Izvorni kôd stranice Kripton

{{Drugo_značenje|Kripton (čvor)}}
{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Kripton
| Simbol = Kr
| Atomski broj = 36
| Slika = [[Datoteka:Krypton-glow.jpg|200px]]
| Serija = Plemeniti gasovi
| Grupa = 18
| Perioda = 4
| Blok = p
| Boja serije = LightskyBlue
| Izgled = bezbojan gas
| Zastupljenost = 1,9 · 10<sup>−9</sup><ref name="harry" />
| Atomska masa = 83,798<ref name="iupac" />
| Atomski radijus = 
| Atomski radijus izračunat = 88
| Kovalentni radijus = 116
| Van der Waalsov radijus = 202
| Elektronska konfiguracija = <nowiki>[</nowiki>[[Argon|Ar]]<nowiki>]</nowiki>3d<sup>10</sup> 4s<sup>2</sup>4p<sup>6</sup>
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 8
| Energija ionizacije_1 = 1350,8
| Energija ionizacije_2 = 2350,4
| Energija ionizacije_3 = 3565
| Energija ionizacije_4 = 5070
| Energija ionizacije_5 = 6240
| Energija ionizacije_6 = 7570
| Energija ionizacije_7 = 10710
| Energija ionizacije_8 = 12138
| Agregatno stanje = gasovito
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 3,7491<ref name="gestis" />
| Gustoća_K = 273
| Magnetizam = dijamagnetičan (<math>\chi_{m}</math>= −1,6 · 10<sup>−8</sup>)<ref name="crc" />
| Tačka topljenja_K = 115,79
| Tačka topljenja_C = -157,36
| Tačka ključanja_K = 121,2<ref name="zhang" />
| Tačka ključanja_C = -152
| Molarni volumen = <small>(''čvrsti'')</small> 27,99 · 10<sup>-6</sup>
| Toplota isparavanja = 9,03<ref name="zhang" />
| Toplota topljenja = 1,64
| Pritisak pare = 10000
| Pritisak pare_K = 99
| Brzina zvuka = 1120
| Brzina zvuka_K = 
| Specifična toplota = 
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 0,00949
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = 0
| Oksidi = 
| Elektrodni potencijal = 
| Elektronegativnost = 3,00<ref name="allen" /><ref name="meek" />
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi = 
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 78
| Rasprostranjenost u prirodi = 0,35
| Vrijeme poluraspada = 2,0 · 10<sup>21</sup> [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki elektronski zahvat|ε ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,868
| Tipraspada1ZP = [[Selen|<sup>78</sup>Se]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 79
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 35,04 [[Sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,626
| Tipraspada1ZP = [[Brom|<sup>79</sup>Br]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 80
| Rasprostranjenost u prirodi = 2,25
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 81
| Rasprostranjenost u prirodi = -1
| Vrijeme poluraspada = 229.000 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,281
| Tipraspada1ZP = [[Brom|<sup>81</sup>Br]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 82
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,6
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 83
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,5
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 84
| Rasprostranjenost u prirodi = 57,0
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 85
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 10,756 [[godina|a]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β<sup>-</sup>]]
| Tipraspada1ZE = 0,687
| Tipraspada1ZP = [[Rubidij|<sup>85</sup>Rb]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Kr
| Maseni broj = 86
| Rasprostranjenost u prirodi = 17,3
}}
}}
'''Kripton''' ({{jez-gr|κρυφτος}} - sakriven) jeste [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Kr''' i [[atomski broj|rednim brojem]] 36. U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], on se nalazi u 8. glavnoj grupi odnosno 18. grupi po [[IUPAC]]-u i stoga se ubraja u [[Plemeniti plinovi|plemenite gasove]]. Kao i drugi plemeniti gasovi, on je također bezbojni, izrazito nereaktivni jednoatomni gas. Po mnogim osobinama, poput tačke topljenja, ključanja i gustoće, kripton se nalazi između lakšeg [[argon]]a i težeg [[ksenon]]a. Kripton se ubraja među elemente koji su najrjeđi na Zemlji, a u njenoj atmosferi se nalazi samo u tragovima. Ovaj element su 1898. otkrili [[William Ramsay]] i [[Morris William Travers]] pomoću frakcione [[destilacija|destilacije]] tečnog [[zrak]]a. Zbog svoje rijetkosti se vrlo malo koristi, prvenstveno kao gas za punjenje svjetiljki. Poznat je vrlo mali broj spojeva kriptona, među kojima je [[kripton-difluorid]], poznat kao jedno od najjačih oksidacijskih sredstava.

