Izvorni kôd stranice Irak

{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Republika Irak
| izvorno_ime                    = جمهورية العراق <br />''Al-Jumhuriyah Al-Iraqiyah'' {{Simboli jezika|ar|arapski}}
| ime_genitiv                    = Iraka
| zastava                        = Flag of Iraq.svg
| grb                            = Coat of arms (emblem) of Iraq 2008.svg
| uzrečica                       = [[Tekbir|Allahu Ekber]]
| himna                          = [[Mawtini]] {{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Mawtini.ogg]]}}
| mapa                           = Iraq in its region.svg
| glavni_grad                    = [[Bagdad]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|33|35|N|44|4|E|type:city|title=Bagdad}}
| najveći_grad                   = [[Bagdad]]
| službeni_jezik                 = [[arapski]], [[kurdski]]
| državno_uređenje               = [[Republika]]
| vrsta_prve_vlasti              = [[Spisak predsjednika Iraka|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = 
[[Barham Salih]]
| vrsta_druge_vlasti             = 
[[Spisak predsjednika vlada Iraka|Predsjednik vlade]]
| vladar_druga_vlast             =  [[Mustafa Al-Kadhimi]] 
| vrsta_treće_vlasti             =
| vladar_treća_vlast             =
| nezavisnost                    = od [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| nezavisnost_priznato           = [[3. oktobar]] [[1932]]
| površina                       = 437.072
| po_površini_na_svijetu         = 57. na svijetu
| procenat_vode                  = 1,1%
| stanovnika                     = 27.499.638
| stanovnika_godina              = 2008
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 44. na svijetu
| gustoća                        = 63,3
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 112. na svijetu
| bdp_ukupno                     = $113,9 milijardi
| bdp_godina                     = 2008
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 59. na svijetu
| bdp_per_capita                 = $4.000
| hdi                            = 
| hdi_godina                     = 
| hdi_nivo                       = 
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 
| gini                           = 
| gini_godina                    = 
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Irački dinar]] ([[IQD]])
| vremenska_zona                 = ([[UTC]]+3)
| najveća_tačka_ime              = [[Rawanduz]]
| najveća_tačka_metara           = 3.658
| najveće_jezero_ime             = ?
| najveće_jezero_površina        = - 
| najveća_rijeka_ime             = [[Eufrat]]
| najveća_rijeka_dužina          = 2.800
| nacionalni_dan                 = 
| internetski_nastavak           = [[.iq]]
| pozivni_broj                   = +964
| komentar                       = 
|}}
'''Irak''' je [[suverena država]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]. Obuhvata područje [[Mezopotamija|Mezopotamije]] između rijeka [[Eufrat]] i [[Tigris]] i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58&nbsp;km) izlazi na [[Perzijski zaliv]]. Na jugu graniči s [[Kuvajt]]om i [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], na zapadu s [[Jordan]]om i [[Sirija|Sirijom]], na sjeveru s [[Turska|Turskom]] i na sjeveru i istoku s [[Iran]]om.
Irak je poznat po grčkom toponimu "Mezopotamija" (što znači: zemlja između rijeka) i dom je najranijih civilizacija koje sežu još od 6. milenija p.n.e. Regija koja se nalazi između rijeka [[Tigris]] i [[Eufrat]] se često naziva kolijevka civilizacije i mjesto gdje je nastalo prvo pismo. U različitim periodima u svojoj historiji, Irak je bio centar autohtonih carstava: Akadijskog, [[Sumer]]skog, [[Asirija|Asirskog]] i [[Babilon|Babilonskog carstva]]. Također je bio dio [[Medijsko carstvo|Medijskog]], [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog]], [[Antička Grčka|Grčkog]], [[Partsko carstvo|Partskog]], [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog]], [[Rimsko carstvo|Rimskog]], [[Pravedni halifat|Rašidunskog]], [[Mongolsko carstvo|Mongolskog]], [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] i dr. Pod britanskom kontrolom se našao kao rezultat mandata [[Liga naroda|Lige naroda]].<ref>{{cite web|url=http://www.livescience.com/history/top10_iraq_battles.html |title=Top 10 Battles for the Control of Iraq |publisher=Livescience.com |access-date=23. 3. 2009}}</ref> U Iraku se nalaze dva najsvetija mjesta [[Šiitski islam|šiizma]]: [[Nedžef]] i [[Kerbela]].<ref>On Point: The United States Army In Operation Iraqi Freedom - Page 265, Gregory Fontenot - 2004</ref>

