Pet važnih izbora kojima će svijet svjedočiti u narednim danima

U roku osamnaest dana, počevši od 28. juna, u svijetu će se održati pet predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Počinju u Iranu i završavaju se u Ruandi, a u međuvremenu su u Mauritaniji, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Ono što je zanimljivo jeste da su dva izborna procesa prijevremena. U Iranu se održavaju da bi se izabrao nasljednik preminulog predsjednika Ebrahima Raisija koji je zajedno s drugim zvaničnicima poginuo u padu helikoptera prošlog mjeseca. U Francuskoj je predsjednik Emmanuel Macron pozvao da se održe izbori nakon poraza koji je njegova stranka pretrpjela od krajnje desnice na izborima za Evropski parlament.

Iran

Nakon helikopterske nesreće koja je odnijela živote predsjednika Ebrahima Raisija i drugih zvaničnika, među kojima je bio ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian, 19. maja je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei odlučio da Mohammad Mokhber, koji je bio na poziciji prvog potpredsjednika poginulog predsjednika, privremeno preuzme izvršnu vlast, pod uslovom da se održe izbori za novog predsjednika u roku 50 dana.

Nakon sastanka šefova vlada, parlamenata i pravosuđa, 28. juni je određen kao datum održavanja ovih izbora, na kojima se kandidira šest kandidata prema konačnoj listi koju je odobrio Starateljsko vijeće.

Na listi se nalazi pet kandidata iz konzervativnog pokreta: predsjednik parlamenta Mohammad Baqir Qalibaf, bivši generalni sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC) Saeed Jalili, bivši ministar unutrašnjih poslova, Mostafa Pourmohammadi, šef Vakufa za mrtve i borce, Amir Hossein Ghazizadeh Hashemi te gradonačelnik Teherana Alireza Zakani. Samo je jedan kandidat reformističkog pokreta, bivši ministar zdravstva Masoud Pezeshkian.​​​​​​

Vrijedi napomenuti da je predsjednik Republike Iran šef izvršne vlasti i njegov mandat traje četiri godine, ali šef države i onaj koji ima konačnu riječ u njenoj vrhovnoj politici je vrhovni vođa Ali Khamenei, koji je na vlasti već 35 godina nakon smrti osnivača Iranske Republike, Ayatollaha Khomeinija.

Mauritanija

Mauritansko predsjedništvo je 20. aprila objavilo da će se 29. juna održati predsjednički izbori za izbor novog predsjednika, a drugi krug će se održati 13. jula ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji potrebnu većinu u prvom krugu.

Kandidati predstojećih izbora pripadaju vladajućim i opozicijskim strankama, dok su tehnokrate i nezavisne ličnosti odsutne s političke scene.

Kandidate predvodi odlazeći predsjednik Mohamed Ould Ghazouani koji se bori za drugi mandat. Bio je general koji je komandovao Glavnim štabom vojske i generalni direktor nacionalne sigurnosti u vrijeme bivšeg predsjednika Mohameda Oulda Abdel Aziza. Bio je jedan od najistaknutijih vojnih vođa tokom državnog udara 2008. godine protiv Sidija Mohameda Oulda Sheikha Abdalaha, prvog izabranog predsjednika u historiji Mauritanije. Prije toga je učestvovao u puču protiv pukovnika Maaouya Oulda Sid'Ahmeda Taya 2005. godine.

Najistaknutiji kandidati opozicije su Hamadi Ould Sidi Al-Mukhtar koji je na čelu Nacionalnog skupa za reformu i razvoj (Tawasul), islamske stranke s naglaskom na bratstvo, te Biram Dah Abeid koji je poznat po pokretu protiv ropstva te je više puta bio u zatvoru i dva puta je biran u Parlament Mauritanije.

Stranka pravde, kojoj pripada odlazeći predsjednik Mohamed Ould Ghazouani, osvojila je veliku većinu na parlamentarnim izborima koji su održani prije otprilike godinu dana, a rezultati su izazvali proteste brojnih stranaka koje su zahtijevale njihovo poništavanje i ponavljanje glasanja.

Važno je napomenuti da je zemlja bila svjedok niza vojnih udara između 1978. i 2008. godine i nije imala razmjenu vlasti između dva izabrana predsjednika sve do 2019. godine.

Francuska

Posljednji parlamentarni izbori u francuskoj održani su u junu 2022. godine, stoga su sljedeći trebali biti 2027. godine. Međutim, Macron je, sat vremena nakon teškog gubitka koji je pretrpjela koalicija koju predvodi na izborima za Evropski parlament, na televiziji objavio raspuštanje Francuskog parlamenta i održavanje prijevremenih izbora.