== Historija ==
[[Datoteka:William Ramsay.jpg|thumb|160px|lijevo|William Ramsay]]
Nakon što su  [[John William Strutt, 3. baron od Rayleigha]] i [[William Ramsay]] 1894. otkrili argon kao prvi plemeniti gas, te [[helij]] 1895. kojeg je Ramsay izolirao iz ruda [[uranij]]a, a koji je do tada bio poznat samo iz Sunčevog spektra, on je na osnovu zakonitosti periodnog sistema uočio da bi trebao postojati još neki sličan element. Ramsay je počev do 1896. istraživao različite minerale i [[meteorit]]e kao i gasove koje oni ispuštaju pri zagrijavanju ili rastvaranju. Međutim, njegov saradnik [[Morris William Travers]] i on nisu bili uspješni, pa su do tada uspjeli pronaći samo helij i rijetki argon. Također, ni proučavanja vrelih gasova iz [[Cauterets]]a u Francuskoj i sa [[Island]]a nisu dala nikakve rezultate.<ref name="Nobel-ramsay"/>

Naposlijetku, oni su počeli proučavati 15 litara sirovog argona kojeg su dobili te ga razdvajati na sastojke pomoću ukapljavanja i frakcione destilacije. Kada su ispitali nečistoće, koje su preostale nakon što je gotovo sav sirovi argon potpuno ispario, našli su do tada nepoznate žute i zelene spektralne linije tj. dokaz novog hemijskog elementa. Dali su mu ime ''kripton'' prema starogrčkom κρυπτός (''kriptos'') u značenju sakriven. Nakon što su Ramsay i Travers izvršili daljnju destilaciju i pročišćavanje, uspjeli su odrediti i [[molarna masa|molarnu masu]] kriptona od oko 80 g/mol. Poslije otkrića kriptona, a nakon što su iz jedne frakcije sa još nižom temperaturom ključanja izdvojiti gas [[neon]], konačno su putem izdvajanja iz sirovog kriptona došli do još jednog plemenitog gasa, [[ksenon]]a.<ref name="Nobel-ramsay" />

A. von Antropoff je 1924. objavio da je uspio sintetizirati prvi spoj kriptona u obliku crvene, stabilne čvrste stvari sastavljene iz kriptona i [[hlor]]a. Kasnije se ispostavilo da se u ovom spoju ne nalazi kripton već [[dušik-monoksid]] i [[hlorovodik]]. Ipak nakon 1962. kada je dobijen prvi spoj jednog plemenitog gasa, ksenona, počeo je veće interesovanje nauke i nastojanja da se sintetiziraju spojevi kriptona. Prvi takav spoj dobio je A.V. Grosse, za koji je prvobitno pretpostavljao da se radi o ''kripton-tetrafluoridu'', da bi poslije dodatnih ispitivanja identificiran kao kripton-difluorid.<ref name="lehmann" />

Talasne dužine elektromagnetskog zračenja kojeg emitira izotop kriptona <sup>86</sup>Kr uzet je 1960. kao osnova za definiciju jedinice [[metar|metra]]. Time je ukinuto nedovoljno tačna definicija koja je do tada uzimana kao [[etalon]] "prametra" napravljen od legure [[iridij]]a i [[platina|platine]]. Tada je za jedan metar uzeta udaljenost 1.650.763,73 talasnih dužina elektromagnetnog zračenja nuklida <sup>86</sup>Kr koje emitira pri prelasku iz stanja <sup>5</sup>d<sub>5</sub> u <sup>2</sup>p<sub>l0</sub> u [[vakuum]]u.<ref name="kclusu"/> Ova definicija je važila sve do 1983. kada je zamijenjena definicijom, koja se uzima kao udaljenost koju [[svjetlost]] pređe u vakuumu za određeni dio sekunde.<ref name="mbzmiu"/>

