Izvorni kôd stranice Klasična mehanika

{{Klasična mehanika}}
[[Datoteka:Orbital motion.gif|thumb|right|180px|alt=animacija orbitalne brzine i centripetalnog ubrzanja|Animacija pokazuje kružno [[kretanje]] ili [[Rotaciono kretanje čvrstog tijela|rotaciju]] [[satelit]]a oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne]] brzine satelita ''v'' i [[Centripetalna sila|centripetalno]] [[ubrzanje]] ''a''.]]

'''Klasična mehanika''' je jedna od dvije glavne podoblasti [[Mehanika|mehanike]], koja se bavi skupom [[Fizikalni zakoni|fizikalnih zakona]] koji regulišu i matematički opisuju kretanje [[Tijelo (fizika)|tijela]] pod dejstvom sistema [[sila]]. Druga podoblast je [[kvantna mehanika]].

Klasična mehanika se koristi za opisivanje kretanja makroskopskih objekata, od projektila do dijelova [[mašina]], kao i [[Nebesko tijelo|astronomskih objekata]], kao što su [[Svemirske letjelice|svemirski brodovi]], [[Planeta|planete]], [[Zvijezda|zvijezde]] i [[Galaksija|galaksije]]. Ona daje vrlo precizne rezultate u tim domenima, i jedna je od najstarijih i najvećih oblasti u [[Nauka|nauci]], [[Inženjerstvo|inženjerstvu]] i [[Tehnologija|tehnologiji]]. Pored toga, postoje brojne srodne posebne oblasti koje se bave [[gas]]ovima, [[tečnost]]ima i [[Čvrsta tvar|čvrstim tijelima]], i tako dalje. Pored toga, klasična mehanika je proširena teorijom [[Posebna teorija relativnosti|posebne relativnosti]] za objekte velikih [[brzina]], objekte koji se približavaju [[Brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. [[Opšta teorija relativnosti]] se koristi za opisivanje [[Gravitacija|gravitacije]] na dubljem nivou, i na kraju, kvantna mehanika se bavi [[Princip dualnosti čestica-talas|čestično-talasnom dualnošću]] [[atom]]a i [[molekula]].

Termin klasična mehanika je nastao početkom 20. stoljeća za opisivanje sistema matematičke fizike počevši od [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] i drugih filozofa iz 17. stoljeća, proširivši ranije astronomske teorije [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]], koji je dalje bio zasnovan na preciznim zapažanjima [[Tycho Brahe|Tycha Brahea]] i proučavanjem kretanje zemaljskih tijela od strane [[Galileo Galilei|Galilea Galileja]], ali prije razvoja [[Kvantna mehanika|kvantne fizike]] i teorije relativnosti. Stoga, neki izvori isključuju "relativističku fiziku" iz te kategorije. Međutim, veliki broj savremenih izvora ipak uključuje [[Teorija relativnosti|Einsteinovu mehaniku]], koja po njihovom mišljenju predstavlja klasičnu mehaniku u svom razvijenijem i preciznijem obliku.

Početna faza razvoja klasične mehanike često se naziva Newtonova mehanika, i povezana je sa fizičkim konceptima koje je postavio i matematičkim metodama razvio sam Newton, paralelno sa [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibnizom]] i drugima. Više apstraktne i opšte metode uključuju [[Lagrangeova mehanika]] i [[Hamiltonova mehanika]]. Veći dio sadržaja klasične mehanike stvoren je u 18. i 19. stoljeću i obuhvata znatno više (posebno u svojoj upotrebi analitičke matematike) od Newtonovih radova.

== Opis teorije ==
[[Datoteka:Tir parabòlic.svg|thumb|alt=grafik kretanja projektila|Analiza kretanja projektila je dio klasične mehanike.]]
U nastavku su predstavljeni osnovni koncepti klasične mehanike. Radi jednostavnosti, često su objekti stvarnog svijeta modelirani kao [[Materijalna tačka|materijalne tačke]] (objekti sa zanemarljivom veličinom). Kretanje materijalne tačke karakteriše mali broj [[Parametarski operator|parametar]]a: njena pozicija, [[masa]] i [[Sila|sile]] koje djeluju na nju. Svaki od ovih parametara je zasebno razmatran.

U stvarnosti, vrsta predmeta koje klasična mehanika može da opiše uvijek imaju veličnu različitu od [[0 (broj)|nule]]. (Fizika ''veoma'' malih čestica, kao što je [[elektron]], je preciznije opisana [[Kvantna mehanika|kvantnom mehanikom]].) Objekti sa veličinom različitom od nule imaju komplikovanije ponašanje od hipotetičkih materijalnih tačaka, zbog dodatnih [[Stepen slobode|stepena slobode]], npr. [[lopta]] može da se [[Rotacija|okreće]] dok se kreće. Međutim, rezultati za materijalnu tačku se mogu koristiti za proučavanje takvih objekata posmatrajući ih kao kompozitne objekate, sačinjene od velikog broja kolektivno djelujućih materijalnih tačaka. [[Centar mase]] kompozitnog objekta se ponaša poput materijalne tačke.

