Izvorni kôd stranice Váh

{{Infokutija rijeka
| ime                        = Váh
| slika                      = Váh - panoramio.jpg
| veličina_slike             = 250px
| slika_alt                  = 
| opis_slike                 = Váh kod [[Žilina|Žiline]]
| slika_karta                = Váh River (SVK) - location and watershed.svg
| veličina_karte             =
| karta_alt                  =
| karta_opis                 =
| izvorno_ime                = Váh
| izvorno_ime_jezik          = slovački
| drugo_ime                  = {{hu|Vág}}, {{jez-de|Waag}}, {{pl|Wag}}
| izvor                      = [[Kráľova hoľa]], [[Niske Tatre]] (Crni Váh) <br/> Važecka dolina, [[Visoke Tatre]] (Bijeli Váh)
| ušće                       = [[Dunav]] ([[Komárno]])
| progresija                 = [[Dunav]] → [[Crno more]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Slovačka}}
| lokacija                   = 
| etimologija                = 
| dužina                     = 
| dužina_km                  = 403
| nadmorska visina izvora    =
| nadmorska visina ušća      = 106,5
| prosječni protok           = 196 m<sup>3</sup>/s
| površina sliva             = 15.075
| riječni_sistem             = 
| lijeve_pritoke             = [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]], [[Nitra (rijeka)|Nitra]]
| desne_pritoke              = [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]], [[Mali Dunav]]
| prazno_ime                 =
| prazno_info                =
}}
'''Váh''' ({{jez-de|Waag}};<ref>''The Cambridge Ancient History'', [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta u Cambridgeu]], 1970; {{ISBN|0-521-26335-2}}</ref> {{hu|Vág}};<ref>{{cite book |last= Kocsis |first= Károly |title= Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian |url= https://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC&pg=PA73&dq=Kom%C3%A1rno+Hungarians+census |section= Towns in Slovakia with absolute Hungarian majority |pages= 73 |isbn= 1-931313-75-X |year= 2001 |access-date= 2. 7. 2008 |archive-date= 11. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140111080322/http://books.google.com/books?id=-zZ_NVM9mNEC |url-status= dead }}</ref><ref>{{cite book|last=Felbermann|first=Louis|title=Hungary and Its People |url= https://books.google.com/?id=zrwJAAAAIAAJ&q=V%C3%A1g+river&dq=V%C3%A1g+river|access-date=2. 7. 2008|year=1892}}</ref> {{pl|Wag}}<ref>[http://dir.icm.edu.pl/pl/Slownik_geograficzny/Tom_XII/888 Wag] u ''Geografskom rječniku Poljskog Kraljevstva i drugih slavenskih zemalja''.</ref>) najduža je [[rijeka]] u granicama [[Slovačka|Slovačke]]. Između ostalih, protječe kroz sljedeće gradove: [[Liptovský Hrádok]], [[Liptovský Mikuláš]], [[Ružomberok]], [[Vrútky]], [[Žilina]], [[Bytča]], [[Považská Bystrica]], [[Púchov]], [[Ilava]], [[Dubnica nad Váhom]], [[Nemšová]], [[Trenčín]], [[Nové Mesto nad Váhom]], [[Piešťany]], [[Hlohovec]], [[Sereď]], [[Šaľa]], [[Kolárovo]] i [[Komárno]].

== Etimologija ==
Ime rijeke [[Germanski jezici|germanskog]] je ili [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla. Moglo bi biti izvedeno od [[pragermanski jezik|starogermanskog]] ''wȃg'' ("struja") ili [[praslavenski jezik|praslavenskog]] ''vagъ'', ''vaga'' ("motka, štap, izrezbarena grana"), referirajući se na pojačane riječne obale. Postoji nekoliko slavenskih imena rijeka sa sličnom motivacijom, ali se generalno pretpostavlja da su imena većih rijeka u Slovačkoj predslavenska.<ref name = "krško">{{cite journal |first= Jaromír |last= Krško |title= Praslovanské apelatíva ako motivanty hydroným povodia Váhu |journal= Slavica Slovaca |year= 2009 |issue= 1 |p= 12 |language= [[Slovački jezik|slovački]] |url= http://www.akademickyrepozitar.sk/sk/repozitar/Praslovanske-apelativa-ako-motivanty-hydronym-povodia-Vahu.pdf}}</ref> Rijeka je prvi put spomenuta kao ''flumen Vvaga'' (1111) i ''aqua Vvac'' (1113).<ref name="krško"/>

== Geografija ==
Lijeva [[pritoka]] [[Dunav]]a, Váh je dug 403&nbsp;km, uključujući Crni Váh. Njegova dva izvora, ''Bijeli'' (Biely) i ''Crni Váh'' (Čierny), smještena su na [[Visoke Tatre|Visokim]], odnosno [[Niske Tatre|Niskim Tatrama]], a teče sjevernom i zapadnom Slovačkom i ulijeva se u Dunav u blizini [[Komárno|Komárna]]. Lijeve su mu pritoke [[Demänovka]], [[Revúca (rijeka)|Revúca]], [[Ľubochnianka]], [[Turiec (Váh)|Turiec]], [[Rajčanka]] i [[Nitra (rijeka)|Nitra]], a desne [[Belá (rijeka)|Belá]], [[Orava (rijeka)|Orava]], [[Varínka]], [[Kysuca]], [[Bijela voda (Váh)|Bijela voda]], [[Vlára]], [[Dubová]], [[Dudváh]] i [[Mali Dunav]]. Krajem [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] rijeka je bila vlasništvo [[Stibor Stiborički|Stibora Stiboričkog]] i njegovog sina Stibora Beckovskog iz [[Klan Ostoja|klana Ostoja]], a kasnije je to vlasništvo dobio [[Móric Benyovszky]] kao dar od [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]].

Uključuje kanale, brane (Crni Váh, [[Liptovská Mara (brana)|Liptovská Mara]], Bešeňová, Krpeľany, [[Žilinska brana)|Žilina]], Hričov, [[Nosice]], [[Sĺňava]], Madunice, [[Kráľová]] i Selice) i 16 [[hidroelektrana]], čija je izgradnja počela 1930-ih, a intenzivirana je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Glavni slovački [[Autoput D1 (Slovačka)|autoput]] ide duž Váha ([[Bratislava]] – [[Trenčín]] – [[Považská Bystrica]] – [[Žilina]] te [[Ružomberok]] – [[Poprad]]), kao i glavna [[željeznička pruga]] Bratislava – Žilina – [[Košice]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Váh}}
* [http://www.rieky.sk/slovensko/vah.aspx?ID_reky=72 Rijeka Váh] {{sk simbol}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Crnomorski sliv]]