== Osobine ==
[[Datoteka:Cubic, face-centered.png|lijevo|thumb|180px|Kubična gusto pakovana struktura čvrstog kriptona, ''a'' = 572 pm]]
=== Fizičke ===
U normalnim uslovima temperature i pritiska, kripton je jednoatomni, bezbojni gas bez mirisa, koji se kondenzira pri temperaturi od 121,2 K (−152&nbsp;°C) a pri 115,79 K (−157,36&nbsp;°C) prelazi u čvrsto stanje. Kao i drugi plemeniti gasovi osim helija, kripton se kristalizira u kubičnom gusto pakovanom kristalnom sistemu sa parametrom rešetke ''a'' = 572 pm.<ref name="Schubert"/> Kao i svi plemeniti gasovi, on također ima sve elektronske ljuske popunjene ([[elektronska konfiguracija]] ''plemenitog gasa''). Time se može objasiti da se kao gas nalazi u jednoatomnom stanju, te da mu je reaktivnost izuzetno slaba.

Sa gustoćom od 3,749&nbsp;kg/m³ pri temperaturi od 0&nbsp;°C i pritisku od 1013 hPa, kripton je teži od zraka i pada na tlo. U faznom dijagramu, [[trojna tačka]] se nalazi na 115,76 K und 0,7315 bar,<ref name="Ziegler"/> dok se kritična tačka nalazi na −63,75&nbsp;°C, 5,5 MPa pri čemu je kritična gustoća 0,909 g/cm³.<ref name="römpp"/> U [[voda|vodi]] je slabo rastvorljiv, tako da se pri 0&nbsp;°C u 1 litru vode može rastvoriti najviše 110 ml kriptona.<ref name="römpp" />

=== Hemijske ===
Poput svih plemenitih gasova, kripton je veoma nereaktivan. U izuzetnim slučajevima i pod posebnim uslovima okruženja, on može reagirati sa najelektronegativnijim elementom, [[fluor]]om, pri čemu nastaje [[kripton-difluorid]]. Za razliku od ksenon-fluorida, kripton-difluorid je termodinamički nestabilan, njegovo stvaranje je stoga endotermno te se mora odvijati pri nižim temperaturama. Fluorovi radikali, koji su neophodni za reakciju sa kriptonom, mogu se dobiti pomoću zračenja [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zrakama]], bombardiranjem [[proton]]ima ili električnim pražnjenjem.<ref name="lehmann"/>

Kripton gradi klatrate sa različitim spojevima, u kojima je gas fizički zatvoren u neku šupljinu te je na taj način vezan za njih. Tako naprimjer kripton sa vodom i smjesom vode i [[hloroform]]a gradi klatrat pri −78&nbsp;°C,<ref name="Barrer"/> dok je klatrat sa hidrohinonom tako stabilan da je kripton za njega vezan duže vrijeme.<ref name="römpp" /> Također je poznat i inkluzijski spoj kriptona u oligosaharidu [[ciklodekstrin|α-ciklodekstrinu]].<ref name="Wolfram"/>