Macron je rekao da poslije ovog rezultata ne može ići dalje kao da se ništa nije dogodilo, insistirajući da je ovo „najodgovornije rješenje“.

Macronovi saveznici i suparnici smatraju njegovu odluku svojevrsnim kockanjem i nepromišljenošću jer može značiti uspon krajnje desnice u zemlji, pogotovo jer je dobila više od 31 posto glasova na izborima za Evropski parlament, koji su održani početkom ovog mjeseca, u poređenju s manje od 15 posto glasova koje je dobila Macronova stranka.

Istraživanja javnog mnijenja pokazala su očekivanje da krajnja desničarska stranka Nacionalno okupljanje dobije oko 30 posto glasova na izborima na kojima se bira 577 članova Francuskog parlamenta. Prvi krug izbora će se održati 30. juna, a drugi 7. jula.

Velika Britanija

U posljednjoj sedmici maja britanski premijer Rishi Sunak iznenadio je sve zakazivanjem prijevremenih izbora u pokušaju da, nakon značajnog pada njegove stranke u anketama javnog mnijenja, povrati zamah.

To je uslijedilo nekoliko sedmica nakon lokalnih izbora, na kojima je Konzervativna stranka pala na treće mjesto, dok je prvo mjesto pripalo Laburističkoj stranci, a drugo Liberalno-demokratskoj.

Očekivanja su bila da će izbori biti u oktobru. Moguće da je Sunakova vlada ispunila neka od svojih obećanja prije izbora koji će biti među najtežim za Konzervativnu stranku. Izbori će se održati 4. jula, a birat će se 650 članova Donjeg doma (Parlamenta), koji će zauzeti svoje funkcije od devetog istog mjeseca.

Nakon 14 godina u opoziciji, Laburistička stranka sada ima priliku da povrati vlast pod vodstvom svog lidera Keira Starmera, bivšeg advokata za ljudska prava, čime bi bile okončane godine vladavine konzervativaca od kojih je bilo pet premijera u posljednjih osam godina usljed niza političkih problema i skandala.

Prema anketama javnog mnijenja, očekuje se da će laburisti dobiti 45 posto glasova, u poređenju sa samo 23 posto glasova konzervativaca, ali Sunak, koji je na vlasti manje od godinu i po dana, nada se da će promijeniti tok stvari kroz debate koje će ga spojiti sa Starmerom.

Prema političkom sistemu u Britaniji, lideru stranke s najvećim brojem mjesta kralj dodjeljuje zadatak da formira vladu i preuzme predsjedavanje njome, dok lider stranke koja je druga po broju mjesta automatski postaje lider opozicije.

Ako nijedna stranka ne dobije većinu u parlamentu – stranka ne može donositi zakone samo posredstvom svojih poslanika – to znači da će rezultat biti „obješeni parlament“.

Ruanda

U Ruandi će se 15. jula održati predsjednički i parlamentarni izbori u trajanju od tri dana. Dan prije izbora glasat će državljani Ruande koji borave u inozemstvu, dok će dan nakon izbora glasati državljani koji su u posebnoj kategoriji, a to su žene, mladi i osobe s invaliditetom.

Na predsjedničkim izborima održat će se trostruko nadmetanje koje će voditi aktuelni predsjednik iz Ruandskog patriotskog fronta Paul Kagame, njegov rival lider Demokratske zelene stranke Ruande Frank Habineza i nezavisni kandidat Philippe Mpayimana. Ostalih šest kandidata nisu ispunili uslov dostavljanja liste birača koji podržavaju njihovu kandidaturu, navodi Izborna komisija.

Što se tiče parlamentarnih izbora, biraju se 53 zastupnika od 80 mjesta, dok je preostalih 27 mjesta dodijeljeno posebnim kategorijama.

Žene imaju najveći broj mjesta u posebnim kategorijama (24 mjesta), dok mladi imaju dva mjesta, a osobe s invaliditetom jedno mjesto.

Broj kandidata je 666, uključujući 392 predstavnika šest političkih stranaka, 27 nezavisnih kandidata, 200 žena, 34 predstavnika mladih i 13 kandidata s invaliditetom.

Gotovo 9,5 miliona državljana Ruande ima pravo učešća na ovim izborima, od čega je oko dva miliona onih koji glasaju prvi put.