==Historija==
[[Datoteka:Cylinder Seal, Old Babylonian, formerly in the Charterhouse Collection 03.jpg|mini|lijevo|150px|Cilindrični pečar, [[babilon]]ski period]]
Područje savremenog Iraka je bilo skoro istovjetno području prve civilizacije u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Mezopotamska ravnica, smještena između [[Tigris]]a i [[Eufrat]]a, je dio ''Plodnog polumjeseca''. Tim područjem su vladale mnoge dinastije i carstva kao što su [[Sumer]], [[Akad]], [[Asirija]] i [[Babilon]].

===Stari vijek===
U Mezopotamiji se sumerska kultura razvila oko 3000. godine p.n.e. Život sumerske kulture je bio obilježen s dva važna faktora: nepredvidljivosti dviju rijeka, koje su u svakom času mogle poplavama uništiti kompletno stanovništvo, kao i bogatstvo riječnih dolina, izazvano vijekovima natapanja tla.

Takvo stanje stvari je stvorilo ekonomsku osnovu za civilizaciju, ali i potrebu za čvrstom društvenom organizacijom radi odbrane od poplava. Sumerani su se također bili prisiljeni braniti od susjednih naroda, kao što su [[Elamiti]] u današnjem zapadnom [[Iran]]u. Sumersku dominaciju nad Mezopotamijom su prvi uspješno izazvali [[Akađani]], semitski narod porijekom s [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]]. 234. godine p.n.e. veliki akadski vladar [[Sargon Akadski|Sargon]] je osvojio Sumer i stvorio [[Akad|Akadsko Carstvo]] koje je zavladalo većinom sumerskih gradova-država i proširilo se sve do [[Libanona]]. Sargonovo carstvo nije dugo potrajalo. Godine 2125. p.n.e., sumerski grad [[Ur]] u južnoj Mezopotamiji se pobunio, a Akadsko carstvo je palo i bilo zamijenjeno obnovljenim sumerskim gradovima-državama.

Oko godine 800. p.n.e. na području Mezopotamije se naseljava semitski narod zvan [[Kaldejci]], koji će s vremenom dobiti važnu ulogu u kulturnom razvoju Iraka i antičkog svijeta, ali i političkim sukobima Asirije i Babilona. Na njih je važan utjecaj imao novi uspon Asirije, koja će s vremenom postati poznata kao veliko tzv. ''Novo Asirsko Carstvo''. Ono se s vremenom proširilo na Babilon, iako su Babilonci tome vijekovima pružali žestoki otpor i dizali ustanke. Asirija se s vremenom proširila na [[Sirija|Siriju]], dijelove današnje istočne [[Turska|Turske]], potom na [[Palestina|Palestinu]] da bi svoj vrhunac dobilo sredinom 7. vijeka p.n.e. Tada je pod [[Asarhadon]]om osvojen [[Egipat]], a pod [[Asurbanipal]]om današnji jugozapadni Iran. Ta se država smatra prvim svjetskim carstvom u historiji, ali je kratko potrajala. Odmah nakon smrti Asurbanipala, Babilonci i Kaldejci pod [[Nabopolassar]]om su 626. p.n.e. digli ustanak, otjerali Asirce, a potom napali njihovu zemlju uz pomoć medijskih saveznika. Godine 612. p.n.e. je uništena asirska prijestolnica [[Niniva]], a pet godina kasnije Egipćani su poraženi u bitci kod Karkemiša kojom je uspostavljena babilonska dominacija nad najvećim dijelom nekadašnjih asirskih područja. Pod dugom i uspješnpm vladavinom Nabukodnonosora Velikog je stvorena država poznata kao ''Novo Babilonsko Carstvo''.

===Perzijsko carstvo===
[[Datoteka:Darius In Parse.JPG|mini|desno|200px|[[Darije I]]]]
Za vrijeme Nabukodonosorovih nasljednika babilonska država je oslabila, a što su najbolje iskoristili njeni istočni susjedi [[Perzijanci]]. Oni su pod vodstvom dinastije Ahemenida stvorili državu i godine 539. p.n.e. pod vodstvom [[Kir Veliki|Kira Velikog]] osvojili ne samo [[Babilon]], nego i cijelu teritoriju današnjeg Iraka. Ona se tako našla u centru još većeg carstva koje se na svom vrhuncu prostiralo od [[Dunav]]a do [[Indija|Indije]], odnosno od [[Nila]] do [[Centralna Azija|Centralne Azije]]. Mezopotamija je dijelila sudbinu te države sve do 331. p.n.e. kada je Ahemenide srušio makedonski kralj [[Aleksandar Veliki]] koji je Babilon učinio centrom svoje države.

