Dentatnost

Dentatnost, dentnost, denticitet ili nazubljernost i zubnost, odnosi se na broj donorskih grupa u jednom ligandu koji se vežu za centralni atom u koordinacijskom kompleksu.refers to the numbe^[1]^[2] U mnogim slučajevima samo jedan atom u ligandu veže se za metal, pa je nazubljenost jednaka jednom, a za ligand se kaže da je monodentat (ponekad se naziva i jednodentat). Ligandi s više od jednog vezanog atoma nazivaju se polidentatni ili multidentatni. Riječ "dentatnost" izvedena je od dentis, latinske riječi za zub. Smatra se da ligand grize metal u jednoj ili više spojnih tačaka. Dentatnost liganda opisana je grčkim slovom κ ('kapa').^[3] Naprimjer, κ⁶-EDTA opisuje EDTA ligand koji se koordinira preko šest nesusjednih atoma.

Denticitet se razlikuje od haptičnost jer se haptičnost odnosi isključivo na ligande u kojima su koordinirajući atomi susjedni. U tim se slučajevima koristi oznaka η ('eta'). ^[4] Mostovni ligandi koriste oznaku μ ('mu').^[5]^[6]

Klase

Polidentatni ligandi su helatni agensi i klasificirani prema denticitetu. Neki atomi ne mogu stvoriti maksimalni mogući broj veza koje ligand može stvoriti. U tom slučaju se koristi jedan ili više vezivnih mjesta liganda. Takva mjesta se mogu koristiti za stvaranje veze s drugom hemijskom vrstom.

Bidentatni (zvani i didentatni) ligandi vežu se za dva atoma, primjer je etilendiamin.

Struktura farmaceutskog oksaliplatina, koji sadrži dva različita bidentata.

Tridentatni ligandi se vežu s tri atoma, primjer je terpiridin. Obično se vežu putem dva tipa povezivanja, zvanih "mer" i "fac"; "fac" označava lice, donorski atomi raspoređeni su u trokut oko jednog lica oktaedra. A "mer" označava meridijan, gdje su donorski atomi ispruženi oko polovine oktaedra. Ciklični tridentatni ligandi poput TACN i 9-ane-S3 vežu se na način lica.
Tetradentatni ligandi vežu se sa četiri donorska atoma, primjer je trietilenetetramin (skraćeno trien). Za različite središnje geometrije metala, može postojati različit broj izomera, ovisno o topologiji liganda i geometriji metalnog centra. Za oktaedarske metale, linearni tetradentatni trien može se vezati kroz tri geometrije. Tripodni tetradentatni ligandi, npr. tris (2-aminoetil) amin, ograničeniji su i na oktaedrima, ostavljajući dva cis mjesta (jedno uz drugo). Mnogi prirodni makrociklični ligandi su tetradentativni, primjer je porfirin u hemu. Na oktaedarskom metalu ostavljaju dva slobodna mjesta jedan nasuprot drugog.
Pentadentatni ligandi vežu se s pet atoma, primjer je etilendiamintriacetna kiselina.
Heksadentatni ligandi vezuju se sa šest atoma, primjer je EDTA (iako se može vezati na tetradentatni način).
Ligandi zubnosti veće od šest dobro su poznati. Ligandi 1,4,7,10-tetraazaciklododekan-1,4,7,10-tetraacetat (DOTA) i dietilen triamin koji sadrži dva različita licenta bidentata.

Odnosi između "linearnih" bi-, tri- i tetradentatnih liganda (crveni) vezanih za oktaedarski metalni centar. Strukture označene sa * su hiralne zbog okosnice tetradentatnog liganda.

Konstante stabilnosti

Općenito, stabilnost metalnog kompleksa korelira sa zubnošću liganada, što se može pripisati helatnom efektu. Polidentni ligandi kao što su heksa- ili oktadentatni ligandi imaju tendenciju da jače vežu ione metala od liganda niže dentnosti, prvenstveno zbog entropskih faktora. Konstante stabilnosti su kvantitativna mjera za procjenu termodinamičke stabilnosti koordinacijskih kompleksa.

Također pogledajte

Helacija

Vanjski linkovi

EDTA chelation lecture notes. 2.4MB PDF - Slide 3 on denticity

Reference

^ Gold-BookRef | file = D01594 | title = denticity}}
^ von Zelewsky, A. "Stereochemistry of Coordination Compounds" John Wiley: Chichester, 1995. ISBN 047195599X.
^ GoldBookRef |title=κ (kappa) in inorganic nomenclature |file=K03366 }}
^ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "η (eta or hapto) in inorganic nomenclature". doi:10.1351/goldbook.H01881
^ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "bridging ligand". doi:10.1351/goldbook.B00741
^ IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "µ- (mu) in inorganic nomenclature". doi:10.1351/goldbook.M03659

[1] Gold-BookRef | file = D01594 | title = denticity}}

[2] von Zelewsky, A. "Stereochemistry of Coordination Compounds" John Wiley: Chichester, 1995. ISBN 047195599X.

[3] GoldBookRef |title=κ (kappa) in inorganic nomenclature |file=K03366 }}

[4] IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "η (eta or hapto) in inorganic nomenclature". doi:10.1351/goldbook.H01881

[5] IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "bridging ligand". doi:10.1351/goldbook.B00741

[6] IUPAC, Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book") (1997). Online corrected version: (2006–) "µ- (mu) in inorganic nomenclature". doi:10.1351/goldbook.M03659

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]