Izvorni kôd stranice Anatomija konja

[[File:Points of a horse.jpg|thumb|500px|Najznačajnije tačke u anatomiji konja]]
'''Anatomija konja''' odnosi se na [[gruba anatomija|grubu]] i [[histologija| mikroskopsku]] [[anatomija|anatomiju]] konja i drugih [[kopitari| kopitara]], uključujući [[magarac|magarce]]  i [[zebra|zebre]]. Iako su sve anatomske karakteristike kopitara opisane na isti način kao i za ostale životinje od strane Međunarodnog komiteta za veterinarsku grubu anatomsku nomenklaturu u knjizi  „Veterinarsko anatomsko imenovanje“  (''Nomina Anatomica Veterinaria''), postoji mnogo specifičnih [[kolokvijalnost | kolokvijalnih]] pojmova koji se  koriste u [[konjanjarstvo|konjarstvu]].

== Vanjska anatomija ==
U anatomiji konja prepoznaju se slijedeće standardizirane komponente.
* '''Bradni utor''': dio glave konja iza donje usne i brade, područje koje se lagahno spušta na donju vilicu;
* '''Bok''': tamo gdje se spajaju zadnje noge i trup, posebno područje odmah iza rebra i ispred koljenskog zgloba * '''Brnja''' ili njuška: lice – brada, usta i nosnice;
* '''[[Čelo]]''': područje između ankete, očiju i luka nosa;
* '''Čuperak''': nastavak grive koja visi između ušiju, prema dolje, na čelu;
* '''[[Gležanj]]''': ponekad se naziva skočni zglob konja, iako to nije ista struktura kostiju kao gležanj kod ljudi; nnatomima poznat kao metakarpofalangeni (prednji) ili metatarzofalangni (stražnji) zglob; homologan "lopti" stopala ili metakarpofalangealnim zglobovima prstiju kod ljudi; 
* '''Grben''': gornji dio vrata gdje raste griva: 
* '''Hrbat''': područje odmah iza sedla, koje ide od zadnjeg rebra do sapi, anatomski približno slabinski dio  [kičma|kičme]];
* '''[[Kesten (anatomija konja) | Kesten]]''': žuljevita izraslina s unutrašnje strane svake noge;
* '''Prednje koljeno''': [[šaka|karpus]] konja (ekvivalentno ljudskom zglobu), veliki zglob u prednjim nogama, iznad topovske kosti;
*[[Kopito]]''': stopalo konja; kopitni zid je žilavi vanjski pokrivač kopita koji dolazi u dodir s tlom i u mnogo je razloga mnogo veća i jača verzija ljudskog nokta;
* '''Korijen repa''' : tačka na kojoj je rep "postavljen" (pričvršćen) na stražnjicu; <ref name=brander>{{cite book|last=Brander|first=Michael|title=The Complete Guide to Horsemanship|year=1971|publisher=A & C Black|location=London|isbn=0-7136-1701-2|pages=444}} p.38</ref>
*'''[[Lakatna kost|Lakat]]''':  [[zglob]] prednje noge, na mjestu gdje se trbuh konja susreće s nogom; [[homologija (biologija) |homologan]] sa ljudskim laktom;
* '''[[Leđa]]''': područje na koje se postavlja sedlo, počevši od kraja [[greben]]a, protežući se do posljednjih [[grudni pršljenovi|grudnih pršljenova]] (kolokvijalno uključuje slabine ili "spojnicu", iako je tehnički neispravna upotreba);
* '''[[Lice (anatomija)|Lice]]''': područje između čela i vrha gornje usne;
* '''[[Podlaktica]]''': područje prednje noge između koljena i lakta, koje se sastoji od sraslih [[radijus (kost) |radijusa]] i [[ulna|ulne]], i svih tkiva oko ovih kostiju; anatomski, ''[[antebrachium]]'';
*'''[[Rame]]''': sastoji se od [[lopatica|lopatice]] i povezanih mišića, prolazi od grebena do globa na prednjoj strani grudog koša; ugao ramena ima velik utjecaj na kretanje i sposobnost skakanja, a važan je pokazatelj [[konjska konformacija|konjske konformacije]]; 
* '''[[Rep]]''': duge dlake koje rastu s doka; također može uključivati predreplje;<ref name = brander/>
*'''[[Sapi]]''': gornja linija stražnjih dijelova, počevši od kuka, protežući se u blizini [[krstačni pršljenovi|krstačnih pršljenovaa]] i zaustavljajući se na predrepnom dijelu (gdje je počinju [[trtični pršljenocvi]]); ponekad se naziva i "zadnjica";
*'''Spojnica''': živi dio [[rep]]a,<ref name=brander/> koja se sastoji od trtičnih pršljenova, mišića i ligamenata. Ponekad se kolokvijalno koristi za označavanje korijena repa;
*'''Stražnje koljeno''': odgovara koljenu čovjeka, sastoji se od zgloba između femura i tibije, kao i između [[patela|patele]] i [[femur]]a; 
*'''Stražnjica''': dio stražnjih dijelova iza bedara i ispod korijena repa;
*'''Stražnji kvadrant''': velika, mišićava površina stražnjih nogu, iznad koljena i iza trupa; 
* '''[[Skočni zglob]]''': [[tarzus]]  (ekvivalent ljudskom gležnju i peti), veliki zglob na stražnjoj nozi 
* '''Top''' ili '''[[topovska kost]]''': područje između koljena ili skočnog zgloba i zgloba fetloka, ponekad nazvano "potkoljenicom" konja, iako je to tehnički metakarpalna III