323. godine p.n.e. Aleksandar je umro, a njegovo carstvo se raspalo zbog ambicija i svađa među njegovim generalima. Među njima je [[Seleuk I Nikator]] do 305. p.n.e. uspio osvojiti najveći dio, koji je uključio Irak, te stvoriti vlastitu državu koja će kasnije biti poznata kao [[Seleukidsko Carstvo]]. Ta je, država, međutim u 2. vijeku p.n.e. oslabila u ratovima s Rimljanima na zapadu, kako i u unutrašnjim sukobima. To su najbolje iskoristili Parti, iranski nomadski narod iz Centralne Azije koji su prodrli na Iransku visoravan, a potom krajem 2. vijeka p.n.e. uspjeli Seleukide istjerati iz Mezopotamije. Tako je stvoreno [[Partsko Carstvo]] koje je svoju prijestolnicu imalo u [[Ktesifon]]u. Parti će se s vremenom početi sukobljavati s Rimljanima, a današnji Irak će povremeno dolaziti pod rimsku vlast, kao za vrijeme cara [[Trajan]]a.

===Arapski i osmanlijski period===
[[Datoteka:Abbasid Caliphate and Umayyad Emirate.png|mini|lijevo|350px|[[Bagdad]] je bio glavni grad [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]]]]
Dugotrajni ratovi Bizantinaca i Perzijanaca koji su eskalirali u [[7. vijek]]u, doveli su do pustošenja [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i prekida najvažnijih trgovačkih ruta između istoka i zapada. Kao alternativna trgovačka ruta se nametnula Arabija, a i tamošnje stanovništvo - Arapi - se postepeneo počelo naseljavati u opustošena područja, uključujući Irak. Pojava islama u Arabiji je Arapima dala i ideološku osnovu da zauzmu ta područja. U odlučujućoj bici kod al-Qadisiyaha [[636.]] godine Arapi su porazili Perzijance te je današnji Irak pao pod arapsku kontrolu i postao dio, a kasnije i centar prvog arapskog, odnosno islamskog halifata koji će svoj vrhunac imati pod dinastijom [[Abasidi|Abasida]] [[750.]] godine.

Uz arapske doseljenike, koji su ispočetka sagradili vlastite tvrđave, a kasnije gradove kao [[Basra]], lokalno stanovništvo se relativno brzo islamiziralo. Nekadašnji izraz ''Khvarvārān'' je sve više počeo zamjenivati izraz ''Iraq'', arabizirane perzijske riječi ''Erak'' koja je označavala "donji Iran". Period od [[8. vijek|8.]] do [[13. vijek]]a se često naziva [[Zlatno doba islama]], a upravo tada je [[Bagdad]] kao abasidska prijestolnica bio i glavnim ekonomskim i kulturnim središtem, odnosno najvećim i najvažnijim gradom na svijetu.

Iako Irak nije bio neposredno pogođen križarskim ratovima, haos u regiji se s vremenom odrazio i na to područje. Invazija [[Mongoli|Mongola]] [[1258.]] godine i uništenje Bagdada je, pak, Iraku zadalo udarac nakon koga je to područje počelo gubiti svoju kulturnu i ekonomsku važnost.

Haos koji su iza sebe ostavili [[Mongoli]] su najbolje iskoristili razni turski nomadski narodi. Krajem [[14. vijek]]a dijelove sjevernog Iraka je zauzela turkmenska država ''Kara Koyunlu''. Nju je godine [[1466.]] godine potukla turkmenska Ak Koyunlu država. Njih je porazila i iz Iraka otjerala perzijska dinastija Safavida [[1508.]] godine. Safavidi se, međutim, nisu mogli nositi s još moćnijom turskom državom - Osmanskom Imperijom. Irak je pod njenu vlast došao [[1533.]] godine, iako je na nekim područjima ta vlast bila nominalna, odnosno svodila se na simbolični autoritet osmanskog kalifa nad lokalnim plemenima. Irak je nastavio gubiti svoju ekonomsku važnost, postavši graničnim uporištem prema Safavidima, koji su ga u [[17. vijek]]u nakratko uspjeli zauzeti. Slabljenje osmanske vlasti se u [[18. vijek]]u odrazilo i na Irak. Godine [[1747]]. je dana autonomija mamelucima, da bi godine [[1831.]] Porta ponovno preuzela direktnu vlast.

