Akkermanska konvencija
Akermanska konvencija je sporazum između Ruskog i Osmanskog Carstva potpisan 7. oktobra 1826.[1] u Budžačkoj citadeli u Akkermanu (današnji Bilgorod-Dnjestrovski, Ukrajina). Konvencija je rezultirala time da gospodari Moldavije i Vlaške biraju njihovi Divani na mandat od sedam godina, uz odobrenje obje sile. Također je predviđao povlačenje osmanlijskih snaga iz obje podunavske kneževine nakon njihovog dugog boravka poslije vojnih akcija 1821. (koje su izvedene kao odgovor na Filiki Heterija u grčkom ratu za nezavisnost), i ustanka Tudora Vladimireskua. Osmanlije su također pristale prepustiti Vlaškoj kontrolu nad dunavskim lukama Giurgiu, Brăila i Turnu. Konvencija se bavila i srpskim pitanjem: u članu 5 data je autonomija Kneževini Srbiji, a povrat zemlje oduzete 1813. Srbima je također data sloboda kretanja kroz Osmansko Carstvo.
 Akkermanska tvrđava | |
| Potpisan | 7. oktobar 1826. |
|---|---|
| Lokacija | Akkerman, Ukrajina |
| Potpisnici | Rusko Carstvo Osmansko Carstvo |
Odbacivanje konvencije od strane sultana Mahmuda II izazvalo je rusko-turski rat (1828–1829).
Reference
uredi- ^ Ankara University review of Centre for Research Studies in Ottoman History (jezik: turski). Ankara Üniversitesi Basımevi. 2009. str. 100–102. Pristupljeno 27. 11. 2023.
Dodatna literatura
uredi- Jelavich, Charles The Establishment of the Balkan National States, 1804-1920, University of Washington Press, 1986. ISBN 0-295-96413-8.
- ”Akkermanska konvencija”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 69.
- G. Jakšić, Akermanska konvencija, Beograd, 1911.
- V. Popović, Istočno pitanje, Beograd, 1928.