*'''[[Trup]]''' ili bačva: tijelo [[konj]]a,<ref>{{cite book|last=Goody|first=John|title=Horse Anatomy|edition=2nd|publisher=J A Allen|isbn=0851317693|year=2000}}</ref><ref name=anatomy2>{{cite book|last1=Pavord|first1=Tony|last2=Pavord|first2=Marcy|title=Complete Equine Veterinary Manual|publisher=David & Charles|isbn=978-0715318836|year=2007}}</ref> zatvarajući rebarni koš i glavne unutrašnje organe;
*'''Udlage''': kosti  na svakoj od nogu, s obje strane kosti topa (ukupno 8); djelomično zakržljale, ove kosti podupiru odgovarajuće karpusne kosti na prednjem, a odgovarajuće tarzusne kosti na zadnjem udu;<ref>Getty (1975)"Equine Osteology" in Sisson and Grossman's The Anatomy of the Domestic Animals Volume 1", Sunders, {{ISBN|0-7216-4102-4}}</ref>anatomski se naziva [[korijen šake]] / [[metatarzus]] II (kod ljudi bočni aspekt, izvana);
*'''[[kopito |Vijenac]]''' ili '''krunična traka''': prsten mehkog tkiva neposredno iznad rožnatog kopita koji se stapa s kožom;
*'''[[Vrat]]''', sa grebenom: dio između prvog [[vratni pršljenovi|vratnog]] i prvog [[grudni pršljenovi|grudnog kičmenog pršljena]];
*'''Vratna ogrlica''': razdvaja glavu i početak [[vrat]]a:
* '''Vratni žlijeb''': linija uvlačenja na donjem dijelu vrata, može se vidjeti s obje strane, odmah iznad dušnika; ispod ovog područja prolaze [[vratna vena]], [[karotidna arterija]] i dio [[simpatičko stablo|simpatičkog  stabla]] ;
* '''Vrh grebena''': najviša tačka grudnihih prtšljenova, odmah iznad vrhova lopatica, najbolje se vidi sa  „kvadrantom“ i malo spuštenom glavom; visina konja mjeri se na grebenu;
*'''[[Žaba (konj)|Žaba]]''': visoko elastična klinasta masa na donjoj strani [[kopito|kopita]], koja obično stupa u kontakt sa zemljom pri svakom koraku, i podržava kretanje i cirkulaciju;<ref>[http://www.ca.uky.edu/agripedia/AGMANIA/Interactive/horse.htm Interactive points of the horse chart] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229021422/http://www.ca.uky.edu/agripedia/AGMANIA/Interactive/horse.htm |date=29 February 2012 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://extension.oregonstate.edu/catalog/4h/4-h1304.pdf|title=OSU Extension Catalog - Oregon State University|website=extension.oregonstate.edu|accessdate=1 May 2018|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130411172619/http://extension.oregonstate.edu/catalog/4h/4-h1304.pdf|archivedate=11 April 2013|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gaitedhorses.net/Conformation/BodyParts.htm|title=Body Parts of the Horse|first=Beverly|last=Whittington|website=www.gaitedhorses.net|accessdate=1 May 2018|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180330133408/http://www.gaitedhorses.net/Conformation/BodyParts.htm|archivedate=30 March 2018|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.arabianhorses.org/youth/docs/Skeleton_Parts.pdf |title=Archived copy |accessdate=2011-08-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110929161026/http://www.arabianhorses.org/youth/docs/Skeleton_Parts.pdf |archivedate=29 September 2011 |df=dmy-all }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.apha.com/breed/pdf/08PartsOfTheHorse.pdf |title=Archived copy |accessdate=2011-08-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110822142434/http://www.apha.com/breed/pdf/08PartsOfTheHorse.pdf |archivedate=22 August 2011 |df=dmy-all }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.aqha.com/~/media/52CBBEAE8F554DB09ACC8D3A99147EC1.ashx |title=Archived copy |accessdate=2011-08-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110829041904/http://aqha.com/~/media/52CBBEAE8F554DB09ACC8D3A99147EC1.ashx |archivedate=29 August 2011 |df=dmy-all }}</ref> (također, 
vratna kičica, grlo<ref>[http://www.horsedata.co.uk/points_of_the_horse.htm Points - the Horse<!-- Bot generated title -->] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110926224532/http://www.horsedata.co.uk/points_of_the_horse.htm |date=26 September 2011 }}</ref> ): tačka na kojoj se dušnik susreće s glavom na donjoj strani vilice, <ref name = brander /> odgovara mjestu gdje ide istoimeni dio [[uzda|uzde]];<ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/throatlatch|title=Definition of THROATLATCH|author=|date=|website=www.merriam-webster.com|accessdate=1 May 2018}}</ref>

Od pomenutih struktura i organa, obično se posmatraju; [[glava]],  [[vrat]], [[plećka]] , [[greben (anatomija)|greben]], [[leđa]], [[sapi]], leđno-slabinski spoj [[krstačni pršljrnovi|krsta]], korijen [[repa]], [[kuk]], [[but]], [[koljeno|koljenski zglob]], [[goljenica]], zadnji [[gležanj|skočni zglob]], stražnja [[cjevanica]], stražnja kičica, [[lošatica|lopatično]]-[[ramen]]ski [[zglob]], [[grudni koš|grudi]], [[lakatna kost|lakatni zglob]], [[podlaktica]], prednji skočni zglob, prednja cjevanica, prednja kičica,  krunica,  [[kopito]]  i [[peta]].