=== Ratovi 1980-1991. ===
Nakon što je na vlast došla stranka Baath, uslijedila su masovna hapšenja i ubistva, uglavnom [[komunizam|komunistički]] orijentiranih intelektualaca. Naročito nakon što je sa pozicije predsjednika otišao al-Bakrs, na vlast je 16. jula 1979. došao [[Sadam Husein]]. Uslijedili su brojni slučajevi kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]], a žrtve su bile čak i pripadnici Baath stranke.

Nakon povremenih provokacija i sukoba sa [[Iran]]om, Sadam naređuje vojni napad na susjednu zemlju, te su 22. septembra 1980. Iran napalo devet od dvanaest divizija iračke vojske. Poslije početnih uspjeha, iračka vojska se od 1982. počela sve više povlačiti, te su 1984. ratna dejstva prešla na teritoriju Iraka. Ovaj [[Iransko-irački rat|Prvi zalivski rat]] trajao je sve do 1988. a u njemu je poginulo oko 250.000 Iračana. Tokom tog rata, Irak je nekoliko puta koristio i hemijske bojne otrove protiv Iranaca ali i protiv neistomišljenika unutar vlastitog naroda. Na Sadama je izvršen neuspješni atentat 17. jula 1982., a za odmazdu uhapšeno je 600 stanovnika malog grada Dudžail, od čega je 148 osoba ubijeno. Od 1988. iračka vojska je otpočela i takozvanu ''operaciju Anfal'' pri čemu je stradalo oko 180.000 iračkih Kurda.

Iračka vojska 2. augusta 1990. godine iznenada prelazi granicu sa [[Kuvajt]]om i okupira zemlju. Tek nakon intervencije međunarodnih trupa pod vodstvom SAD, u februaru 1991. Kuvajt je oslobođen u [[Zaljevski rat|Drugom zalivskom ratu]]. Zbog toga su Ujedinjeni narodi stavili sankcije Iraku, što je dovelo do međunarodne izolacije države i osiromašenja većeg dijela stanovništva.

== Zastava i grb ==
[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|mini|lijevo|170px|Zastava Iraka]]
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_Iraq.svg|mini|desno|100px|Grb Iraka]]
Zastava Iraka u sadašnjem izgledu je na snazi od [[2008]]. godine. Sastoji je se od trobojke karakteristične za arapske zemlje, crveno-bijelo-crno. Unutar bijelog polja napisan je [[Tekbir]] na arapskom pismu.

Grb Iraka se sastoji od [[Saladin]]ovog orla, na čijim prsima se nalazi zastava Iraka. Orao drži natpis "''الجمهورية العراقية''" (Republika Irak). Grb je kao i zastava usvojen 2008. godine.

=== Historijske zastave Iraka ===
<gallery>
Datoteka:Flag of Iraq (1921–1959).svg|1921-1959
Datoteka:Flag of Iraq 1959-1963.svg|1959-1963
Datoteka:Flag of Iraq (1963-1991).svg|1963-1991
Datoteka:Flag of Iraq, 1991-2004.svg|1991-2004
Datoteka:Flag of Iraq 2004-2008.svg|2004-2008
</gallery>

== Geografija ==
[[Datoteka:Iraq NASA.jpg|mini|desno|250px|Satalitski snimak Iraka]]
Irak se nalazi u Jugozapadnoj Aziji, između 29. i 38. [[Stepen (ugao)|stepena]] [[sjever]]ne [[Geografska širina|geografske širine]] i 39. i 49. stepena [[Istok|istočne]] [[geografska dužina|geografske dužine]] (s malim dijelom teritorije leži zapadno od 39°). Zauzima teritoriju od 437.072&nbsp;km<sup>2</sup> te je 58. po veličini država na svijetu. Irak se uglavnom sastoji od pustinje kroz koju protiču dvije velike rijeke ([[Eufrat]] i [[Tigris]]) koje tvore plodnu aluvijalnu ravnicu. Rijeke do svoje delte u Perzijskom zalivu, godišnje odnesu oko 60.000.000 m<sup>3</sup> mulja. Sjever zemlje je uglavnom planinski, a najviša tačka je na 3.611 m. Irak ima malu obalu koja izlazi na Persijski zaliv, dužine oko 58&nbsp;km.

