Razlika između verzija stranice "Hromosom"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
m top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 3:
'''Hromosom''' (grč. χρώμα, ''chroma'' - boja + σώμα, ''soma'' - tijelo) jest osnovna organizaciono-funkcionalna jedinica svake specifične [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]] - po morfologiji i strukturi - "lične karte" svake eukariotske vrste organizama. Hromosomi su najvažnije komponente jedra jer sadrže [[genetička informacija|genetičku informaciju]] za razvoj svih ostalih elemenata i faktora građe i funkcije svakog [[organizam|organizma]]. Redovno se nalaze u [[jedro|jedru]] i permanentne su strukture, tj. održavaju svoju individualnost tokom [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Odlikuje ih sposobnost autoreprodukcije, a u ćelijskoj diobi dijele se i oni, što održava njihov kontinuitet tokom sukcesivnih generacija [[ćelije|ćelija]], [[organizam]]a i pripadajućih [[vrsta]] živih bića.<ref>Raven P. H., Johanson G. B. (1999): Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.</ref><ref>Campbell N. A. (1996): Biology. The Benjamin/Cummings Publishing Comp., Inc., Menlo Parc (CA), USA, {{ISBN|0-8053-1957-3}}.</ref><ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, {{ISBN|0-582-22708-9}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): ''Biologija 1,'' "Svjetlost", Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref><ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref>
 
Svi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Za razliku od nežive prirode, sva živa bića posjeduju autonomnost, autoregulaciju i autoreprodukciju. Prema tome, uobličena su u samoodržive organizme, sa sposobnošću samoregulacije životnih pojava i procesa i samoobnavljanja (reprodukcije) naredne generacije istovrsnih potomaka<ref>Levin B. (2014): Genes XI. Oxford University Press, Oxford, New York, Tokyo.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}</ref><ref>Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.</ref><ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, {{ISBN |0 521 30551-9}}.</ref>
 
== Hemijski sastav ==