Konji se razlikuju po građi i veličini tijela, kao i [[krzno|krznu]] i njegovom bojom. Ovisno o svrsi uzgoja, dijele se na tri osnovna tipa, [[hladnokrvni konji|hladnokrvne]], [[toplokrvni konji|toplokrvne]] i [[punokrvni konji|punokrvne konje]]. U hladnokrvne se ubrajaju u pravilu konji čija tjelesna težina prelazi 800 [[kilogram|kg]]. Te pasmine/rase korištene su uglavnom za rad u polju, [[rudnik|rudnicima]] ili za [[šuma|šumske]] poslove. Suprotno njima, toplokrvni su tipski [[jahanje|jahaći]] konji jer su lahke – gracilne konstitucija i pokretljiviji. Pored toga, oni su dobri [[dresura|dresurni]] i [[skakači konji]]. Punokrvni su prije svega sportski konji, uglavnom vrlo osjetljivi, a u trku dosežu i do 70 [[km/h]] (Vršna brzina; najveća prosječna brzina na udaljenost od 160&nbsp;km iznosi oko 12–20&nbsp;km/h<ref>Dr. C. A. Bingold: [http://www.equivetinfo.de/html/eckdaten_pferd.html Eckdaten Pferd]. Großostheim 2007.</ref>

Polukrvnim konjima nazivaju se mješanci toplokrvnih i punokrvnih konja. Nazivi hladnokrvni, toplokrvni i punokrvni ne potiču od topline ili količine [[krv]]i konja, nego označavaju njihov temperament. Tako su hladnokrvni obično vrlo pitomi i snažni, pa mirno podnose puno toga, dok se punokrvne općenito smatra "ludim", razdražljivim i ni izdaleka se njima ne može tako jednostavno upravljati kao s hladnokrvnim.

Konji se u hodu oslanjaju samo na treći, srednji nožni prst. Ostali su im zakržljali. [[Oko|Oči]] konja su smještene postrano na glavi, što im omogućuje [[vidno polje]] od gotovo punog kruga (350°). Međutim, ono što se događa neposredno ispred njihovog [[nos]]a ili straga, konji primjećuju tek ako okrenu glavu. Nisu [[sljepilo za boje|slijepi za boje]], ali ne razlikuju ih baš dobro, osobito smeđu od zelene i sive, ali boje kao što su bijela, crvena, žuta i plava vide jako dobro.

Imaju vrlo pokretljive [[uho|ušne školjke]] i mogu ih okrenuti u bilo kojem smjeru. Okretanjem prema naprijed, konj pokazuje pažnju i znatiželju, no ako ih usmjere prema natrag i priljube uz glavu, to je znak za [[agresivnost]]i ili [[strah]]a. Ako uši mlitavo vise u stranu to je znak da se ne osjeća dobro ili je umoran, no može biti i znak potčinjavanja kao i opuštenosti. Ako su mu pri tome oči poluzatvorene, to može značiti i zadovoljstvo. Uši usmjerene prema natrag znak su nelagode, a kod jahanja, pažljivosti.

Radi zaštite od grabljivica u prvobitnom okruženjuu, konji su razvili različite [[boja|boje]]. Jedna od najranijih je svijetli ton smeđe boje. Tipskii pretstavnici konja te boje su norveški [[fjordski konj]]i, koje uz to odlikuje i uočljiva tamna pruga duž mjesta gdje izrasta [[griva]].

[[Datoteka:Withers.jpg|mini|Tačka na prijelazu između vrata i leđa od koje se mjeri visina konja]]

==Probavni sistem==
[[Slika:Topography of Viscera of Horse Left Deep View.jpg|thumb|right]]
[[Slika:Technique of dehydration applied in a foal.jpg|thumb|Anatomija dehidriranog primjerka]]
Kao i ostali [[kopitari]], konji  evoluirali su kao [[biljojed]]ne životinje, putem [[trave|ispaše]] , prilagođene jedu čitav dan male količine iste vrste hrane. U divljini se konj prilagodio paši trave u [[prerija]]ma polusušnih regija i svakodnevnom putovanju na velike udaljenosti, kako bi dobio adekvatnu ishranu.<ref>Budiansky, Stephen. ''The Nature of Horses.'' Free Press, 1997. {{ISBN|0-684-82768-9}}</ref>  Stoga je [[probavni sistem]] konja dug oko 100 m, a većinom su to [[crijeva]]. 

=== Usta ===
Probava započinje u [[usta|ustima]], koja se označavaju i kao i "usna šupljina". Sastoji se od [[zub]]a, [[tvrdo nepce|tvrdog nepca]], [[mehko nepce|mehkog nepca]], [[jezik]]a i srodnih mišića, obraza i [[usna|usana]]. Konji također imaju tri para pluvačnih žlijezda, parotoidnu (najveću pljuvačnu žlijezdu i nalazi se u blizini tzv. ankete), mandibulsku (u donjoj vilici) i podjezičnu (ispod jezika). Konji biraju komade [[hrana|krme]] i biraju finiju hranu, kao što je [[žitarice|zrno]], sa svojim osjetljivim, zahvatajućim [[usna]]ma. Prednji [[konjski zubi  zubi]] konja, nazvani [[sjekutić]]i, odgrizaju krmivo i [[hrana]] se zatim [[jezik]]om gurne u usta i samelje za gutanje, pomoću  [[pretkutnjak]]a i [[kutnjak (zub)|kutnjaka]].<ref name="Vet handbook">{{cite book |last1=Giffen |first1=James M. |first2=Tom |last2=Gore |title=Horse Owner's Veterinary Handbook |edition=2nd |location=New York |publisher=Howell Book House |origyear=1989 |year=1998 |isbn=0-87605-606-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/horseownersveter0002giff }}</ref>

=== Jednjak ===
Dužina [[jednjak]]a je otprilike  4/ 5  m, a  prenosi hranu do [[želudac|želuca]]. Mišićni prsten, nazvan srčani sfinkter, povezuje želudac s jednjakom. Ovaj sfinkter je vrlo dobro razvijen u konja. To i kosi ugao pod kojim se jednjak spaja sa želucem objašnjava zašto konji ne mogu [[povraćanje| povraćati]].<ref name = "Vet handbook"/> Jednjak je i područje probavnog trakta u kojem konji mogu patiti  od zagrcnutosti.