=== Klima ===
Irak se nalazi u suhoj klimatskoj zoni. Ljeta su vruća i s malo padavina, a zime blage i vlažne. Dok u Sirijskoj pustinji mogu proći godine a da ne padne kiša, u planinskoj regiji na sjeveroistoku zemlje zimi pada snijeg. Godišnji nivo padavina u ovom području prelazi 1.000 milimetara, dok je u Mezopotamiji količina padavina uglavnom manja od 30 milimetara. U [[Bagdad]]u, koji je smješten u njenom središtu, prosječna temperatura u [[januar]]u iznosi 9&nbsp;°C, a u [[juli|julu]] 33&nbsp;°C. Temperaturne vrijednosti nerijetko ljeti pređu ekstremnu granicu od 50&nbsp;°C.

=== Vode ===
[[Datoteka:Euphrates River.jpg|mini|lijevo|220px|Rijeka [[Eufrat]]]]
Regija između reka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a naziva se Mezopotamija i predstavlja žitnicu bliskoistočnih zemalja. Rijeke teku kroz Irak sa sjeverozapada prema jugoistoku. Središnji dijelovi njihovih tokova natapaju polja i plantaže agruma i palmi datula podignute na mjestu posječenih šuma u kojima su najzastupljenija bila stabla hrasta, platana, vrbe i topole. Donje tokove ovih rijeka prate močvarna područja s puno trske koja su stanište brojnih ptica selica. Oko 150 kilometara sjeverno od ušća u [[Perzijski zaliv]] Eufrat i Tigar se spajaju u rijeku [[Šat el Arab]]. Iračka morska obala duga je oko 60 kilometara. Na zapadu toka rijeke Eufrat reljef se postupno uspinje prelazeći u Sirijsku pustinju, koja se prostire i po susjednim zeljama. U ovom prirodnom prostoru vegetacija je pustinjska s tek pokojim grmom trave ili trnovitim trajnicama.

==Politika==
[[Datoteka:Fuad Masum.jpg|mini|desno|180px|[[Fuad Masum]], predsjednik Iraka]]
Prema Ustavu od [[15. oktobar|15. oktobra]] [[2005.]] godine Irak je savezna republika s parlamentarnim sistemom vlasti. Na čelu države je predsjednik republike, kojeg za mandat od 4 godina i na najviše dva mandata bira parlament. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima ''Vijeće ministara'', koje se sastoji od premijera i ministara. Vijeće ministara potvrđuje parlament i ono mu je odgovorno za svoj rad. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] ima jednodomno ''Iračko zastupničko vijeće'' s 325 zastupnika (317 biraju građani u pojedinim gubernijama, dok je 8 mjesta rezervirano za pripadnike manjina), koji služe mandat od 4 godine. Ustav ističe obavezu uspostavljanja ''Vijeća federacije'' kao drugog doma saveznog parlamenta. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Dan republike je [[14. juli|14. jula]].<ref name="enciklopedija.hr">http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27805</ref>

[[Sudska vlast|Pravosudni sistem]] Iraka se dijeli na sudove na nivou regija i provincija i na federalne sudove. Na nivou provincija i regija postoje prvostepeni sudovi koji se dijele po nadležnosti na: ''Krivične sudove'', ''Građanske sudove'' i ''Sud za statusna pitanja''. Na nivou provincija i regija u drugom stepenu sude ''Žalbeni sudovi''. Najviši sud na nivou provincija i regija je ''Kasacioni sud''.

===Administrativna podjela===
Irak se sastoji od 18 pokrajina. Pokrajine se dalje dijele na okruge. [[Irački Kurdistan]] (koji se sastoji od pokrajina Erbil, Duhok, Sulejmanija) je jedina zakonski definisana regija u Iraku, uz svoju vladu i kvazi-službenu vojsku Peshmerg.