=== Izotopi ===
Poznat je ukupno 31 [[izotop]] kriptona te 10 [[nuklearni izomer|nuklearnih izomera]]. Među njima postoji pet stabilnih izotopa: <sup>80</sup>Kr, <sup>82</sup>Kr, <sup>83</sup>Kr, <sup>84</sup>Kr i <sup>86</sup>Kr. Svi oni se javljaju u prirodi kao i izotop <sup>78</sup>Kr koji se vrlo sporo raspada ([[vrijeme poluraspada]] 2 · 10<sup>21</sup> godina). Najveći udio u prirodnoj smjesi izotopa ima izotop <sup>84</sup>Kr sa 57 %, a slijede ga <sup>86</sup>Kr sa 17,3 %; <sup>82</sup>Kr sa 11,58 % i <sup>83</sup>Kr sa 11,49 %. Osim ovih, izotop <sup>80</sup>Kr sa udjelom od 2,28% i <sup>78</sup>Kr sa 0,35% su mnogo rjeđi u prirodi.<ref name="nubase"/> U prirodi se također nalazi i radioaktivni izotop kriptona <sup>81</sup>Kr, koji je ujedno i njegov najduže živući nestabilni izotop sa vremenom poluraspada od 229 hiljada godina,<ref name="nubase" /> a nastaje u tragovima putem atmosferskih reakcija.<ref name="Snyder"/> I [[radioaktivnost|radioaktivni]] izotop <sup>85</sup>Kr sa vremenom poluraspada od 10,756 godina također se javlja u atmosferi u tragovima. On nastaje zajedno sa drugim kratkoživućim izotopima pri razbijanju jezgara [[uranij]]a i [[plutonij]]a. Može dospjeti u atmosferu bilo nuklearnom eksplozijom ili tokom ponovne prerade nuklearnog goriva, a zbog različite raspodjele emisijskih izvora na Zemlji mnogo je češći na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj]] nego na južnoj hemisferi. Nakon atmosferskih nuklearnih testova 1960tih i značajnog zagađenja atmosfere izotopom <sup>85</sup>Kr, uslijedio je pad njegove koncentracije,<ref name="Snyder" /> ali je na mjernoj stanici u [[Gent]]u između 1979. i 1999. zabilježen nagli porast zbog rada postrojenja za ponovnu preradu nuklearnog goriva u La Hague u Normandiji.<ref name="Cauwels"/> Stabilni izotop <sup>83</sup>Kr je jedini NRM-aktivni izotop kriptona. Hiperpolarizirani <sup>83</sup>Kr je korišten u testovima na pacovima za proučavanje [[pluća]] životinja pomoću tomografije [[Magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]].<ref name="Hyperpolarized"/>

== Rasprostranjenost ==
Kripton se ubraja među najrjeđe elemente na Zemlji. Smatra se da su od njega rjeđi samo [[ksenon]] i neki radioaktivni elementi, koji se u prirodi nalaze najvećim dijelom već raspadnuti poput [[plutonij]]a ili kao kratkoživući međuproizvodi u nekom od lanaca raspada. Udio kriptona u Zemljinoj kori iznosi 1,9 × 10<sup>−5</sup> ppm,<ref name="harry" /> dok se najveći dio ovog gasa nalazi u atmosferi, u kojoj ga ima oko 1,14 [[ppm]].<ref name="davidrw"/>

U [[svemir]]u je kripton daleko češći, a njegova raspostranjenost uporediva je sa [[litij]]em, [[galij]]em ili [[skandij]]em.<ref name="agwc"/> Odnos između kriptona i [[vodik]]a u svemiru je općenito konstantan. Iz toga se mogu izvući zaključak da je međuzvjezdana materijal bogata kriptonom.<ref name="cartledge"/> Prisustvo ovog gasa je dokazano i u jednom [[Bijeli patuljak|bijelom patuljku]]. Pri tome je izmjerena količina kriptona oko 450 puta veća nego u Suncu, a razlog velikog udjela tog gasa nije poznat.<ref name="klausw"/>

== Dobijanje ==
Dobijanje kriptona se vrši isključivo u okvirima Lindeovog postupka izdvajanjem iz [[zrak]]a. Pri razdvajanju dušika i kisika, kripton se obogaćuje tj. koncentrira u tečnom kisiku zbog velike gustoće, zajedno sa ksenonom na dnu destilacijske kolone. Ta smjesa se prevodi u narednu kolonu u kojoj se koncentracije kriptona i ksenona povećavaju do 0,3%.<ref name="ullmann"/> Ona pored tečnog kisika i koncentrata ksenona i kriptona sadrži još velike količine ugljikovodika poput [[metan]]a, fluoriranih spojeva poput [[sumpor-heksafluorid]]a ili [[tetrafluormetan]]a kao i tragove [[ugljik-dioksid]]a i didušik-monoksida. Metan i didušik-monoksid se mogu prevesti u ugljik-dioksid, vodu i dušik pomoću sagorijevanja na platinskim ili [[paladij]]skim katalizatorima na 500&nbsp;°C, te se adsorpcijom na molekularnom situ mogu ukloniti.<ref name="Meilinger"/>

