Kladogeneza (grč. κλάδος - klados = grana + γένεσις – jénnissi = rođenje, razvoj) je takav proces evolucije koji počiva na diferencijaciji (razgranavanju) tako da svaka veća evolucijska grana formira njene manje grane i grančice (clade). To je evolucijski (filogenetski) proces i adaptiv evolusije koji vodi ka razvoju bogatijeg diverziteta sestrinskih vrsta . Obično se javlja kada se nekoliko organizama nastani u novim, često udaljenim područjima ili kada životne promjene uzrokuju izumiranje nekih formi, koje otvara ekološku niša za preživjele.[1][2][3]

Gavialidae, Crocodylidae i Alligatoridae su grane filogenetskog stabla krokodila.

Događaji koji uzrokuju međusobno odvajanje takvih vrsta u više udaljenih područja i dalje mogu omogućiti da obje vrste da imaju jednake šanse za preživljavanje, reprodukciju, pa čak i da evoluiraju u prvcu ru bplje prilagođenosti njihovim životnim sredinama, nego dok su još uvijek bile dvije različite vrste.[4] Jedan od primjera kladogeneze danas su vrste na Havajima, na koje su prvi prganizmi dolutali preko okeana, nošeni morskim strujam i vjetrovima. Zbog evolucijske divergencije, većina današnjih havajskih vrsta nisu nađene nigdje drugdje na Zemlji. Kladogeneza je kontrastni pravac evolucije u odnosu na anagenezu, u kojoj postepene promjene vrsteavode ka zamjeni postojećih (predačkih), tj. u njoj nema grananja filogetskog stabla.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.
  2. ^ Bowler P. J. (2003): Evolution: the history of an idea, 3rd Ed. University of California Press, Los Angeles, ISBN 0-520-23693-9.
  3. ^ Williams G. C . (1993): Adaptation and natural selection: a critique of some current evolutionary thought. Princeton University Press, Princeton, ISBN 0-691-02615-7.
  4. ^ Strotz L. C., Allen A. P. (2013): Proc. Natl. Acad. Sci. USA, 19; 110(8): 2904-9.