Razlika između verzija stranice "Lijepa naša domovino"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 89.17.19.241 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Semso98 oznaka: vraćanje |
m razne ispravke |
||
Red 24:
:Oj junačka zemljo mila,
:Stare slave djedovino,
:Da bi vazda sretna bila!
:Mila, kano si nam slavna,
:Mila si nam ti jedina.
:Mila, kuda si nam ravna,
:Mila, kuda si planina!
:Teci [[Drava|Dravo]], [[Sava|Savo]] teci,
:Nit' ti [[Dunav]] silu gubi,
:Sinje more svijetu reci,
:Da svoj narod Hrvat ljubi.
:Dok mu njive sunce grije,
Line 57 ⟶ 54:
== Muzičke prerade i naslov ==
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potiče od Vatroslava Lichteneggera, pjevačkog pedagoga, iz [[1861]]. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, ''"ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali"'' (F.Ks.Kuhač). Lichtenegger je priredio kompoziciju za muški četveropjev. Godine [[1862]]. njegova verzija je objavljena u ''"Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora"'' (svezak II, broj 9) Narodnog zemaljskog muzičkog zavoda u Zagrebu.
U godinama koje su slijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom "Hrvatska Domovina", a pod imenom "Liepa naša” nalazi se prvi put [[1864]]. godine u zbirci ''"raznih četveropjev(h) što ih izdalo Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)"''. Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890te|1890-ih]] godina, kada se kao naslov ustali prvi stih, "Lijepa naša domovino".
Bilo je i drugih muzičkih varijanti nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite horove pritom mijenjala, a današnja varijanta potiče od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919]]).
I danas postoje mnoge muzičke verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite horove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski [[orkestar]].
Line 80 ⟶ 77:
* ''svog doma'' -> ''svoj narod''
Službeni tekst himne je konačno utvrđen 1990. godine u članu 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.
== Status himne ==
Tokom 19. vijeka "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama kao i razne druge popjevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao F.Ks. Kuhač [[1889]]. godine (''Bože živi'', ''Još Hrvatska ni propala'', ''Mi smo, braćo ilirskog'' itd.). Godine [[1891]]., prilikom izložbe Hrvatsko-slavonskog privrednog društva u [[Zagreb]]u, prvi put je navedena kao "hrvatska himna" i pjevala se pod naslovom "Lijepa naša".
Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru [[1907]]. godine u vezi ozakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme ''Lijepa naša domovino'' hrvatskom himnom. Iako sabor nije reagirao, "Lijepa naša" je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikama se izvodila odmah iza Carevke. Kad je Hrvatska [[29. oktobra]] [[1918]]. stekla (kratkotrajnu) nezavisnost, sabor je pjevao "Lijepu našu".
Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] pjevali su je i ustaše i partizani. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon jugoslavenske himne. Prvi put u historiji je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (tačka 4.) dana [[29. oktobra]] [[1972]]. godine. U tački je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) ''Lijepa naša domovino''", što je uneseno u Ustav SR Hrvatske [[1974]]. godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine navodi da "Lijepa naša domovino" ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske navodi njen službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obavezni.
| |||