Razlika između verzija stranice "Konzul"

'''Konzul''' (lat. ''consul'', mn. ''consules'') u starom [[Rimski imperij|Rimu]] naziv dvojice najviših državnih zvaničnika otkako je [[510. p. n. e.]] obrazovana [[Rimska Republika|republika]], biranih na godinu dana od [[centurijska skupština|centurijskih skupština]], do [[449. p. n. e.]] nazivanih '''praetores''', što ukazuje na vojno obilježje njihovog položaja. Vlast je vršena zajednički, mada je formalna razlika postojala ('''collega mairor''' i '''collega minor'''), uvjetovana godinama starosti. Za konzula je mogao biti izabran samo onaj koji je iza sebe već imao [[Cursus honorum|političku karijeru]].

[[Licinijev zakon]] iz [[367. p. n. e.]], potvrđen plebiscitom [[312. p. n. e.]], predviđa da jedan od konzula može biti i [[plebejac]], a [[172. p. n. e.]] su po prvi put oba konzula plebejci.

Konzuli su stupali na dužnost [[15. mart]]a a od [[153. p. n. e.]] od [[1. januar]]a i po njima je nazivana godina. Tokom republike, vojne prerogative su činile glavni dio konzularne vlasti ('''imperium consulare'''). U ratu su podijelili zapovjedništvo nad vojskom na dva posebna ratišta, ali su mogli djelovati i skupno – u tom su se slučaju mijenjali u zapovjedništvu. U početku su mogli čak stvarati i saveze i ugovore, a kasnije su se morali ograničiti samo na vojne uredbe, a ukoliko je bilo političkih imale su samo preliminarnu osobinu dok ih [[Rimski Senat|Senat]] ne odobri.