Fatničko polje

Fatničko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini, u općini Bileća. Smješteno je oko 3 km jugoistočno od Dabarskog polja i prirodni je produžetak Dabarskog polja u smjeru jugoistok. Odvojeni su manjim krečnjačkim grebenom, što je uvjetovalo da postanu dvije, po hidrološkim karakteristikama, odvojene cjeline. Okruženo je planinama Kosmatuša, Brusnik, Vranjevića, Kuk, Oblo Brdo i Gruba Glava. Prečaga Humac (510 m) dijeli polje na Gornje i Donje. Izgrađeno je od vapnenca gornje krede. Zahvata površinu od oko 5,6 km² i nalazi se na nadmorskoj visini od 460–500 m.

Fatničko polje

Naselja u polju su: Fatnica, Kalac, Orahovice, Bačevice, Divin, Narat, Pađeni. Na jugu su krečnjačka brda iza kojih su naselja Kukričje i Kuti. Stanovništo se pretežno bavi stočarstvom i zemljoradnjom.

Hidrologija

Dio voda koji se gubi u ponoru Srđevići u severozapadnom dijelu Gatačkog polja, nakon podzemnog toka pojavljuje se u izvoru Obod, u istočnom dijelu Fatničkog polja. To je ujedno i osnovni dotok vode u polje, s obzirom da je njegov orografski sliv relativno mali, površine 40 km2. U blizini je i izvor Zvonuša. Još 1958. god registrirani su u Zavodu za zaštitu prirodnih znamenitosti.

U području južnog dijela Fatničkog polja postoji široka zona, sa nizom ponora u vidu sistema uskih pukotina. Najznačajniji ponor je Pasmica, čije vode se pojavljuju na izvorima Trebišnjice, s kapacitetom gutanja od 15 - 20 m3/s. Ponorska zona Velika pećina drenira manji dio ovog polja u pravcu izvora rijeke Bregave.

U polju je usječeno suho korito Fatničke rijeke, koje se za vrijeme obilnijih jesenjih kiša ispuni vodom. Kako ponori ne mogu primiti svu vodu, polje se plavi od novembra do maja. Ovo ekološki posebno značajno područje izloženo je ljudskim djelatnostima. Sredinom 1980-ih u sklopu projekta Gornji horizonti probijen je tunel ispod naselja Kuti, koji spaja Dabarsko i Fatničko polje. U toku 2006. god probijen je i tunel ispod naselja Pađeni, do naselja Čepelica, u dužini 15.650 metara. Kanal kroz Fatničko polje, dužine 3000 metara, takođe je u izgradnji. Namjena objekta je povezivanje dva tunela i skupljanje voda u samom polju.

O mogućim utjecajima transporta vode kroz tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća na hidrološki režim rijeke Bregave, a samim tim i Neretve, mišljenja su podijeljena.

Ukoliko se takva područja ne zaštite, smatra dio stručne javnosti, postoji velika opasnost od izazivanja ekološke neravnoteže, koja u konačnici može uzrokovati nesagledive dalekosežne i dugotrajne ekološke katastrofe. Zbog toga se takve prakse sve češće napuštaju te se upravljanje i rehabilitacija vodotoka vrše prema prirodnom režimu poplava i ekološki prihvatljivih protoka.

Pokušaj zatvaranja Oboda

O tome da bilo koji ljudski zahvat u kraškim poljima može uzrokovati neželjene pa čak i katastrofalne posljedice najbolje svjedoči slučaj zatvaranja povremenog kraškog izvora Obod. Protok ovog izvora kreće se od 0 do 60 m3/s. Sa svrhom obrane od poplava Fatničkog polja otvor izvora Obod bio je zatvoren masivnim betonskim čepom visokim 10m. i prosječno širokim 3,5 m. Vrlo kratko po završetku izrade ovog čepa (1964. godine) pala je u kratkom vremenu vrlo velika količina padavina (više od 200 mm u 24 sata), što nije neuobičajene u tim krajevima. Uslijed nemogućnosti istjecanja kroz otvor izvora, nivo podzemne vode uzvodno od čepa naglo se podigao. Pojavile su se desetine novih snažnih izvora na visinama višim od 100 m iznad izvora Obod koji su uzrokovali klizišta i razorili infrastrukturu (ceste, električnu mrežu itd.) te srušili više stambenih objekata smještenih 250 do 300 m iznad izvora Obod. Također su izazvali i lokalne potrese. Ekstremno brzo punjenje kraškog podzemlja uzrokovalo je eksplodiranje zračnih jastuka zarobljenih u krškim kanalima i pećinama. Problem je riješen tako da je čep eksplozijom uništen.

Vanjski linkovi

• Fatničko polje
• HE Dabar
• Polja kod Bileća