Međutim, iz ove smjese na ovaj način se ne mogu izdvojiti spojevi fluora. Da bi se oni razložili i uklonili iz smjese, gas se može ozračiti mikrotalasima pri čemu pucaju veze između elementa i fluora a slobodni atomi fluora mogu se ''uhvatiti'' u natron-krečom (smjesa natrij- i kalcij-hidroksida)<ref name="Rostaing"/> ili ih prevoditi preko katalizatora od [[titanij-dioksid]]-[[cirkonij-dioksid]]a na temperaturi od 750&nbsp;°C. U tom procesu fluorovi spojevi reagiraju do ugljik-dioksida i [[fluorovodik]]a i drugih spojeva, pa se mogu lahko izdvojiti.<ref name="Meilinger" />

Konačno, smjesa kriptona i ksenona se uvodi u sljedeću kolonu, koja se s gornje strane hladi a s donje zagrijava, gdje se razdvajaju. Ksenon se nakuplja na dnu, dok se prema vrhu kolone formira struja gasa, kojom prvo odlazi kisik, a nakon nekog vremena i kripton. Oksidacijom se kripton oslobađa zaostalih tragova kisika te se sakuplja i pakuje u boce.<ref name="ullmann" />

== Upotreba ==
[[Datoteka:Krypton discharge tube.jpg|thumb|lijevo|180px|Gasna svjetiljka za pražnjenje sa kriptonom]]
Najveći dio proizvodnje kriptona koristi se za punjenje svjetiljki s lučnim praženjenjem. Zbog njegove inertnosti, stepen isparavanja i oksidacije žarnih niti od [[volfram]]a je znatno sporiji, što omogućava znatno višu temperaturu žarenja. Samim tim dobija se i mnogo viši stepen iskorištenja rada svjetiljke. Kripton ponekad ulazi i u sastav halogenih i [[Fluorescentna cijev|fluorescentnih svjetiljki]]. Osim navedenog, on služi i kao gas za punjenje u [[Geigerov brojač|Geigerovim brojačima]], scintilacijskim brojačima i elektronskim uređajima.<ref name="ullmann" /> I pored visoke cijene nerijetko se stavlja kao gas za izolaciju staklenih komora umjesto mnogo jeftinijeg argona, kada se pri istoj debljini staklene stijenke želi ostvariti znatno bolja izolacija bez obzira na troškove.

Zajedno sa fluorom, kripton se koristi u kripton-fluorid [[laser]]ima. Ti laseri se ubrajaju u ekscimerne lasere a imaju talasne dužine od 248&nbsp;nm u ultraljubičastom spektralnom području.<ref name="Hunter"/> Također, laseri na bazi iona plemenitih gasova sadrže kripton, u kojima su aktivni medij jednostruko ili višestruko naelektrisani [[ion]]i kriptona.<ref name="römpp2"/> Kao i ksenon, kripton također apsorbira [[rendgensko zračenje]], mada u znatno manjoj mjeri. Stoga se ispituje da li se mješavina kriptona i ksenona može koristiti kao kontrastno sredstvo pri kompjuterskoj tomografiji (CT). Takva smjesa može dati bolji kontrast nego sâm ksenon, čiji udio u kontrastnom sredstvu je ograničen na najviše 35% zbog njegovog narkotičkog djelovanja na ljude.<ref name="chond"/> Tečni kripton se koristi kao materijal za [[kalorimetrija|kalorimetriju]] u fizici čestica. On omogućava posebno tačno određivanje mjesta i [[energija|energije]].<ref name="klimenko"/> Primjer detektora čestica, koji koristi kalorimetre na bazi tečnog kriptona, jeste eksperiment ''NA48'' pri [[CERN]]u.<ref name="Mazzucato"/>