=== Želudac ===
[[Slika:Equine stomach-FMVZ USP-25.jpeg|thumb|220x220px|Konjski želudac]]
Konji imaju relativno mali [[želudac]] za svoju veličinu, a to ograničava količinu hrane koju mogu uzeti odjednom. Konj prosječne veličine 800 – 1200 kg  ima želudac kapaciteta oko 5 L, a najbolje radi kada sadrži oko 2 L. Budući da se želudac prazni kada se  napuni oko {{frac| 2|3}}, bez obzira jesu li želučani enzimi dovršili preradu hrane ili ne, što sprečava punu probavu i pravilno korištenje hrane. Zato je bolja  kontinuirana ishrana ili nekoliko manjih  dnevnih obroka od jednog ili dva velika.<ref name = "Vet handbook" /> Konjski želudac sastoji se od nežljezdane proksimalne regije (''saccus cecus''), podijeljene jasnom granicom, ''margo plicatus'', od distalnog dijela stomaka.<ref Name=Andrews>{{cite journal|last1=Andrews |first1=F. M. |last2=Buchanan |first2=B. R. |last3=Elliot |first3=S. B. |last4=Clariday |first4=N. A. |last5=Edwards |first5=L. H. |year=2005 |title=Gastric ulcers in horses |journal=Journal of Animal Science |volume=83 |issue=13 |pages=E18–E21 |url=http://www.animal-science.org/content/83/13_suppl/E18.short |archive-url=https://archive.is/20130223141229/http://www.animal-science.org/content/83/13_suppl/E18.short |url-status=dead |archive-date=2013-02-23 }}</ref>

U želucu, razne [[želučani sok| kiseline]] i enzim [[pepsin]] razgrađuju hranu. Pepsin omogućava daljnju razgradnju proteina u [[aminokiselina|aminokiselinske]] lance.<ref name = "Vet handbook" /> Ostali enzimi uključuju [[rezin]] i [[lipaza|lipazu]]. Pored toga, želudac apsorbira malo vode, kao i ione i spojeve koji su rastvorljivi u [[lipidi]]ma.

=== Tanko crijevo ===
Konjsko [[tanko crijevo]] je dugačko 50 –70 m, zapremine 10 – 12  L . Ovo je glavni probavni organ i tamo se apsorbira većina hranjivih sastojaka.<ref name="Digestive system">[http://arquivo.pt/wayback/20090708022415/http://ohioline.osu.edu/b762/b762_5.html "Horse Nutrition - The Horse's Digestive System." Bulletin 762-00, Ohio State University.]  Web site accessed 9 February 2007.</ref> Ima tri dijela: [[dvanaestopalačno crijevo]], [[jejunum]] i [[ileum]]. Većina probave događa se u dvanaestopalačnom, dok se većina apsorpcije događa u jejunumu. [[Žuč]] iz [[jetra|jetre]] pomaže u probavljanju [[masti]] u dvanaestopalačnom crijevu, u kombinaciji sa [[enzim]]ima iz [[gušterača|gušterače]] i tankog crijeva. Konji nemaju [[žučni mjehur]], pa žuč neprestano ističe.<ref name = "Vet handbook"/> Većina probavljene hrane, iz tankog crijeva apsorbira se u [[krvotok]], uključujući proteine, jednostavne ugljene hidrate, masti i vitamine A, D, i E. Bilo koja preostala tekućina i gruba hrana prelazi u [[debelo crijevo]]. 

=== Debelo crijevo ===
[[File:Equine colon.jpg|thumb|Konjsko debelo crijevo]]
 
==== Cekum ====
Prvi odjeljak [[debelo crijevo|debelog crijeva]] je [[cekum]] . Poznat je i kao "vodeno crijevo" ili "stražnje crijevo". To je slijepa vreća,<ref name="Digestive system"/>duga oko 4 m koja može primiti 7 do 8 L. Sadrži [[bakterije]] koje probavljaju [[celuloza|celulozu]] biljnih [[vlakno|vlakana]] putem [[Fermentacija (biohemija) | fermentacije]].<ref name="Rutgers">[http://www.esc.rutgers.edu/publications/factsheets_nutrition/FS038.htm  Williams, Carey A., Ph.D., Extension Specialist. "The Basics of Equine Nutrition"  ''from'' FS #038, Equine Science Center, Rutgers University, Revised: April 2004.] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408100639/http://esc.rutgers.edu/publications/factsheets_nutrition/FS038.htm |date=8 April 2007 }}  Web site accessed 9 February 2007</ref>  Ove bakterije  hrane se [[himus | probavnim himusom]], a također proizvode određene vitamine topive u mastima (kao što su  B i K) koje konj apsorbira.<ref name = "Vet handbook"/> Razlog zbog kojeg se konjima mora polhako mijenjati način prehrane je zato što se bakterije u slijepom crijevu ne mogu modificirati i prilagoditi različitoj hemijskoj strukturi novih krmiva.  Previše nagle promjene u prehrani mogu uzrokovati [[konjske kolike | kolike]], jer nova hrana nije pravilno probavljena. 