Iračke pokrajine su:

{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
|
# [[Provincija Bagdad|Bagdad]] 
# [[Provincija Salahuddin|Salahuddin]]
# [[Provincija Dijala|Dijala]] 
# [[Provincija Vasit|Vasit]] 
# [[Provincija Mejsan|Mejsan]] 
# [[Provincija Basra|Basra]] 
# [[Provincija Zi Kar|Zi Kar]] 
# [[Provincija Musenna|Musenna]] 
# [[Provincija El-Kadisija|El-Kadisija]] 
||
<ol start="10">
<li>[[Provincija Babil|Babil]] 
<li>[[Provincija Kerbela|Kerbela]]
<li>[[Provincija Nedžef|Nedžef]] 
<li>[[Provincija El-Enbar|El-Enbar]]
<li>[[Provincija Nejneva|Nejneva]] 
<li>[[Provincija Dahuk|Dahuk]] 
<li>[[Provincija Erbil|Erbil]] 
<li>[[Provincija Kirkuk|Kirkuk]]
<li>[[Provincija Sulejmanija|Sulejmanija]]
||[[Datoteka:Iraqi Governorates (numbered).png|200px|right|Numbered map of Governorates of Iraq]]
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:2006Iraqi exports.PNG|mini|lijevo|300px|Izvoz u [[2006.]] godini]]
Ekonomijom Iraka dominira naftni sektor, koji tradicionalno pruža oko 95% devizne zarade Iraka. Nedostatak razvoja drugih privrednih sektora je rezultiralo stopom od 18-30% nezaposlenih i smanjenjem BDP-a od 4.000 $ po stanovniku.<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 2. 2014 |archive-date=24. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211125/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html |url-status=dead }}</ref> Zaposlenost u javnom sektoru čini gotovo 60% od ukupno zaposlenih na puno radno vrijeme u [[2011.]] godini.<ref name=usaid11>{{cite web|title=Unemployment Threatens Democracy in Iraq|url=https://www.inma-iraq.com/sites/default/files/10_unemployment_threatens_democracy_2011jan00.pdf|publisher=USAID Iraq|date=januar 2011|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511015353/https://www.inma-iraq.com/sites/default/files/10_unemployment_threatens_democracy_2011jan00.pdf|archive-date=11. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> Naftna industrija, koja dominira iračkom privredom, zapošljava relativno mali broj radnika.
Prije američke okupacije, u Iraku je bio zastupljen sistem centralno planirane ekonomije sa zabranom stranog vlasništva nad iračkim privrednim subjektima. U takvom ekonomskom sistemu, većina velikih industrijskim preduzeća su bila u državnom vlasništvu a stranoj robi su nametnute velike tarife.

Uprkos svjetski značajnim zalihama nafte Irak je među siromašnijim zemljama na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Uzroci višegodišnjoj krizi i siromašenju državi su izdatci i ratne štete u iračko-iranskom ratu 1980–88 (oko 35 milijardi USD), štete od rata sa [[SAD]]-om i njihovim saveznicima nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a [[1991.]] godine (oko 65 milijarda USD) te međunarodne sankcije pod kojima je Irak od [[1990.]] godine (stanje donekle ublažava izvoz nafte u okviru [[UN]]-ova programa ''Nafta za hranu i lijekove'', koji se ostvaruje od decembra [[1996.]] godine).

Glavni su poljoprivredni proizvodi [[pšenica]], [[raž]], [[riža]], [[paradajz]], [[datule]], [[pamuk]]; u stočarstvu se najviše uzgajaju ovce i perad. Većina je proizvodnih potencijala u državnom vlasništvu (ostvaruju oko 80% BDP-a). [[2001.]] godine vrijednost izvoza bila je 15 milijardi USD, a uvoza oko 12 milijardi USD; glavni su vanjskotrgovinski partneri [[Rusija]], [[Francuska]], [[Egipat]] i [[Kina]].<ref name="enciklopedija.hr"/>

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Children puppy sulaimania.jpg|mini|desno|200px|[[Kurdi]] u [[Sulejmanija (grad)|Sulejmaniji]]]]
Stanovništvo Iraka etnički je i vjerski heterogeno, iako je [[Islam]] najzastupljenija religija i pripada mu više od 95% stanovništva. Tri dominantne zajednice su Arapi-[[Šiiti]] (oko 60% stanovništva), Arapi-[[Suniti]] (oko 20%) i [[Kurdi]] (oko 15%).