Klasična mahanika koristi pojmove [[Zdrav razum|zdravog razuma]] o tome kako materija i sile postoje i formiraju interakcije. Ona podrazumijeva da materija i energija imaju konačne, poznate osobine kao što su mjesto u prostoru i brzina. Nerelativistička mehanika isto tako podrazumijeva da sile djeluju momentalno (pogledajete takođe [[Djelovanje na rastojanju]]).

== Grane ==
Klasična mehanika je tradicionalno podijeljena u tri glavne grane:
* [[Statika]], proučava [[Mehanička ravnoteža|ravnotežu]] i njenu povezanost sa [[sila]]ma
* [[Dinamika]], proučava kretanje i njegovu povezanost sa silama
* [[Kinematika]], bavi se implikacijama posmatranog kretanja bez uzimanja u obzir okolnosti koje ga prouzrokuju

Druga podjela je bazirana na osnovu izbora matematičkog formulisanja:
* [[Newtonovi zakoni kretanja|Newtonova mehanika]]
* [[Lagrangeova mehanika]]
* [[Hamiltonova mehanika]]

Alternativno, podjela se može vršiti prema regiji primjene:
* [[Nebeska mehanika]], povezana sa [[zvijezda]]ma, [[planet]]ama i ostalim nebeskim tijelima
* [[Mehanika kontinuuma]], za materijale modelirane kao kontinuum, npr. [[čvrsta tvar]] i [[fluid]]i ([[tečnost]]i i [[gas]]ovi).
* [[Relativistička mehanika]] (uključujući [[Posebna teorija relativnosti|posebnu]] i [[Opšta teorija relativnosti|opštu]] teoriju relativnosti), za tijela čija je brzina približna brzini svjetlosti.
* [[Statička mehanika]], pruža okvir za povezivanje mikroskopskih svojstava pojedinačnih atoma i molekula sa makroskopskim ili obimnim [[Termodinamika|termodinamičkim]] osobinama materijala.

== Važniji pojmovi ==
{{colbegin|4}}
* [[Brzina]]
* [[Deformacija (mehanika)|Deformacija]]
* [[Energija]]
* [[Kretanje]]
* [[Gravitacija]]
* [[Gustoća]]
* [[Impuls sile]]
* [[Tromost|Inercija]]
* [[Količina kretanja]]
* [[Krutost]]
* [[Ugaona brzina]]
* [[Ugaono ubrzanje]]
* [[Masa]]
* [[Moment]]
* [[Moment inercije]]
* [[Mehanički napon]]
* [[Putanja]]
* [[Rad]]
* [[Sila]]
* [[Snaga]]
* [[Težina]]
* [[Pritisak]]
* [[Ubrzanje]]
* [[Uspon]]
* [[Vrijeme]]
{{colend}}

== Također pogledajte ==
* [[Newtonovi zakoni kretanja]]
* [[Posebna teorija relativnosti]]
* [[Kvantna mehanika]]

==Vanjski linkovi==
{{Commons category}}

* Crowell, Benjamin. [http://www.lightandmatter.com/lm Light and Matter]
* Fitzpatrick, Richard. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/301/301.html Classical Mechanics]
* Hoiland, Paul (2004). [http://doc.cern.ch//archive/electronic/other/ext/ext-2004-126.pdf Preferred Frames of Reference & Relativity]
* Horbatsch, Marko, "''[http://www.yorku.ca/marko/PHYS2010/index.htm Classical Mechanics Course Notes]''".
* Rosu, Haret C., "''[https://arxiv.org/abs/physics/9909035 Classical Mechanics]''". Physics Education. 1999. [arxiv.org : physics/9909035]
* Shapiro, Joel A. (2003). [http://www.physics.rutgers.edu/ugrad/494/bookr03D.pdf Classical Mechanics]
* Sussman, Gerald Jay & Wisdom, Jack &  Mayer,Meinhard E. (2001). [https://web.archive.org/web/20120920024409/http://mitpress.mit.edu/SICM/ Structure and Interpretation of Classical Mechanics]
* Tong, David. [http://www.damtp.cam.ac.uk/user/tong/dynamics.html Classical Dynamics]
* [http://kmoddl.library.cornell.edu/index.php Kinematic Models for Design Digital Library (KMODDL)]
* [https://web.archive.org/web/20190327102351/https://ocw.mit.edu/courses/physics/8-01sc-physics-i-classical-mechanics-fall-2010/ MIT OpenCourseWare 8.01: Classical Mechanics]
* Alejandro A. Torassa, [http://torassa.tripod.com/paper.htm On Classical Mechanics]

{{Grane fizike}}

[[Kategorija:Mehanika]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Koncepti u fizici]]