==== Ostatak debelog crijeva ====
Ostatak [[debelo crijevo|debelog crijeva]] čine veliko [[debelo crijevo]], tanko debelo crijevo i [[rektum]]. Veliko debelo crijevo dugačko je  10 do 12 m  i sadrži do  20  L polutečne materije. Sastoji se od desnog i lijevog ventralnog (donjeg) debelog crijeva, lijevog  leđnog (gornjeg) debelog crijeva, desnog leđnog kolona i poprečnog debelog crijeva,  tim redoslijedom.<ref name = "Vet handbook" /> Imenovana su i tri prijevova (fleksure):  fleksura grudne kosti, između desnog i lijevog trbušnog crijeva, karlice, između lijeve ventralne i lijevog leđnog kolona, kod  [[dijafragma|dijafragme]], između lijevog i leđnog leđnog kolona. Glavna svrha velikog debelog crijeva je apsorpcija ugljikohidrata koji su se razgradili iz celuloze u slijepom crijevu. Zbog mnogih fleksura, uobičajeno je mjesto za vrstu [[konjska kolika|kolika]] koje se nazivaju impakcija.<ref name = "Rutgers" />

Malo debelo crijevo je dužine 10 m i sadrži samo 5  L  materijala. To je područje u kojem se apsorbira većina vode u ishrani konja  i mjesto se gdje nastaju karakteristične  [[izmet]]ne grudice. [[Rektum]] dugačak je oko 1  cm i djeluje kao komora za zadržavanje otpadnih tvari koje se potom izbacuju iz tijela putem [[anus]]a.<ref name = "Vet handbook" />

== Reproduktivni sistem ==
===Kobila===
{{glavni | Ukrštanje konja}}
Reproduktivni sistem kobila odgovoran je za kontrolu trudnoće, rađanja i dojenja, kao i njen estrus ni ciklus i ponašanje u parenju. Leži ventralno do 4. ili 5. [[slabinski pršljenovi|slabinskog pršljena]], iako  položaj unutar životinje može varirati ovisno o kretanju crijeva i napuhavanju mjehura.

Kobila ima dva [[jajnici|jajnika]], obično dužine oko  7 do 8 cm, debeljine  3 do 4 cm, koji uglavnom imaju tendenciju smanjenja veličine kako kobila stari. U jajnicima konja, za razliku od ljudi, vaskularno tkivo je kortikalno u odnosu na folikulsko tkivo, tako da se ovulacija može dogoditi samo u ovulacijskoj jamii blizu infundibuluma. Jajnici se povezuju s [[jajovod]]ima koji služe za premještanje [[jajna ćelija|jajne ćelije]] iz jajnika u [[maternica|materinicu]]. Da bi to učinili, jajovodi su presvučeni slojem [[cilija|treplji]], koje stvaraju struju koja teče prema maternici. Svaki jajovod se prikači za jedan od dva roga maternice, čija je dužina približno 20  do 25 | cm. Ovi rogovi se pričvršćuju za tijelo maternice (18 do 20 cm). Konjska maternica je  dvodjelna, što znači da se dva [[maternični rog|maternična roga]] stapaju u relativno veliko maternično tijelo (nalik skraćenoj dvorogoj maternici ili ispruženoj jednostavnoj  maternici). Kaudalno do maternice je cerviks, dug otprilike 5 do 7 cm, koji odvaja maternicu od [[vagina|vagine]]. Obično je  promjera  3,5 do 4 cm,  sa uzdužnim naborima na unutrašnjoj površini, a može se proširiti da omogući prolazak ždrijebeta. Vagina kobile duga je 15 do 20 i prilično je elastična, omogućavajući joj širenje. [[Vulva]] je njen vanjski otvor, a sastoji se od [[klitoris]]a i dvije usne. Leži ventralno od [[rektum]]a.<ref name="Morel2015">{{cite book|author=Mina C G Davies Morel|title=Equine Reproductive Physiology, Breeding and Stud Management, 4th Edition|url=https://books.google.com/books?id=ieAcCgAAQBAJ|date=5 June 2015|publisher=CABI|isbn=978-1-78064-442-4}}</ref><ref name="Samper2009">{{cite book|author=Juan C. Samper|title=Equine Breeding Management and Artificial Insemination|url=https://books.google.com/books?id=14-EHWvwIoEC|date=1 January 2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-1-4160-5234-0}}</ref> Kobila ima dvije mliječne žlijezde, koje su manje kod ždrijebica. Imaju po dva kanala koji se otvaraju napolje. 

