470. ugarski vlastelin Janoš (Ivan) Tuz de Lak. Kada se 1507. godine Sofija Tuz de Lak udala za Matiju Frankopana, cijela je Kladuša postala frankopanski posjed, sve do 1572. godine. Sredinom 16. vijeka bila je sve više izložena napadima Osmanlija.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64146|title=Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža|website=www.enciklopedija.hr|access-date=21. 5. 2023}}</ref>

Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] sa braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani).

=== Rat u BiH ===
{{Kontroverzno}}
{{Neutralnost}}

Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]]  preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]].

S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom.

=== Ratni zločini ===
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}}

==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd), na što Fikret Abdić nije reagovao.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}}

=== Općina Velika Kladuša ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Velika Kladuša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 11118
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2015}}</ref>
| g1981_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref>
| g1971_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref>
| g1961_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 4. 2016}}</ref>
| g2013_ukupno             = 40419
| g2013_bosnjaci           = 32561
| g2013_srbi               = 146
| g2013_hrvati             = 636
| g2013_bosanci            = 4781
| g2013_romi               = 3
| g2013_muslimani          = 1366
| g2013_bosanciihercegovci = 111
| g2013_albanci            = 26
| g2013_jugosloveni        = 13
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 1
| g2013_makedonci          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 598
| g2013_nepoznato          = 71
| g1991_ukupno             = 52908
| g1991_muslimani          = 48305
| g1991_srbi               = 2266
| g1991_hrvati             = 740
| g1991_jugosloveni        = 993
| g1981_ukupno             = 45520
| g1981_muslimani          = 40238
| g1981_srbi               = 2456
| g1981_hrvati             = 701
| g1981_jugosloveni        = 1918
| g1981_slovenci           = 10
| g1981_crnogorci          = 37
| g1981_albanci            = 16
| g1981_madari             = 1
| g1981_makedonci          = 5
| g1971_ukupno             = 36079
| g1971_muslimani          = 32110
| g1971_srbi               = 2845
| g1971_hrvati             = 742
| g1971_jugosloveni        = 191
| g1971_slovenci           = 5
| g1971_crnogorci          = 21
| g1971_albanci            = 25
| g1971_makedonci          = 3
| g1961_ukupno             = 29267
| g1961_muslimani          = 23585
| g1961_srbi               = 4489
| g1961_hrvati             = 870
| g1961_jugosloveni        = 250
| g1961_slovenci           = 10
| g1961_crnogorci          = 16
| g1961_albanci            = 10
| g1961_madari             = 2
| g1961_makedonci          = 3
}}

=== Naseljeno mjesto Velika Kladuša ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Velika Kladuša
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 157309
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." />
| g1981_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." />
| g1971_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." />
| g1961_izvor              = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." />
| g2013_ukupno             = 4520
| g2013_bosnjaci           = 3412
| g2013_srbi               = 39
| g2013_hrvati             = 140
| g2013_bosanci            = 580
| g2013_muslimani          = 163
| g2013_bosanciihercegovci = 42
| g2013_albanci            = 22
| g2013_jugosloveni        = 6
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 95
| g2013_nepoznato          = 5
| g1991_ukupno             = 6902
| g1991_muslimani          = 5391
| g1991_srbi               = 540
| g1991_hrvati             = 186
| g1991_jugosloveni        = 586
| g1981_ukupno             = 5206
| g1981_muslimani          = 3823
| g1981_srbi               = 515
| g1981_hrvati             = 202
| g1981_jugosloveni        = 598
| g1981_slovenci           = 4
| g1981_crnogorci          = 6
| g1981_albanci            = 12
| g1981_makedonci          = 2
| g1971_ukupno             = 2831
| g1971_muslimani          = 2343
| g1971_srbi               = 226
| g1971_hrvati             = 131
| g1971_jugosloveni        = 68
| g1971_slovenci           = 3
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_albanci            = 20
| g1961_ukupno             = 1034
| g1961_muslimani          = 659
| g1961_srbi               = 235
| g1961_hrvati             = 117
| g1961_jugosloveni        = 11
| g1961_crnogorci          = 3
| g1961_albanci            = 5
| g1961_makedonci          = 3
}}

U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu "Ibrahim Mržljak", od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref>

== Simboli ==
=== Grb ===
{{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}}

== Obrazovanje ==
* Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno.
* Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama.
* Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih.

== Zdravstvo ==

* Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. 
* Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik.

== Kultura i sport ==
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša.
Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac.
Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%.
Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443.
Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha.
Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti.
Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&nbsp;km<sup>2</sup>. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda.

Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}}

== Infrastruktura općine ==
Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva.
Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana.
Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom).
Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.

=== Objekti kulturno-historijskog naslijeđa ===
[[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]]
*  srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]];
*  rimski lokaliteti "Crkvine";
*  ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom;
*  lokalitet "Hrnjičin bunar"
*  neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi
*  Gradska džamija (iz 1901. godine),
*  spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
*  objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Turističko-ugostiteljski objekti:  
* izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]],
* lokalitet pećine [[Hukavica]], 
* lovišta Bukovlje i Stabandža, 
* bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]], 
* izvorišta termalne vode [[Šumatac]],

== Literatura ==
* [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33.
* [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34.
* [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53.
* [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26.
* Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Unsko-sanski kanton}}
{{Općina Velika Kladuša}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]]
[[Kategorija:Velika Kladuša|*]]