== Spojevi ==
Poznat je vrlo mali broj spojeva kriptona. Najstabilniji i najvažniji od njih je [[kripton-difluorid]]. On se ubraja među najsnažnija poznata [[redoks reakcija|oksidacijska]] i fluorizacijska sredstva a u mogućnosti je i oksidirati ksenon do [[ksenon-fluorid]]a ili [[jod]] do [[jod-pentafluorid]]a. Ako kripton-difluorid reagira sa nekim primaocem fluora poput antimon-pentafluorida, nastat će kationi KrF<sup>+</sup> i Kr<sub>2</sub>F<sub>3</sub><sup>+</sup>, koji su najsnažnija poznata oksidacijska sredstva.

Poznati su i spojevi sa drugim ligandima izuzev fluora. U njih se između ostalih ubrajaju kriptonbis(pentafluorortotelurat) Kr(OTeF<sub>5</sub>)<sub>2</sub>, koji je jedini poznati spoj kisika i kriptona, te RCNKrF<sup>+</sup>AsF<sub>6</sub><sup>−</sup> (gdje je R=H, CF<sub>3</sub>, C<sub>2</sub>F<sub>5</sub> ili n-C<sub>3</sub>F<sub>7</sub>) sa spojem kriptona i dušika i HKrCCH, gdje je kripton spojen na ligand [[etin]]a.<ref name="Leonid"/>