===Pastuh===
{{Glavni|Pastuh#Reproduktivna anatomija}}
[[File:RCMP Farm Hannoverian2.jpg|thumb| Sekundarne spolne karakteristike pastuha uključuju jače mišiće za određenu pasminu nego što se to vidi kod kobila, često sa značajnim razvojem duž grebena vrata, kao što je prikazano na ovoj slici.]]
Reproduktivni sistem pastuha odgovoran je za njegovo [[seksualno ponašanje životinja | seksualno ponašanje]] i [[sekundarne spolne karakteristike]] (kao što je veliki greben). Vanjske genitalije uključuju [[mokraćovod]] i [[sjemenici|testise]], čija je prosječna dužina 8 do 12 cm, [[penis]], koji je smješten unutar [[prepucij]]a  i dug oko 50 cm i prečnika 2,5  do 6 cm, sa distalnim krajem od 15 do 20 cm, a  kada se dostigne [[erekcija]] poveća se za 3 do 4 puta. Unutrašnje genitalije [[pomoćne polne žlijezde]] su [[vezikulske žlijezde]], [[prostata]] i [[bulbomokraćovodne žlijezde]], koje doprinose tečnosti u [[sperma|sjemenu]] pri [[ejakulacija|ejakulaciji]] , ali nisu strogo neophodne za plodnost.<ref>{{cite web|title=The Stallion: Breeding Soundness Examination & Reproductive Anatomy|publisher=University of Wisconsin-Madison|url=http://www.wisc.edu/ansci_repro/101equinelab/reproduction/stallion_exam.html|accessdate=7 July 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070716140038/http://www.wisc.edu/ansci_repro/101equinelab/reproduction/stallion_exam.html|archivedate=16 July 2007}}</ref>

== Zubi ==
{{Glavni| Konjski zubi}}
Konjski zubi uključuju [[sjekutić]]e, [[pretkutnjak]]e, [[kutnjak (zub)|kutnjake]] , a ponekad i očnjake. Konjski sjekutići, pretkutnjaci i kutnjaci, nakon što se potpuno razviju, nastavljaju nizati tijekom svog života dok se površina brušenja troši žvakanjem. Zbog ovog obrasca, pregledom zuba može se napraviti okvirna procjena starosti konja. Nenormalno trošenje zuba, uzrokovano konformacijskim nedostacima, abnormalnim ponašanjem ili nepravilnom prehranom, može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, a može dovesti i do smrti.

== Stopala/ kopita ==
{{Glavni| Konjska kopita}}
[[Slika: Hoof quoted.jpg|thumb|250px|{{div col|2}}1 –  petni perioplij, <br>2 – bulbus <br> 3 – žaba <br>4 – žabina pukotina<br> 5 – bočni žlijeb <br>6 –  peta <br>7 – pregrada <br> 8 – ležište žulja  <br>9 – pigmentirani zidovi <br>10 – vodena linija<br>11 – bijela linija<br> 12 – vrh žabe <br>13 – sapi<br>14 – nožni prst<br>15 – kako izmjeriti širinu kopita<br> (plava tačkasta linija)<br>16 – kvadrant<br>17 –kako izmjerite dužinu (plava isprekidana linija)]]
[[Konjsko kopito | kopito]] konja obuhvaća drugu i treću [[prst|falanga]]  donjeg dijela udova, analogno vršku prsta ili nožnog prsta čovjeka. U suštini konj hoda na prstima. Zid kopita je mnogo veća, deblja i jača verzija ljudskog [[nokat|nokta]] ili nokta na nogama, sastavljena od sličnih materijala, prvenstveno [[keratin]]a, vrlo jake molekule [[protein]]a. Konjsko kopito sadrži visok udio [[sumpor]]a iz [[aminokiselina]], što doprinosi njegovoj otpornosti i žilavosti. Strukture nalik na vaskularne nabore nazvane [[Konjsko kopito | lamine]] suspenduju distalnu falangu sa kopitnog zida. 

==Skeletni sistem==
[[Slika:Skeleton with outline of a horse.png|thumb|left|Skelet konja]]
[[Kostur]] konja ima tri glavne funkcije u tijelu. Štiti vitalne organe, pruža okvir i podupire mehke dijelove tijela. Konji imaju  205 kostiju, koje su podijeljene na pomoćne (noge) i osovinski kostur ([[lobanja]], [[kičmeni stub]], [[grudna kost]] i [[rebra]]). I [[karlica|karlični]] i [[grudni koš|grudni]] udovi sadrže isti broj kostiju,  20 kostiju po ekstremitetu. Ove kosti su povezane s mišićima putem tetiva, a ostale kosti [[ligament]]ima. Kosti se koriste i za skladištenje minerala i mjesto su nastanka [[crveno krvno zrnce|crvenih krvnih zrnaca]]. 
* Apendiksni sistem uključuje [[noge|udove konja]];
* Aksijalni (osovinski) sistem sastoji se od kičme, rebara i lobanje;
Kosti konja su iste kao i kod ostalih domaćih vrsta, ali treća metakarpusna i metatarzusna su mnogo razvijenije, a druga i četvrta su nerazvijene, a imaju prvu i petu metakarpusnu i metatarzusnu.<ref name="Riegal">Riegal, Ronald J. DVM, and Susan E. Hakola RN. Illustrated Atlas of Clinical Equine Anatomy and Common Disorders of the Horse Vol. II. Equistar Publication, Limited. Marysville, OH. Copyright 2000.</ref>
{| class="wikitable"
|+ style="text-align: left;" |Kosti konjskog skeleta 
|-
|Kičma
|54
|-
|Rebra
|36
|-
|Grudna kost
|01
|-
|Glava (sa ušima)
|34
|-
|Grudna regija
|40
|-
|Karlična regija
|40
|}

==Ligamenti i tetive==
===Ligamenti===
{{glavni|Skeletni sistem konja}}
[[Ligament]] pričvršćuju kost za kost ili kost za tetivu i vitalni su za stabilizaciju zglobova kao i potpornih struktura. Izrađeni su od vlaknastih materijala koji su uglavnom prilično čvrsti. Zbog relativno slabe opskrbe krvlju, ozljede ligamenata obično dugo zarastaju.