Gustoća naseljenosti varira od vrlo rijetke (manje od 10 st./km2) u polupustinjskim i pustinjskim krajevima na zapadu i jugu, do vrlo guste u Donjoj Mezopotamiji. Posebno su gusto naseljena šire područje oko glavnog grada i područje delte [[Shatt al Arab]]a. Gustoćom se ističe i brdsko područje [[Kurdistan]]a te uska zona uz gornji tok [[Tigris]]a i nešto manje [[Eufra]]ta. U gradovima živi više od polovine stanovništva i taj dio zbog snažnih migracija ubrzano raste. Najveći je glavni grad je [[Bagdad]]. Ostali veći gradovi: [[Mosul]], [[Basra]], [[Irbil]], [[Kirkuk]], [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanija]], [[Nadžaf]] i [[Karbala]]. Broj stanovnika raste vrlo brzo, po godišnjoj stopi 29‰ (prosj. [[1980]]–[[2001]]).<ref>* http://proleksis.lzmk.hr/28202/</ref>

===Religija===
[[Datoteka:ImamAliMosqueNajafIraq.JPG|mini|lijevo|300px|Džamija [[Alija ibn Ebu-Talib|Imam Ali]] u [[Nadžaf]]u]]
[[Ustav Iraka]] proglašava [[islam]] kao zvaničnu religiju. Takođe, Ustav Iraka predviđa da islam treba smatrati izvorom zakonodavstva, i nijedan zakon ne može biti usvojen ukoliko se protivi utvrđenim odredbama islama. Religijsku strukturu Iraka čine većinski [[muslimani]] kojih ima 97%, te [[kršćani]] i ostale religije koje čine 3% populacije. [[Šiitski islam|šiiti]] predstavljaju većinu, sa oko 60-65 %, a [[Sunitski islam|suniti]] oko 32-37% stanovništva.

U Iraku postoje i manje vjerske zajednice [[Bahajci|Bahajaca]], [[Jezidi|Jezida]] i [[Šabaci|Šabaka]], koji zajedno sa kršćanima čine 3% populacije Iraka koji nisu muslimani. Pripadnici [[kurdi|kurdskog]] naroda pripadaju uglavnom sunitskom ogranku islama, ali manji dio Kurda (''Faili Kurdi'') su pripadnici šiitskog ogranka islama.

[[Hajledci]], uz [[Asirci|Asirce]] i [[Armeni|Armene]] čine najveći dio hrišćanske populacije Iraka, koja broji od 400.000 od 600.000 pripadnika. ''Kakai'' zajednica je nastanjena uglavnom u blizini [[Kirkuk]]a. Manje od deset [[Jevreji|Jevreja]] živi u [[Bagdad]]u, a mali broj jevrejskih porodica živi u regiji [[Irački Kurdistan]], na sjeveru Iraka. Zajednica Jezida broji od 500.000 do 600.000 pripadnika, i oni uglavnom žive na sjeveru zemlje, oko 15% njih živi u ''Dohuk'' provinciji, a ostatak u ''Ninewa'' provinciji. Zajednica ''Šabaka'' broji od 400.000 do 500.000 ljudi, i oni žive uglavnom za sjeveru zemlje u provinciji ''Ninawa'', kao i u blizini [[Mosul]]a. Šiiti pretežno žive na jugu i istoku Iraka, ali predstavljaju većinu stanovništva u Bagdadu. Suniti čine većinu na zapadu, sjeveru i u centralnom dijelu Iraka.<ref>http://www.apc-cza.org/fr/irak-pozadina-zemlje.html</ref>

===Jezik===
Zvanični jezici u Iraku su [[arapski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] jezik. Oko 75% stanovništva govori arapski, dok oko 20% govori kurdski jezik. U upotrebi su još i [[turkmenski jezik|turkmenski]] (turski dijalekt), [[asirski jezik|asirski]] i [[armenski jezik|armenski]] jezik. Također, od "zapadnjačkih" jezika najčešće se govori [[engleski]] jezik. Kurdski jezik se govori uglavnom na sjeveru zemlje. Armenski jezik govore pripadnici preostalog kršćanskog stanovništva.

[[Aramejski]] i ''južni azeri'' jezik, su regionalni jezici. armenski i [[perzijski]] su zastupljeni, ali u manjoj mjeri. Većina iračkih Kurda govore i kurdski i arapski jezik. Turkmeni govore jezikom ''južni azeri'', Asirci govore različitim eramejskim dijalektima, a ''Feyli Kurdi'' govore feyli jezik, sa kurdskim dijalektom. Prema Ustavu Iraka svi građani imaju pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.

==Reference==
{{refspisak|2}}
{{Commonscat|Iraq}}

{{Države Azije}}
{{Arapska liga-dno}}
{{OPEC}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Irak]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1932.]]