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Hunter">Thomas H. Johnson, Allen M. Hunter: ''Physics of the krypton fluoride laser.'' u: ''J. Appl. Phys.'' 1980, 51, str. 2406–2420, {{doi|10.1063/1.328010}}.</ref>
<ref name="römpp2">Helmut Sitzmann: ''[https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-05-00122 Edelgas-Ionen-Laser]''. Thieme Chemistry (izdavač): RÖMPP Online – Version 3.13. Georg Thieme Verlag KG, Stuttgart 19. juni 2014.</ref>
<ref name="chond">Deokiee Chon, Kenneth C. Beck, Brett A. Simon, Hidenori Shikata, Osama I. Saba, Eric A. Hoffman: ''Effect of low-xenon and krypton supplementation on signal/noise of regional CT-based ventilation measurements.'' u: ''J. Appl. Physiol.'' 2007, 102, str. 1535–1544, {{doi|10.1152/japplphysiol.01235.2005}}.</ref>
<ref name="klimenko">V. M. Aulchenko, S. G. Klimenko, G. M. Kolachev, L. A. Leontiev, A. P. Onuchin, V. S. Panin, Yu. V. Pril, V. A. Rodyakin, A. V. Rylin, V. A. Tayursky ''et al.'':'' Investigation of an electromagnetic calorimeter based on liquid krypton.'' u: ''Nuclear Instruments and Methods in Physics Research Section A: Accelerators, Spectrometers, Detectors and Associated Equipment.'' 1990, 289, str. 468–474, {{doi|10.1016/0168-9002(90)91518-G}}.</ref>
<ref name="Mazzucato">E. Mazzucato: ''Status of the NA48 experiment at the CERN SPS.'' u: ''Nuclear Physics B – Proceedings Supplements.'' 1997, 59, str. 174–181, {{doi|10.1016/S0920-5632(97)00440-4}}.</ref>
<ref name="Leonid">Leonid Khriachtchev, Hanna Tanskanen, Arik Cohen, R. Benny Gerber, Jan Lundell, Mika Pettersson, Harri Kiljunen, Markku Räsänen: ''A Gate to Organokrypton Chemistry: HKrCCH.'' u: ''Journal of the American Chemical Society.'' 2003, 125, 23, str. 6876–6877, {{doi|10.1021/ja0355269}}.</ref>
<ref name="Cauwels">P. Cauwels, J. Buysse, A. Poffijn, G. Eggermont: ''Study of the atmospheric <sup>85</sup>Kr concentration growth in Gent between 1979 and 1999.'' u: ''Radiation Physics and Chemistry.'' 2001, 61, str. 649–651, {{doi|10.1016/S0969-806X(01)00361-9}}.</ref>
<ref name="nubase">G. Audi, O. Bersillon, J. Blachot, A. H. Wapstra: ''[http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720233206/http://amdc.in2p3.fr/nubase/Nubase2003.pdf |date=20 Juli 2011 }} (PDF)''. u: ''Nuclear Physics''. 2003, vol. A 729, str. 3–128.</ref>
<ref name="Snyder">Dan Snyder: ''[http://wwwrcamnl.wr.usgs.gov/isoig/period/kr_iig.html Resources on Isotopes – Periodic Table--Krypton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010924204348/http://wwwrcamnl.wr.usgs.gov/isoig/period/kr_iig.html |date=24. 9. 2001 }}.'' United States Geological Survey, stanje januar 2004.</ref>
<ref name="Hyperpolarized">Zackary I. Cleveland, Galina E. Pavlovskaya, Nancy D. Elkins, Karl F. Stupic, John E. Repine, Thomas Meersmann: ''Hyperpolarized <sup>83</sup>Kr MRI of lungs.'' u: ''Journal of Magnetic Resonance.'' 2008, 195, 2, str. 232–237, {{doi|10.1016/j.jmr.2008.09.020}}.</ref>
<ref name="Barrer">R. M. Barrer, D. J. Ruzicka: ''Non-stoichiometric clathrate compounds of water''. Dio 4. – ''Kinetics of formation of clathrate phases.'' u: ''Transactions of the Faraday Society.'' 1962, 58, str. 2262–2271, {{doi|10.1039/TF9625802262}}.</ref>
<ref name="Wolfram">Wolfram Saenger, Mathias Noltemeyer: ''Röntgen-Strukturanalyse des α-Cyclodextrin-Krypton-Einschlußkomplexes: Ein Edelgas in organischer Matrix.'' u: ''Angewandte Chemie''. 1972, 86, 16, str. 594–595, {{doi|10.1002/ange.19740861611}}.</ref>
<ref name="Ziegler">W. T. Ziegler, D. W. Yarbrough, J. C. Mullins: ''Calculation of the Vapor Pressure and Heats of Vaporization and Sublimation of Liquids and Solids below One Atmosphere Pressure. VI. Krypton.'' u: ''Ga. Inst. Technol., Eng. Exp. Stn., Proj. A-764, Tech. Rep. No. 1'', 1964. ([http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C7439909&Units=SI&Mask=4#Thermo-Phase NIST webbook]).</ref>
<ref name="römpp">Helmut Sitzmann: ''[https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-11-02277 Krypton]''. Thieme Chemistry (izdavač): RÖMPP Online – Version 3.13. Georg Thieme Verlag KG, Stuttgart 2011.</ref>
<ref name="Schubert">K. Schubert: ''Ein Modell für die Kristallstrukturen der chemischen Elemente''. u: ''Acta Crystallographica''. 1974, 30, str. 193–204.</ref>