=== Tetive ===
{{Glavni| Mišićni sistem konja}}
[[tetiva (anatomija)|Tetive]] su trake [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji pričvršćuju [[mišić]]e za [[kost]]i, [[hrskavica|hrskavicu]] ili druge tetive. One glavne doprinose apsorpciji i amortizaciji  udara, a neophodne su za potporu tijelu konja i prevode silu koju generiraju mišići u pokretu. Tetive su klasificirane kao fleksori (savijanje zgloba) ili ekstenzori (proširenje zgloba). Međutim, neke će tetive saviti više zglobova dok se  druge istežu (ekstenzori savijača zadnjeg uda, naprimjer, savjat će gležanjski vjenčić, [[krzno]] i pastern, ali ekstendirati  [[gležanj]]ski zglob). U ovom su slučaju tetive (i pridruženi mišići) imenovani po njihovom najdaljem djelovanju (savijanje prstiju).

Tetive se u [[embrion]]u formiraju iz [[fibroblast]]a koji postaju čvršće upakirani kako tetiva raste. Kako se tetive razvijaju ugrađuju [[kolagen]], koji je glavni strukturni protein vezivnog tkiva. Budući da  tetive prolaze u blizini koštanih izbočina, zaštićene su sinovijalnom strukturom ispunjenom tečnošću, bilo kao [[tetivni omotač]] ili vrećica koja se naziva [[Burza (anatomija) | burza]]. 

Tetive se lahko oštete ako su pod prevelikim naprezanjem, što može rezultirati bolnom, a zbog ozljede možda i završnicom karijere trkaćih, sportskih  i teglećih konja. [[Tendinitis]] se najčešće javlja kod konja visokih performansi koji galopiraju ili skaču. Kada je tetiva oštećena, proces zacjeljivanja je spor, jer tetive imaju lošu opskrbu krvlju, smanjujući dostupnost hranjivih sastojaka i kisika u tetivi. Kada je tetiva oštećena, ona će uvijek biti slabija, jer se [[kolagen]]ska vlakna teže posložiti u nasumičnom rasporedu umjesto jačeg linearnog obrasca. Ožiljačno tkivo unutar tetive smanjuje ukupnu elastičnost i na oštećenom dijelu tetive, što uzrokuje povećanje opterećenja susjednog neozlijeđenog tkiva. 

==Mišićni sistem==
[[Datoteka:Trottinggeldingbeta.jpg|250px|thumb|Kas]]
[[Datoteka:Muybridge_race_horse_animated.gif|thumb|250px]]
[[Datoteka:Animhorse.gif|thumb|250px| Galop]]
[[Slika:Canter_animated.gif |thumb|250px|Polugalop]]
{{glavni|Mišićni sistem}}
[[Slika:Leisering's Atlas of the Anatomy of the Horse Muscles.jpg|thumb|Mišići konjskog trupa]]
Kada se mišić kontrahira, povlači tetivu koja djeluje na kosti konja pa ih pomjera. Mišići su obično raspoređeni u parovima tako da se suprotstavljaju jedni drugima (oni su „antagonisti“), s tim da jedan savija zglob (mišić fleksor), a drugi ga isteže (mišić ekstenzor). Prema tome, jedan mišić u paru mora biti opušten kako bi se drugi mišić u paru pravilno stegnuo i opustio. Mišić se sastoji od nekoliko mišićnih snopova, koji se pak sastoje od mišićnih vlakana. Mišićna vlakna imaju [[miofibrila|miofibrile]] , koji se mogu kontrahirati, zbog sastavnih [[aktin]]a i [[miozin]]a. Mišići, zajedno sa svojim tetivnim i koštanim nastavcima čine ekstenzore ili fleksore. U širem smislu [[mišićni sistem|mišićni]] i [[skeletni sistem]] čine [[kteranje|lokomocijski aparat]] konja. Harmonizacija ovog kompleksa omogućava konjima različite nodele kretabja, kao što su korak, kas, lahki galop i galop. Organiziraju se i trke zaprega, radne i paradne smotre i druga takmičenja. Najpoznatiji [[hipodrom]] i najmasovnije konjičke trke, sa međunarodnim učešćem,  u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] organizuju se širom [[Bosanska krajina|Bihaćke krajine]], osobito u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]].

== Respiratorni sistem i čulo  mirisa ==
{{Glavni|Respiratorni sistem}}
Dišni sistem konja sastoji se od [[nosnica]], [[ždrijelo|ždrijela]], [[grkljan]]a, [[dušnik]]a, [[dijafragma|dijafragme]] i [[pluća]]. Pored toga, nosnosuzni kanal i sinusi povezani su s nosnim prolazom. Konjski respiratorni sistem, ne samo da omogućava životinji da diše, već je važan i u njuhu ([[čulo sluha|čulu sluha]]) konja, kao i u komunikaciji. [[Mehko nepce]] blokira [[ždrijelo]] iz usta (usne šupljine) konja, osim kada guta. To pomaže u sprečavanju da konj udiše hranu, ali također znači da konj ne može koristiti usta za disanje kada je u respiratornom distresu – konj može disati samo kroz nosnice, zvan i  ima [[obavezno nosno disanje]].<ref>{{cite journal|url=http://www.ivis.org/proceedings/aaep/1998/Holcombe.pdf|title=Neuromuscular Regulation of the Larynx and Nasopharynx in the Horse|author=Susan J. Holcombe|journal=Proceedings of the Annual Convention of the AAEP |year=1998|page=26|volume=44}}</ref> Iz istog razloga, konji također ne mogu [[termoregulacija | dahtati]], u pocesu [[termoregulacija|termoregulacije]]. Rod ''[[Equus]]'' također ima jedinstveni dio respiratornog sistema koji se naziva [[grlena vrećica]], za koji se smatra da izjednačava pritisak zraka na [[bubna opna|bubne opne]]. Smješten između [[donja vilica|mandibule]], ali ispod [[potiljak|potiljka]], a puni se zrakom kada konj proguta ili izdahne. 

