Multics (engleski: Multiplexed Information and Computing Service) jest vremenski dijeljeni operativni sistem.[4][5] Gotovo svi moderni operativni sistemi su na neki način bili pod uticajem Multics-a, posebno Unix i Unixoidni sistemi.

Multics
RazvijateljMIT, GE, Bell Labs
Napisan uPL/I, Asembler[1]
Radno stanjeRazvoj završen, simulator dostupan
Izvorni modelOtvoreni kod
Opća
dostupnost
1969; prije 55 godina (1969)
Najnovija
stabilna verzija
12.6f / {decembar 2016; prije 7 godina (2016-12)
Dostupan uEngleski
Podržane
platforme
GE-645 cetnralni računari, Honeywell 6180
Vrsta kernelaMonolitni kernel
Korisnički
interfejs
CLI
LicencaOriginalno vlasnički,
Otvoreni softver od 2007[2][3]

Nastanak

uredi

Multics je započet 1964. godine na Cambridgeu, Massachusetts kao zajednički projekt MIT-a, General Electricsa i Bell Labsa. Razvijen je na GE 645 namjenski dizajniranom mainframe računaru isporučenom 1967. godine MIT-u, koji je prvi takve vrste.

Zamišljen je kao komercijalni proizvod, nije se pokazao kao uspješan. Zbog svojih novih ideja imao je jako veliki uticaj na nauku o računarstvu, uprkos raznim nedostacima.[6]

Nove ideje

uredi

Multics je među prvim implementirao "single-level store" za pristup podacima, i time odbacio razlikovanje između datoteka (koje se nazivaju segmenti u Multicsu) i procesne memorije. Memorija procesa se sastojala isključivo od segmenata koji su preslikani u njegov adresni prostor. Da bi ih pročitao ili upisao, proces je jednostavno koristio uobičajene instrukcije procesora (CPU), a operativni sistem se pobrinuo da sve izmjene budu spremljene na disk.

Također jedna od glavnih novih ideja Multics-a bila je dinamičko vezivanje, u kojem pokrenuti proces može zatražiti dodavanje drugih segmenata u njegov adresni prostor, segmente koji bi mogli sadržavati kôd koji bi onda mogao izvršavati.

Multics je bio prvi glavni operativni sistem koji je od početka dizajniran kao siguran sistem.[7] Ipak, mnogi su uspjeli da prevaziđu tu sigurnost u ranim verzijama Multics-a [8]

Multics je bio prvi operativni sistem koji je imao hijerarhijski datotečni sistem,[9][10] a nazivi datoteka mogli su biti gotovo proizvoljne dužine i sintakse. Bile su podržane i simboličke veze između direktorija. Također je prvi imao komandni procesor - ideja koju je kasnije naslijedila Unix ljuska. Ujedno je i jedan od prvih koji je napisan jezikom na visokom nivou (Multics PL/I), nakon što je Burroughs MCP sistem napisan u ALGOL-u.[1]

Uticaj na druge projekte

uredi

Multics je imao veliki uticaj na Unix kojeg su originalni isprogramirali Multics programeri Ken Thompson i Dennis Ritchie. Međtuim, interni dizajn Unixa je bio dosta drukčiji, čiji je fokus bio na tome da sistem ostane malen i jednostavan, i tako ispravi neke nedostatke Multics-a koji je imao dosta velike sistemske zahtjeve za resursima.

Ken Thompson, u jednom intervju iz 2007. godine [11] je opisao Multics kao prekomplikovan i skoro neupotrebljiv operativni sistem.

Ostali operativni sistemi

uredi

Multics je imao veliki uticaj i na PRIMOS kojeg je stvorio William Poduska. On će kasnije osnovati Apollo Computer čiji su AEGIS i Domain/OS operativni sistemi bili kolokvijalno nazvani kao "Multics u kutiji šibica".

Stratus VOS operativni sistem je bio još jedan operativni sistem koji je usvojio ključne koncepte Multicsa i smatra se kao najdirektnijim nasljednikom Multicsa koji se i dalje razvija i koristi danas.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b R. A. Freiburghouse, "The Multics PL/1 Compiler", General Electric Company, Cambridge, Massachusetts, 1969.
  2. ^ "Multics License (Multics) - Open Source Initiative". opensource.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  3. ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  4. ^ Dennis M. Ritchie, "The Evolution of the Unix Time-sharing System", Communications of the ACM, Vol. 17, 1984, pp. 365-375.
  5. ^ Dan Murphy (1996) [1989]. "Origins and Development of TOPS-20".
  6. ^ "Myths about Multics". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  7. ^ Jerome H. Saltzer, "Protection and the Control of Information Sharing in Multics", in "Introduction to Multics", MAC TR-123, Project MAC, Cambridge, February 1974; pg. 2-41.
  8. ^ Tom Van Vleck (2002). "How the Air Force cracked Multics Security".
  9. ^ "Multics Glossary -F-". www.multicians.org. Pristupljeno 11. 4. 2018.
  10. ^ R. C. Daley and P. G. Neumann, "A general-purpose file system for secondary storage", AFIPS '65 (Fall, part I) Proceedings of the November 30 – December 1, 1965
  11. ^ Peter Seibel. Coders at Work: Reflections on the Craft of Programming. APress Publications, 2007. ISBN 978-1-4302-1948-4

Dalje čitanje

uredi

Vanjski linkovi

uredi