<ref name="Rostaing">Jean-Christophe Rostaing, Francis Bryselbout, Michel Moisan, Jean-Claude Parenta: ''Méthode d’épuration des gaz rares au moyen de décharges électriques de haute fréquence.'' u: ''Comptes Rendus de l'Académie des Sciences – Series IV – Physics.'' 2000, 1, 1, str. 99–105, {{doi|10.1016/S1296-2147(00)70012-6}}.</ref>
<ref name="ullmann">P. Häussinger, R. Glatthaar, W. Rhode, H. Kick, C. Benkmann, J. Weber, H.-J. Wunschel, V. Stenke, E. Leicht, H. Stenger: ''Noble Gases.'' u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry.'' Wiley-VCH, Weinheim 2006, {{doi|10.1002/14356007.a17_485}}.</ref>
<ref name="Meilinger">{{Cite patent | country = EP | number = 1752417 | status = patent | title = Process and apparatus for the production of krypton and/or xenon | gdate = 20. 9. 2005| inventor = Matthias Meilinger | assign1 = Linde AG}}</ref>
<ref name="agwc">A. G. W. Cameron: ''Abundances of the elements in the solar system.'' u: ''Space Science Reviews'', 1970, 15, str. 121–146; [http://adsabs.harvard.edu/full/1973SSRv...15..121C PDF].</ref>
<ref name="cartledge">Stefan I. B. Cartledge, J. T. Lauroesch, David M. Meyer, Ulysses J. Sofia, Geoffrey C. Clayton: ''Interstellar Krypton Abundances: The Detection of Kiloparsec-scale Differences in Galactic Nucleosynthetic History.'' u: ''The Astrophysical Journal.'' 2008, 687, str. 1043–1053, {{doi|10.1086/592132}}.</ref>
<ref name="davidrw">David R. Williams: ''[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html Earth Fact Sheet].'' [[NASA]], Greenbelt, stanje 20. maj 2009.</ref>
<ref name="klausw">Klaus Werner, Thomas Rauch, Ellen Ringat, Jeffrey W. Kruk: ''First detection of Krypton and Xenon in a white dwarf.'' u: ''The Astrophysical Journal.'' 753, 2012, str. L7, {{doi|10.1088/2041-8205/753/1/L7}}.</ref>
<ref name="kclusu">K. Clusius: ''Zur Geschichte des Metermasses.'' u: ''Cellular and Molecular Life Sciences.'' 1963, 19, 4, str. 169–177, {{doi|10.1007/BF02172293}}.</ref>
<ref name="mbzmiu">Međunarodni biro za mjere i utege: ''[http://www.bipm.org/en/si/history-si/evolution_metre.html The BIPM and the evolution of the definition of the metre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607152538/http://www1.bipm.org/en/si/history-si/evolution_metre.html |date=7 Juni 2011 }}.'' Pristupljeno 10. decembra 2009.</ref>
<ref name="Nobel-ramsay">William Ramsay: ''[http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1904/ramsay-lecture.html The Rare Gases of the Atmosphere].'' Govor tokom dodjele Nobelove nagrade 12. decembar 1904.</ref>
<ref name="lehmann">John F. Lehmann, Hélène P. A. Mercier, Gary J. Schrobilgen:'' The chemistry of krypton.'' u: ''Coordination Chemistry Reviews.'' 2002, 233/234, str. 1–39, {{doi|10.1016/S0010-8545(02)00202-3}}.</ref>
<ref name="harry">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, {{ISBN|3-7776-0736-3}}.</ref>
<ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/pubs/TSAW2013_xls.xls IUPAC, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref>
<ref name="gestis">[http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll?f=id$t=default.htm$vid=gestisdeu:sdbdeu$id=007360 GESTIS]{{Mrtav link}} baza podataka supstanci</ref>
<ref name="crc">Weast, Robert C. (gl. ur.): ''CRC Handbook of Chemistry and Physics''. CRC (Chemical Rubber Publishing Company), Boca Raton 1990. str. E-129 do E-145. {{ISBN|0-8493-0470-9}}.</ref>
<ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks'', u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref>
<ref name="allen">L. C. Allen, J. E. Huheey: ''The definition of electronegativity and the chemistry of the noble gases'' u: Journal of Inorganic and Nuclear Chemistry. 1980, 42, str. 1523–1524, {{doi|10.1016/0022-1902(80)80132-1}}</ref>
<ref name="meek">T. L. Meek: ''Electronegativities of the Noble Gases''. u: Journal of chemical education. 1995, 72, str. 17–18.</ref>
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Krypton}}
* [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Kr.html Kripton]{{Mrtav link}} na stranici EnvironmentalChemistry.com
* [http://www.periodicvideos.com/videos/036.htm Kripton] u serijalu ''The Periodic Table of Videos'' (Univerzitet u Nottinghamu)
{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]