== Cirkulacijski sistem ==
{{Glavni| Kardiovaskularni sistem}}
[[Kardiovaskularni sistem]] konja uključuje četverokomorno srce prosječne težine oko 8,5 kg (ljudsko teži oko 200-425 grama , kao i [[homeotermija|toplu krv]]  i [[krvni sud|krvne sudove]].  Njegova glavna svrha je pumpanje i cirkuliranje krvi tijelom, kako bi dopremala [[kisik]] i hranljive materije u tkiva i iz njih uklanjala otpadne tvari. Kopito (uključujući žabu – V oblika na dnu konjskog kopita) vrlo je važan dio konjskog krvotoka. Kako konj stavlja težinu na kopito, kopitni zid se gura prema van i žaba se komprimira, tjerajući iz nje krv, iz  jastučića prstiju  i lamela kopita. Kada se težina ukloni s kopita, otpuštanje pritiska ponovo povlači krv nazad u stopalo. Ovo efikasno stvara pomoćni sistem za ispumpavanje krvi na kraju svake noge. Dio ovog efekta može se izgubiti kad se konj potkuje (uklanjajući širenje i skupljanje kopitnog zida i podižući žabu više od tla).<ref name=Cook>{{Citation
 | last=Cook FRCVS PhD
 | first=Robert
 | title=Shoeing your horse is like foot binding your daughter
 | publisher =Veterinary Times
 | year= 2008
 | page=8
 | url =http://www.igloo.lv/horses/shoeing_your_horse.pdf
 }}</ref>

==Vid==
{{glavni|Oko}}
[[File:HorseEye.jpg|thumb|left|Konjsko oko]]
Konj ima jedno od najkrupnijih očiju od svih kopnenih sisara.<ref name = "Hartley 2016" /> Veličina očiju kod sisara značajno je povezana s maksimalnom brzinom trčanja, kao i veličinom tijela, u skladu s [[Leuckartov zakon|Leuckartovim zakonom]] ; velike oči potrebne su  svim životinjama sposobnim za brzu kretanje.<ref name=heard>{{Cite journal | last1 = Heard-Booth | first1 = A. N. | last2 = Kirk | first2 = E. C. | doi = 10.1002/ar.22480 | title = The Influence of Maximum Running Speed on Eye Size: A Test of Leuckart's Law in Mammals | journal = The Anatomical Record | volume = 295 | issue = 6 | pages = 1053–62 | year = 2012 | pmid =  22539450}}</ref> Oko konja je postavljeno sa strane  lobanje, što je u skladu s očima životinja koje su plijen (što im omogućava da izbjegnu [[predator]]e).<ref name="Hartley 2016">{{cite book|last1=Hartley|first1=C|last2=Grundon|first2=RA|editor1-last=Gilger|editor1-first=BC|title=Equine Ophthalmology|date=2016|publisher=John Wiley & Sons|isbn=9781119047742|page=151|edition=3rd|chapter=Chapter 5: Diseases and surgery of the globe and orbit}}</ref> Konj ima široko polje [[monokularni vid|monokularnog vida]], kao i dobru [[oštrina vida|oštrinu vida]]. Konji imaju dvobojne ili [[sljepilo za boje| dihromatsk vid]], što je otprilike poput [[daltonizam|crveno-zelenog sljepila za boje]] kod ljudi.<ref>McDonnell, Sue. "In Living Color."  ''The Horse,'' Online edition, 1 June 2007.  Web site accessed 27 July 2007 at {{cite web |url=http://www.thehorse.com/viewarticle.aspx?ID=9670 |title=Archived copy |accessdate=2007-07-27 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927223341/http://www.thehorse.com/viewarticle.aspx?ID=9670 |archivedate=27 September 2007 |df=dmy-all }}</ref> Budući da je viđenje konja usko povezano s ponašanjem, vizuelne sposobnosti  često se uzimaju u obzir prilikom rukovanja i dresure životinje. 

==Sluh==
[[File:SuffolkHead.jpg|thumb| Vrh ušiju konja može se okretati u bilo kojem smjeru da bi pokupio zvukove]]
Sluh konja je dobar, ,<ref>Ensminger, M.E. ''Horses and Horsemanship'', p. 309</ref> superiorniji od ljudskog, a [[školjka  (anatomija) |školjka]] svakog uha može se okretati do 180 °, dajući potencijal za 360 ° hvatanja zvuka, bez potrebe za pomicanjem glave.<ref>Myers ''Horse Safe'' p.7</ref> Oko konja često gleda u istom smjeru u kojem je usmjereno i uho, što omogućava koordiniranu reakciju životinje.
 
==Također pogledajte==
*[[Konj]]
*[[Konji]]
*[[Zebra]]
*[[Magarac]]
{{clear}}

==Reference==
{{reflist|30em}}

==Vanjski linkovi==
* [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/Science.VetAnatImgs Veterinary Anatomical lllustrations, University of Wisconsin Digital Collections]

{{Anatomija}}

[[Kategorija: Anatomija konja | *]]
[[Kategorija: Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]