Britanci će morati raditi do 71 godine
Ujedinjeno Kraljevstvo isplaćuje državnu penziju koja trenutno prosječno iznosi 238 eura sedmično, a većina britanskih penzionera prima i privatnu penziju.
Dob penzionisanja u Velikoj Britaniji morat će biti povišena na 71 godinu do 2050. godine kako bi se očuvala ravnoteža u penzionom sistemu te zemlje, saopćio je britanski ogranak Međunarodnog centra za dugovječnost (ILCUK).
Većina država koje dobro stoje na indeksu zdravog starenja tog istraživačkog centra, poput Ujedinjenog Kraljevstva, „imaju stanovništvo koje brzo stari”, što znači da se umanjuje udio radno sposobnih u društvu.
Nastavite čitati
list of 3 itemsBritanski izaslanik: RS ne može biti nezavisna, Srbija treba uvesti sankcije Rusiji
UN i Ujedinjeno Kraljevstvo potiču Izrael da prihvati dvodržavno rješenje
U otočnoj zemlji će se dob penzionisanja trebati povisiti na 70 ili 71, u odnosu na 66 koliko iznosi danas, kako bi se zadržao sadašnji odnos broja zaposlenih i penzionisanih, zaključuje ILCUK u svom istraživanju.
Ujedinjeno Kraljevstvo isplaćuje državnu penziju koja trenutno prosječno iznosi 238 eura sedmično, a većina britanskih penzionera prima i privatnu penziju.
Na udaru zdravstveni sistem
Dob penzionisanja Britanaca trenutno iznosi 66 godina, ali određeno je povećanje na 67 godina između 2026. i 2028. godine, a od 2044. na 68. U Francuskoj je dob penzionisanja prošle godine povišena sa 62 na 64 godine.
Iako je produženje radnog vijeka jedno rješenje, istraživanja pokazuju da je „sa sedamdeset godina samo 50 posto” ljudi radno sposobno, stoji u izvještaju.
ILCUK stoga poziva vladu da se fokusira na sprječavanje zdravstvenih problema, ne samo kod treće dobi, nego i kod radno sposobnih. U Velikoj Britaniji je tokom pandemije značajno narastao broj radno nesposobnih zbog hroničnih bolesti.
Ako se Britanci „ranije suoče sa zdravstvenim problemima” problem će postati još veći jer će se stvoriti dodatni pritisak na tržište rada, zdravstveni i socijalni sistem.
Smanjenje radno aktivne populacije stvara i „velike nedostatke radne snage koji se moraju nadoknađivati” imigracijom, što nije dugoročno rješenje te je štetno za zemlju koja je odredište, ali i za državu porijekla, tvrde istraživači britanskog centra.